ZAGREB, 25. veljače 2004. (Hina) - Ekonomska zbilja i perspektive Hrvatske teme su o kojima je večeras znanstvenicima Instituta Ruđera Boškovića (IRB) govorio ekonomist Mladen Vedriš, član Nacionalnoga vijeća za konkurentnost.
/tehnologija
ZAGREB, 25. veljače 2004. (Hina) - Ekonomska zbilja i perspektive
Hrvatske teme su o kojima je večeras znanstvenicima Instituta Ruđera
Boškovića (IRB) govorio ekonomist Mladen Vedriš, član Nacionalnoga
vijeća za konkurentnost. #L#
Predavanje je priređeno u sklopu Kolokvija IRB-a koji vodi
znanstvenica toga instituta Greta Pifat-Mrzljak, a na kojemu se na
redovitim mjesečnim okupljanjima raspravlja o aktualnim znanstvenim
temama, ali i drugim pitanjima koje zaokupljaju hrvatsku, ali i
svjetsku javnost.
Podatci globalnoga izvješća o konkurentnosti za 2003./2004. Svjetskog
gospodarskog foruma "svrstavaju" Hrvatsku na 62. mjesto kada je riječ
o indeksu konkurentnosti, a na 53. mjesto između 95 zemalja u odnosu
na indeks mogućnosti rasta, podsjetio je Vedriš.
To je pak, istaknuo je, prilično neugodna spoznaja zato što upozorava
da je trend u Hrvatskoj zabrinjavajući jer smo se u svemu "odsklizali"
u odnosu na stanje u kojemu je Hrvatska bila 1994. na početku
stabilizacijskoga programa.
Vedriš smatra da je u takvo stanje Hrvatska došla zato što je
primijenila krivi model, odnosno, kako je rekao, počinila "tvorničku
grešku" jer se na prvom mjestu inzistiralo na stabinom tečaju kune,
dok su tranzicijske zemlje poput Slovenije i Mađarske vodile
realističnu tečajnu politiku.
I dok, kako je rekao Vedriš, još čekamo razvojnu fazu, pravi ispiti
koji čekaju Hrvatsku su kopenhaški kriteriji iz 1993. - izgradnja
stabilnih institucija, normalno funkcioniranje tržišne ekonomije,
postizanje razine stručne sposobnosti koja jamči ostvarivanje
postavljenih zadaća, kao i administrativnoga te pravnoga kapaciteta.
U odnosu na te teške ispite, teme kojima se posebice bavi hrvatska
javnost, kao što su Haški sud ili povratak izbjeglice, tek su
kolokviji, smatra Vedriš.
Ali, istaknuo je, nema izgubljenih situacija, a bitka za boljitak
Hrvatske je gotovo 80 posto u našim rukama.
Ipak, dodao je Vedriš, nije loše osvrnuti se i na iskustvo nama
susjedne Slovenije, koja je na svojemu putu u Europsku uniju imala
čvrst uzor i zagovornika u Luxembourgu .
Na pitanje koja bi država u tom smislu mogla biti zagovornik
Hrvatske, Vedriš je odgovorio da je po njegovu mišljenju Irska taj
"glavni brod" za Hrvatsku, ali uz pomoć Italije i Njemačke kao
"remorkera".
(Hina) xip yln
(Hina) xip yln