HR-MINISTARFINANCIJA-TROŠARINE-Financijsko-poslovne usluge ŠUKER: ZA SADA NEĆE BITI POVEĆANJA TROŠARINA ŠUKER: ZA SADA NEĆE BITI POVEĆANJA TROŠARINAHINA - Financijski servis Ministar financija Ivan Šuker izjavio je danas da se u ovom
trenutku ne planira povećanje trošarina, te da će se 1,4 milijarde kuna koliko se trošarinom od 60 lipa po litri naftnih derivata planiralo osigurati za modernizaciju Hrvatskih željeznica osigurati u proračunu. Za sada nije donijeta odluka o povećanju trošarina, rekao je Šuker na današnjem brifingu za novinare o prijedlogu državnog proračuna za ovu godinu. Bivša je Vlada sredstva za modernizaciju željeznica planirala namaknuti i izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata, a Šuker kaže da je bivša Vlada za to namjeravala povećati trošarine. Jučer je pak Vlada prihvatila izmjene Zakona o željeznici kojima se briše odredba o financiranju željeznice izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata. Tako se planiralo prikupiti 1,4 milijarde kuna, ali će se ta sredstva sada, kaže Šuker, osigurati u proračunu. Podsjetio je također da se u ovoj godini za modernizaciju željeznice iz proračuna planira osigurati milijardu kuna manje nego što je predviđala bivša Vlada.
ŠUKER: ZA SADA NEĆE BITI POVEĆANJA TROŠARINA
HINA - Financijski servis
Ministar financija Ivan Šuker izjavio je danas da se u ovom trenutku
ne planira povećanje trošarina, te da će se 1,4 milijarde kuna
koliko se trošarinom od 60 lipa po litri naftnih derivata planiralo
osigurati za modernizaciju Hrvatskih željeznica osigurati u
proračunu.
Za sada nije donijeta odluka o povećanju trošarina, rekao je Šuker
na današnjem brifingu za novinare o prijedlogu državnog proračuna
za ovu godinu.
Bivša je Vlada sredstva za modernizaciju željeznica planirala
namaknuti i izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata, a Šuker
kaže da je bivša Vlada za to namjeravala povećati trošarine.
Jučer je pak Vlada prihvatila izmjene Zakona o željeznici kojima se
briše odredba o financiranju željeznice izdvajanjem 60 lipa iz
cijene naftnih derivata.
Tako se planiralo prikupiti 1,4 milijarde kuna, ali će se ta
sredstva sada, kaže Šuker, osigurati u proračunu. Podsjetio je
također da se u ovoj godini za modernizaciju željeznice iz
proračuna planira osigurati milijardu kuna manje nego što je
predviđala bivša Vlada.
Šuker je potvrdio da će se nastaviti modernizacija željeznice, ali
da
će taj proces biti usporen.
U ovoj godini planirana je tako modernizacija ličke pruge, koja je
praktično trebala biti gotova do lipnja ove godine. Modernizacija
će biti gotova, ali ne u lipnju, kaže Šuker.
Do završetka modernizacije pak 'čekat' će i nagibni vlakovi čije je
uvođenje na pruzi Zagreb-Split bilo planirano za lipanj. Sredstva
za njih su osigurana i nije problem u tome već završetku
modernizacije ličke pruge, kazao je Šuker.
Projekt modernizacija željeznice težak je ukupno 15 milijardi
kuna, a bivša je Vlada planirala taj program za razdoblje 2003. -
2007.
Čelnici Ministarstva financija podrobnije su danas govorili i o
prijedlogu ovogodišnjeg proračuna, čiji su prihodi planirani u
iznosu 79,69 milijardi kuna (bez privatizacije), a rashodi u iznosu
84,9 milijardi kuna. Doda li se tome i potrebnih 16,8 milijardi kuna
otplate glavnica duga, potrebni se iznos penje na 101,7 milijardi
kuna.
Iz Ministarstva su potvrdili da će se dugovi koji dospijevaju u ovoj
godini refinancirati.
Planira se pritom vanjski dug refinancirati na inozemnom tržištu
kapitala, a domaći dug i novo zaduženje financirati na domaćem
tržištu kapitala. Time bi se, ističu u Ministarstvu, što manje
utjecalo na rast vanjskog duga.
Hrvatski je inozemni dug (država, banke, privatni sektor) krajem
prošle godine iznosio 23,7 milijardi dolara, što je 76,3 posto BDP-
a. Samo prošle godine taj je dug porastao za 8,2 milijarde dolara od
čega je efekt deprecijacije dolara oko 2,6 milijardi dolara.
Ministarstvo financija pak, u materijalima koje je uz prijedlog
proračuna uputilo u Sabor, predviđa da će ino dug u ovoj godini
iznositi 27 milijardi dolara, a prognozira i daljnji pad tečaja
dolara (krajem godine na 5,93 kune).
Čelnici Ministarstva ističu pritom kako bi utjecaj države (koja u
inozemnom dugu sudjeluje sa oko 30 posto) trebao biti mali, a
pretpostavljaju da bi na rast duga najviše mogao utjecati privatni
sektor. Osim toga, pretpostavlja se i daljni pad tečaja, pa bi
stvarno zaduženje ustvari bilo niže i veliki bi utjecaj na njega
imao tečaj dolara, objašnjavaju.
Čelnici Ministarstva također ističu kako sposobnost Hrvatske u
otplati duga nije ugrožena, te da je, što se tiče javnog duga
(domaći i inozemni dug države i dana jamstva), još odmaknuta od
granice 60 posto BDP-a. Međutim, o toj granici svakako treba voditi
računa, kaže državna tajnica Ministarstva Martina Dalić.
U proračunskim se materijalima navodi da bi udio javnog duga u ovoj
godini mogao dosegnuti 54 posto BDP-a.