U HRVATSKOJ SE SKLAPA SVE VIŠE UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

ZAGREB, 4. ožujka 2004. (Hina) - Iako vrlo visok udio ugovora o radu na neodređeno vrijeme ukazuje da je stupanj sigurnosti u radnim odnosima u Hrvatskoj još uvijek visok, posljednjih godina sklapa se sve više ugovora na određeno vrijeme, rečeno je na današnjem skupu o tržištu rada u Hrvatskoj.#L# Udio ugovora na neodređeno vrijeme od 88,3 posto u 1997. godini u proteklom se razdoblju smanjio na 87,5 posto, no udio ugovora na određeno vrijeme porastao je sa 6,7 posto na 9,7 posto, pokazuje studija o fleksibilnosti tržišta rada i sigurnosti zaposlenja. Taj trend uvjetovan je praksom poslodavaca da nove radnike zapošljavaju putem ugovora na određeno vrijeme, navodi ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić, koja je autorica studije. Tako je početkom 1995. u ukupnom broju novootvorenih radnih mjesta bilo više od polovice ugovora sklopljenih na neodređeno vrijeme, dok je sada taj broj sveden na nešto iznad 20 posto, s tendencijom smanjenja na 10 posto za vrijeme turističke sezone. Osim što raste broj ugovora na određeno vrijeme, ti se ugovori sklapaju na sve kraća vremenska razdoblja. Tako je, po podacima u studiji, broj ugovora sklopljenih na razdoblje od jednog do pet mjeseci porastao s 30.000 u 1997. godini na 80.000 u 2002. godini. Istodobno je smanjen udio ugovora sklopljenih na razdoblje između šest mjeseci i godine dana, pa je tijekom 2002. samo 8,9 posto ugovora sklopljeno na razdoblje dulje od 12 mjeseci. To upućuje na povećanje broja radnih mjesta na određeno vrijeme, a ujedno i na pogoršan položaj radnika koji se natječu za zaposlenje. Iako je ugovor na neodređeno vrijeme želja većine zaposlenih, niti on ne predstavlja nikakvu sigurnost jer je većina od 800.000 radnika, koji su izgubili posao tijekom tranzicije, imala ugovore na neodređeno vrijeme. Podaci iz studije također pokazuju da se u Hrvatskoj smanjuje trajanje rada kod istog poslodavaca. Tako je 1998. kod istog poslodavca manje od deset godina radilo 46,5 posto radnika, a 2002. njihov je udio iznosio 47,4 posto s tendencijom rasta. Istodobno, udio zaposlenih do 20 godina kod istog poslodavaca smanjio se s 23,6 posto u 1998. na 20,3 posto u 2002. Što se tiče trajanja zaposlenja nije primijećena velika razlika između muškaraca i žena, no žene u prosjeku zarađuju manje od muškaraca i to u svim dobnim skupinama. Žene mjesečno u prosjeku zarade 2.281 kunu, dok muškarci zarade oko 3.000 kuna. (Hina) xmvr ymd