ZAGREB, 23. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 04:30 sati
ZAGREB, 23. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do
04:30 sati#L#
ZAGREB
Europska komisija mogla bi objaviti "uvjetovani pozitivni avis" o
kandidaturi Hrvatske za članstvo u EU, dajući uz pozitivno mišljenje i
prijedlog Vijeću ministara da pregovore sa Zagrebom počne nakon
ispunjenja preostalih političkih kriterija, piše Jutarnji list u broju
od ponedjeljka, pozivajući se na visoke diplomatske izvore u
Bruxellesu. "Europska komisija već je izradila gotovo cijeli "avis" za
Hrvatsku, a na oko 100 stranica, čeka se samo ocjena o ispunjavanju
dijela političkih kriterija. (...) Iz visokih diplomatskih izvora u
Bruxellesu saznaje se kako će se kao mogući kompromis koji bi
zadovoljio sve države članice EU - a koji bi bio realan i iskren i
prema Hrvatskoj te ne bi doveo u pitanje objektivnost i stručnost EK -
objaviti neka vrsta uvjetovanog pozitivnog 'avisa' o hrvatskoj
kandidaturi", piše stalni dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa
Augustin Palokaj.
Takav ishod je moguć samo ako Hrvatska ne riješi slučaj generala Ante
Gotovine ili u preostalom kratkom roku ne uvjeri Haški sud (ICTY) te
neke članice EU kako je učinila sve da ga pronađe i uhiti, napominje
se u članku.
Navodi se kako je EK zadovoljna svim odgovorima koje je hrvatska
strana dala te ističe da je predstavnica EK te odgovore pred
Europarlamentom nazvala "odličnim".
"Avis" bi, prema navodima u članku, bio uvjetovan u dijelu vezanom za
najvažniju preporuku Komisije Vijeću ministara - treba li s Hrvatskom
početi pregovore.
U hrvatskom slučaju uvjetovani avis, prema mišljenju diplomata u
Bruxellesu, mogao bi značiti da će EK dati pozitivno mišljenje, ali i
preporučiti Vijeću da s Hrvatskom otvori pregovore čim ona ispuni
preostale kriterije, navodi list.
Do naznake mogućeg kompromisnog rješenja oko "avisa" za Hrvatsku
dolazi uoči niza značajnih sastanaka hrvatskih dužnosnika s
predstavnicima EU ovoga tjedna u Bruxellesu, uključujući politički
dijalog EU-Hrvatska i posjet hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića
koji će se sastati s predsjednikom EK Romanom Prodijem i održati govor
u Europskom parlamentu.
DEN HAAG/ZAGREB
Britanski sudac Richard May, koji predsjedava raspravnim vijećem
Haškog suda (ICTY) na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu
Miloševiću, odstupit će sa svoje dužnosti 31. svibnja zbog
zdravstvenih razloga, objavio je u nedjelju ICTY.
Sudac Richard May izvijestio me da podnosi ostavku na mjesto suca
Međunarodnog kaznenog suda s 31. svibnjem 2004. godine zbog
zdravstvenih razloga", navodi se u priopćenju predsjednika ICTY-a
Theodora Merona. Sudac May (65) je pisanoj ostavci objasnio da će mu
njegova novootkrivena bolest sve više otežavati izvršavanje obveza te
kako vjeruje da je njegova ostavka u najboljem interesu suda, kaže se
u priopćenju bez preciziranja o kakvoj se bolesti radi.
Ta odluka neće utjecati na dovršetak izvođenja dokaza optužbe protiv
Slobodana Miloševića, predviđenog za utorak i srijedu. Iako se Mayovo
povlačenje ne odnosi na ovu fazu postupka, on zbog bolesti neće biti u
sudnici ta dva dana a sjednice će voditi suci Patrick Robinson i O-Gon
Kwan.
Predsjednik ICTY-a u priopćenju navodi da je Mayovu ostavku
proslijedio glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu koji bi uskoro trebao
imenovati njegovog nasljednika.
"Uvjeren sam da ostavka suda Maya neće poremetiti ni jedan proces pred
sudom. Vođenje Miloševićevog suđenja ostaje u sigurnim rukama III.
raspravnog vijeća", naveo je Meron.
BEOGRAD
Borisa Tadića, potpredsjednika Demokratske stranke (DS) Zorana
Đinđića, skupština DS-a je u nedjelju izabrala za predsjednika
stranke, kako bi na tom položaju naslijedio ubijenog srbijanskog
premijera. Novi predsjednik DS-a je dobio 1538 glasova a njegov
suparnik Zoran Živković, srbijanski premijer na odlasku, 296 glasova.
Skupština DS-a trebala bi izabrati i četvero novih potpredsjednika
stranke. Tadić, (46), je treći predsjednik DS-a. Trenutno ministar
obrane SCG, bio je na čelu izborne liste svoje stranke na posljednjim
parlamentarnim izborima. Od ubojstva Đinđića 12. ožujka 2003., na čelu
stranke se privremeno nalazio Živković.
PORT-AU-PRINCE
Maskirani pobunjenici, predvođeni bivšim vojnim zapovjednikom
Louisom-Jodelom Chamblainom u oružanoj su pobuni protiv predsjednika
Jean-Bertranda Aristidea u nedjelju zauzeli Cap-Haitien, drugi po
veličini grad na Haitiju, ubivši pritom najmanje šestoricu
Aristideovih pristaša. I dok je većina stanovnika grada sa
zadovoljstvom dočekala pobunjenike a na ulicama je upriličeno pravo
slavlje, međunarodni posrednički tim nije uspio dvije strane uvjeriti
da potpišu mirovni plan i na taj način okončaju sukob. Mirovni plan je
sastavilo međunarodno izaslanstvo kojeg čine predstavnici SAD-a,
Kanade, Francuske, Karipske zajednice i Organizacije američkih država
(OAS). Planom se predviđa zamjena premijera Yvonea Neptunea s
neutralnim i nezavisnim premijerom, uključivanje oporbe u vladu,
razoružanje milicija i priprema parlamentarnih izbora.
Zapadni diplomati, zabrinuti vijestima o zauzimanju Cap-Haitiena,
zaposjedanju zračne luke i policijskog sjedišta, upozorili su
pobunjenike da im neće biti dozvoljeno da preuzmu vlast nad tom
8-milijunskom otočnom državom.
WASHINGTON
Bijela kuća osudila je u nedjelju samoubilački napad u Jeruzalemu u
kojem je živote izgubilo osam ljudi a oko 60 ih je ranjeno, dok je
izraelski premijer Ariel Sharon ocijenio da se radi o "bolnom
podsjećanju na palestinski terorizam". "Osuđujemo taj teroristički
čin", rekao je glasnogovornik Bijele kuće, dodavši da je palestinski
premijer Ahmad Korei poručio da "tome treba stati na kraj".
Glasnogovornik je, međutim, istaknuo da "treba prijeći s riječi na
dijela kako bi se razbila teroristička mreža". Otvorivši u Jeruzalemu
konferenciju o terorizmu, premijer Sharon je kazao da "smo se danas, u
Jeruzalemu, bolno podsjetili okrutnosti palestinskog terorizma".
Odgovornost za napad u Jeruzalemu preuzele su Brigade mučenika
Al-Aqse, oružana skupina bliska Fatahu, pokretu palestinskog
predsjednika Jasera Arafata.
KAIRO
Palestinski ministar vanjskih poslova Nabil Chaath izrazio je u
nedjelju žaljenje što je tek 10 arapskih zemalja pokazalo spremnost da
se pismeno ili usmeno pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) očituje o
izraelskoj liniji razgraničenja, tj. zaštitnom zidu. "Samo 10 arapskih
zemalja predočilo je pisane dokumente sudu ili će usmeno iznijeti
svoja stajališta u znak potpore palestinskoj stvari...ne kritiziramo
nikoga, samo konstatiramo stanje koje nije zadovoljavajuće", rekao je
Chaath. Arapska liga broji 22 člana: 21 državu i Palestinsku upravu.
U ponedjeljak počinje rasprava pred ICJ u Den Haagu o legalnosti tzv.
sigurnosnog zida. Izrael osporava nadležnost tog suda i neće
sudjelovati u raspravi. Palestinsko izaslanstvo će predvoditi Nasser
al-Qidwa, stalni palestinski predstavnik u UN-u.
ANKARA
Njemački kancelar Gerhard Schroeder doputovao je u nedjelju u Tursku
kako bi izrazio potporu nastojanjima Ankare da se izbori za članstvo
u Europskoj uniji.
U prvom posjetu nekog visokog njemačkog dužnosnika Turskoj od 1993.,
kancelar Schroeder je u tu zemlju otputovao s izaslanstvom od 13
vlasnika i predstavnika velikih tvrtki, priopćeno je iz kancelarova
ureda. Njemačka je, naime, prvi gospodarski partner Turske s robnom
razmjenom u vrijednosti 14,2 milijuna eura 2002. godine.Schroeder bi
se do utorka trebao sastati s premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom,
predsjednikom Necdetom Sezerom i vođom oporbe Denizom Baykalom.
RIM
Vodeći europski borci za zaštitu okoliša potpisali su u nedjelju u
Rimu dokument kojim je utemeljena Europska stranka zelenih i pod tim
će imenom ujedinjeni izaći na izbore za Europski parlament 12. i 13.
lipnja ove godine. Trideset i dvojica čelnika stranaka zelenih iz 29
europskih zemalja parafiralo je taj dokument, rekao je glasnogovornik
njemačkih zelenih Michael Scharfschwerdt. U kampanji za Europski
parlament zajednički će sudjelovati će 25 stranaka iz 23 zemlje,
sadašnje ili buduće članica Unije. Preostalih šest, iz Rusije,
Švicarske, Ukrajine, Bugarske, Rumunjske i Gruzije, naravno, nemaju tu
mogućnost. "Mi smo prva europska politička sila koja se odlučila
okupiti u jedinstvenoj stranci", rekao je nekadašnji talijanski
ministar Alfonso Pecoraro Scanio. Osnivanje Europske stranke zelenih
već je pozdravio i predsjednik Europske komisije Romano Prodi.
Razne europske stranke zelenih u ovom trenutku imaju 36 zastupnika u
Europskom parlamentu.
WASHINGTON
Američki odvjetnik Ralph Nader, kojeg su mnogi američki demokrati
optuživali da je kao predsjednički kandidat Zelene stranke oteo
presudne glasove Al Goreu na izborima 2000. godine i omogućio pobjedu
George W. Bushu, obznanio je u nedjelju da će se ove godine ponovno
kandidirati za predsjednika.
Ignorirajući pozive demokrata da odustane od kandidature, Nader je
izjavio da će se kandidirati zbog snažne želje da izbaci Busha iz
Bijele kuće. "Odlučio sam istaknuti svoju kandidaturu za
predsjednika", rekao je on u emisiji NBC-a.
Nader je kao predsjednički kandidat zelenih na prošlim predsjedničkim
izborima osvojio 2,9 milijuna glasova i demokrati su ga okrivili za
odvlačenje potpore Alu Goreu - posebice na Floridi gdje je Nader dobio
97.488 glasova, a Gore izgubio od Busha s 537 glasova razlike, što ga
je na koncu koštalo pobjede na izborima.
TEHERAN
Osam je osoba ubijenu u sukobu s policijom u nedjelju na jugu Irana
tijekom prebrojavanja glasova nakon parlamentarnih izbora, a istodobno
je iransko ministarstvo unutarnjh poslova službeno priopćilo da je
odaziv na izbore bio 50.6 posto. Četiri su osobe ubijene u gradu
Firouzbadu tijekom nasilja do kojega je došlo nakon što je tamošnji
guverner objavio neočekivano visoke podatke o odazivu birača. U gradu
se potom okupila veća skupina prosvjednika koji su zahtijevali ponovno
prebrojavanje glasova, strahujući od namještanja izbora.
Još je četvero ljudi ubijeno u sukobu s policijom u gradu Izehu
tijekom prosvjeda protiv tamošnjih izbornih rezultata. Prosvjednici su
pokušali upasti u guvernerovu palaču i napadali zgrade lokalne vlasti
u gradu.
Ministarstvo unutarnjih poslova je u nedjelju službeno objavilo da je
odaziv na izbore ukupno iznosio 50.6 posto. Najveći je bio u
provinciji, tradicionalno sklonoj konzervativcima, dok je u metropoli
Teheranu iznosio 33.8 posto.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac boravit će u ponedjeljak i utorak
u službenom posjetu Mađarskoj, nekoliko mjeseci prije nego što će ta
bivša komunistička zemlji ući u Europsku uniju. Za Chiraca, prema
riječima njegove glasnogovornice, Mađarska predstavlja primjer velike
i uspješne transformacije. "Francuska upućuje poruku povjerenja
Mađarskoj" , izjavila je Chiracova glasnogovornica Catherine Colonna.
"Ovaj je posjet, među ostalim, i odavanje priznanja za značajna
postignuća", dodala je. Europska komisija ocijenila je nedavno da su
pripreme Mađarske za ulazak u EU zadovoljavajuće, osim na području
poljoprivrede.
U pratnji ministara kulture i europskih pitanja, Jean-Jacquesa
Aillagona i Noelle Lenoir, francuski predsjednik sastat će se u
ponedjeljak za svojim mađarskim kolegom Ferencom Madlom, a u utorak s
premijerom Peterom Medgyessyjem.
TOKIO
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izjavio je u nedjelju u Tokiju, dan uoči
objavljivanja izvješća UN-a o Iraku, da u toj zemlji treba riješiti
još niz pitanja, posebice onih koji se tiču političke i ekonomske
obnove zemlje.
"Mislim da je misija UN-a u Iraku postavila temelje koji će omogućiti
napredovanje, ali ima još niz pitanja koje treba razmotriti", rekao je
Annan novinarima nakon susreta s japanskom ministricom vanjskih
poslova Yorikom Kawaguchi. "Međunarodna suradnja je iznimno važna kako
bi se pomoglo iračkom narodu da preuzme suverenitet i da uspostavi
miran, demokratičan i stabilan Irak", istaknuo je Annan. U ponedjeljak
će u New Yorku biti objavljeno izvješće UN-a o stanju u Iraku, koje je
utvrdila posebna misija upućena u tu zemlju.
Annan je doputovao u subotu u petodnevni posjet Japanu posvećen
stanju u Iraku, ali i reformi UN-a. U ponedjeljak će se sastati s
japanskim premijerom Junichirom Koizumijem, a u utorak se obratiti
zastupnicima u tamošnjem parlamentu.
RIM
Talijanska je policija u nedjelju postigla novi uspjeh u borbi protiv
organiziranog kriminala uhitivši dvojicu šefova dviju različitih
mafijaških organizacija.
Policija je u Reggio Calabriji, na jugu Italije, uhitila Orazija De
Stefana (45), jednog od šefova mafijaške organizacije na tom prostoru
zvane 'ndrangheta, koji je u bijegu od 1988. godine. De Stefano je
bio šef jednoga od krila te oragnizacije, zaduženog za kontrolu
krijumčarenja u Reggio Calabriji.
Drugi mafijaški šef, Corrado Cucurachi, uhićen u trenutku kada se
trebao ukrcati u zrakoplov u na zračnoj luci u Bariju. On je jedan od
čelnika tamošnje mafije zvane Sacra Corona Unita.
(Hina) xdh yzm
(Hina) xdh yzm