HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji STATISTIKA Hina- Financijski servisSTATISTIKAHrvatski izvoz u siječnju povećan 27,4 posto, a uvoz 28,6 posto- Hrvatska je na inozemna tržišta u prvom mjesecu ove godine izvezla roba u vrijednosti
nešto većoj od 3,13 milijardi kuna ili 514 milijuna američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila gotovo dvostruko veća i iznosila je 5,9 milijardi kuna ili 977 milijuna dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,6 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio gotovo 2,83 milijarde kuna, odnosno 464 milijuna dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u siječnju ove godine u odnosu na siječanj lani povećan za 10,1 posto, a uvoz za 11,2 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27,4 posto, a uvoz za 28,6 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za oko 13 posto. Nešto više od polovice ukupnog izvoza iz siječnja ove godine, točnije 50,3 posto ili 258,1 milijun USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 253,86 milijuna USD, bio 49,4 posto. Podaci
Hina- Financijski servis
STATISTIKA
Hrvatski izvoz u siječnju povećan 27,4 posto, a uvoz 28,6 posto-
Hrvatska je na inozemna tržišta u prvom mjesecu ove godine izvezla
roba u vrijednosti nešto većoj od 3,13 milijardi kuna ili 514
milijuna američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila gotovo
dvostruko veća i iznosila je 5,9 milijardi kuna ili 977 milijuna
dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku
(DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,6 posto, dok je
vanjskotrgovinski deficit iznosio gotovo 2,83 milijarde kuna,
odnosno 464 milijuna dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u
siječnju ove godine u odnosu na siječanj lani povećan za 10,1 posto,
a uvoz za 11,2 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27,4
posto, a uvoz za 28,6 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja
američke valute prema kuni u istom razdoblju za oko 13 posto. Nešto
više od polovice ukupnog izvoza iz siječnja ove godine, točnije
50,3 posto ili 258,1 milijun USD ostvareno je izvozom nakon
unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno
nakon doradnih
ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je
vrijednost iznosila 253,86 milijuna USD, bio 49,4 posto. Podaci
DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu
siječanj prošle godine godine, povećana za 32 posto, dok je izvoz
nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po
nešto manjoj stopi od 23 posto. Ipak, najveću stopu rasta - za čak
64,9 posto (na 1,63 milijuna USD) u promatranom mjesecu zabilježio
je izvoz radi vanjske proizvodnje. U strukturi uvoza, pak, najveći
se dio, 88,7 posto ili više od 866,5 milijuna USD odnosilo na
redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 32,2
posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama,
gotovo trećina uvoza ili 346,55 milijuna USD odnosi na uvoz
intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 28,1
posto. Nešto manjih 295,4 milijuna USD iznosio je uvoz kapitalnih
proizvoda, koji je u odnosu na prošlogodišnji siječanj porastao za
25,1 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranom je
mjesecu ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno
iznosio više od 481,6 milijuna USD. U odnosu na isti mjesec 2003.,
izvoz prerađivačke industrije povećan je 31,1 posto, a uvoz je
istodobno povećan 26,2 posto, na više od 833,9 milijuna USD. U
okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz u
siječnju
ove godine je ostvarila brodogradnja, koja se statistički vodi kao
djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, čiji je
izvoz u odnosu na siječanj prošle godine povećan za čak 3.668,5
posto - s 2 na više od 79 milijuna USD. Vrijednosno najveći uvoz,
pak, u okviru prerađivačke je industrije je zabilježila
proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda - 111 milijun USD.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj
klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u prvom mjesecu ove
godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je
uvezeno za 342 milijuna USD ili 27,5 posto više nego u istom mjesecu
lani. Na strojeve i transportne uređaje odnosio se i najveći dio
hrvatskog izvoza u siječnju - gotovo 168,5 milijuna USD ili čak
156,1 posto više nego lani. Najznačajniji hrvatski
vanjskotrgovinski partner i u prvom ovogodišnjem mjesecu ostale su
zemlje Europske unije, na koje otpada više od polovice hrvatskog
izvoza - više od 232,2 milijuna USD, ali i uvoza - gotovo 510
milijuna USD. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba
u vrijednosti 98,9 milijuna USD (porast od 16,1 posto). Uvoz iz te
zemlje iznosio 136,7 milijuna USD (rast od 23,7 posto), a u siječnju
ga je premašio uvoz iz Njemačke, koji je iznosio 152,7 milijuna USD
ili 24,4 posto više nego u siječnju prošle godine. Istodobno je
izvoz hrvatskih roba u Njemačku povećan za 17,9 posto, na 68
milijuna USD. Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Njemačke
slijedi Austrija, u koju je izvezeno roba za gotovo 56,7 milijuna
USD (rast od 26,1 posto), dok je u Bosnu i Hercegovinu istodobno
izvezeno roba u vrijednosti 59 milijuna USD (porast od 15,2 posto).
Uvoz iz BiH u siječnju je u odnosu na prvi mjesec lani bio veći za čak
99,7 posto i iznosio je 19 milijuna USD, pa je tako BiH i na početku
ove godine ostala jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima
Hrvatska bilježi značajniji suficit u vanjskotrgovinskoj
razmjeni.