SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 22. veljače 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 4,30 sati.#L# BEOGRAD Mandatar za sastav nove srbijanske vlade Vojislav Koštunica izjavio je u subotu, u razgovoru za američku novinsku agenciju AP, da izručenje optuženika za ratne zločine Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) neće biti prioritet njegove vlade. Koštunica je naglasio da se Srbija mora baviti važnijim pitanjima od izručivanja u Haag, poput obnove uništenog gospodarstva i smirivanja socijalnih napetosti. "Ova zemlja ipak nije samo puki pošiljatelj ljudske robe u Haag", rekao je Koštunica. AP navodi da ovakva Koštuničina izjava sigurno neće biti dobro primljena u Sjedinjenim Državama, koje uvjetuju isporuku godišnje američke pomoći vrijedne 100 milijuna dolara potpunom suradnjom Beograda i Haaga. Ove je godine američki Kongres po prvi puta izričitio spomenuo potrebu uhićenja vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, a američki državni tajnik Colin Powell do 31. ožujka mora donijeti odluku hoće li ove godine Beograd dobiti nužno potrebu financijsku pomoć. MOSTAR Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana poručio je u intervju banjalučkim Nezavisnim novinama kako se ta zemlja ne može približiti Europskoj uniji i NATO-u bez uhićenja najtraženijih ratnih zločinaca. "Integracija BiH u euroatlantske strukture i dalje će biti pod znakom pitanja, sve dok optuženi za ratne zločine ne budu uhićeni", rekao je Solana. Upozorio i na obveze koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prema Vijeću Europe. Ocijenio je da bez napretka u jačanju središnjih institucija vlasti, a posebice policije i pravosuđa neće biti moguće približiti se članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. PORT-AU-PRINCE Haićanski predsjednik Jean-Bertrand Aristide, suočen s višetjednom pobunom oporbe i nasiljem diljem države, pristao je u subotu na međunarodni mirovni plan koji predviđa korake za rješavanje krize u zemlji. "Prihvaćam plan", kratko je izjavio Aristide nakon sastanka s američkim državnim podtajnikom Rogerom Noriegom, koji je u subotu na čelu američkog izaslanstva doputovao u Haiti. Sa sobom je donio i međunarodni prijedlog za rješenje krize tijekom koje je dosad poginulo gotovo 60 ljudi. Prijedlog, koji predviđa osnivanje širokog savjetodavnog tijela koje će potom imenovati novog, neutralnog i nezavisnog premijera koji će uživati povjerenje naroda, sačinile su SAD, Kanada, Francuska, Zajednica karipskih zemalja i Organizacija američkih država. Plan također predviđa ostanak Aristidea na položaju do isteka mandata u veljači 2006., iako pobunjenici kao glavni preduvjet smirivanja krize zahtijevaju odlazak s vlasti sadašnjeg predsjednika države. Međunarodno će izaslanstvo, nakon Aristideova pristanka, plan predstaviti oporbi i zatražiti da se o njemu očituje do ponedjeljka. U međuvremenu su Sjedinjene Države, koje su još u četvrtak pozvale svoje državljane da napuste Haiti, priopćile da će iz zemlje povući i veći dio diplomatskog osoblja i ostaviti samo najnužnije. Kao razlog je navedeno sve veće nasilje koje se širi zemljom. TEHERAN Islamski konzervativci koji se protive liberalnim reformama predsjednika Mohamada Hatamija idu prema očekivanoj pobjedi nad uzdrmanim reformistima nakon spornih parlamentarnih izbora sa slabim odazivom birača, održanim u petak. Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova objavljenim u subotu, konzervativci su zasad dobili 133 od 194 zastupnička mjesta, a još nisu poznati rezultati za preostalih 95 mjesta. Reformisti su dobili 37 zastupnika, nezavisni 17, a pet je mjesta rezervirano za iranske vjerske manjine - kršćane, židove i zoroastrijce. U 31 izbornoj jedinici u kojoj nijedan kandidat nije dobio traženih 25 posto glasova, izbori će se ponoviti. Među 194 zastupnika novog saziva nema nijedne žene, a u protekle četiri godine bilo ih je 13. Reformisti su izbore ocijenili namještenima, a mnogi su ih bojkotirali nakon što je konzervativno Vijeće čuvara zabranilo kandidiranje na izborima 2500 uglavnom reformističkih kandidata, među kojima i 80 dosadašnjih zastupnika. VATIKAN Rimokatolička crkva i Ruska pravoslavna crkva učinile su nove i značajne korake prema unapređenju međusobnih odnosa, objavljeno je u subotu u Vatikanu. Naime, dvije su strane odlučile uspostaviti zajedničko povjerenstvo za rješavanje sporova i unapređenje odnosa, koji su posljednjih godina bili zakomplicirani tvrdnjama Ruske pravoslavne crkve da Vatikan poseže za pravoslavnim vjernicima i imovinom. Kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje kršćanskog jedinstva, boravi u višednevnom posjetu Rusiji i u četvrtak se sastao s moskovskim mitropolitom Kirilom, a u ponedjeljak će ga primiti i poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Aleksej II. "Obje su se strane usaglasile da za rješavanje specifičnih pitanja treba ustanoviti zajedničko povjerenstvo", priopćio je u subotu Vatikan. Kasper je u subotu za vatikanski radio izjavio da su Rimokatolička i Ruska pravoslavna crkve "okrenule novu stranicu" u svojim odnosima. Njegov susret s Aleksejom II bit će prvi susret ruskog patrijarha s tako visokim vatikanskim dužnosnikom posljednjih godina. "Sam taj susret je važan, a ne samo njegovi konkretni rezultati", naglasio je kardinal i rekao da je tim povodom "vrlo optimističan". ŽENEVA Dužnosnici Međunarodnog odbora Crvenog križa u subotu su posjetili bivšeg iračkog vođu Sadama Huseina, izjavila je glasnogovornica ICRC-a u Ženevi Antonella Notari. "Posjet je upriličen jutros, po bagdadskom vremenu", rekla je Notari i dodala kako je bivši irački diktator i dalje u toj zemlji, ali nije željela otkriti točnu lokaciju, sukladno sporazumu s američkom vojskom. U ekipi Crvenog križa bili su i jedan liječnik i prevodilac Arain, a Sadam je napiso poruku koja će se dostaviti njegovoj obitelji, kazala je Notar. U Crvenom križu nisu ni na koji način komentirali zdravstveno stanje Sadama Huseina, što je redoviti postupak kod posjeta zarobljenicima. LONDON Britanija namjerava popuniti redove svoje protuobavještajne službe MI5 s tisuću novih ljudi, obznanio je u subotu neimenovani izvor u britanskoj vladi. Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett u srijedu će objaviti plan o novačenju 1.000 novih obavještajaca, čime će se u sljedećih nekoliko godina broj ljudi u službi u MI5-u popeti na 3.000, dodao je isti izvor. Razlog popunjavanju redova u protuobavještajnoj agenciji sve su veće potrebe u borbi protiv terorizma. MI5 stvoren je 1909. godine kao protuobajveštajni biro koji je trebao osigurati zaštitu britanskim mornaričkim interesima od njemačkih špijuna. Poslije 1945. godine MI5 se ponajviše bavio sovjetskim obavještajcima tijekom Hladnog rata i irskim militantnim organizacijama. Svojedobno visoko tajna organizacija čije postojanje nikad nije javno priznato, MI5 danas posjeduje i svoju internet stranicu na kojoj će oglasiti otvaranje novih radnih mjesta. PEKING Kina sljedeće godine namjerava poslati dvojicu astronauta u svemir, objavila je u subotu državna televizija. Kina je 15. listopada prošle godine postala trećom zemljom u povijesti, nakon bivšeg SSSR-a i Sjedinjenih Država, koja je u svemir lansirala letjelicu s posadom. Taj se put u letjelici Shenzhou VI nalazio jedan astronaut. Šef kineske svemirske agencije Wang Yongzhi izjavio je u subotu da se pripreme za drugi let u svemir s posadom odvijaju prema programu. "Shenzhou VI se priprema povesti dvije osobe u svemir. Let će trajati između pet i sedam dana kako bi sasvim ispitali svemirski brod", precizirao je Yongzhi. Peking u budućnosti u svemiru namjerava postaviti stalnu postaju i laboratorij. (Hina) xdj