UDRUGE: SLOVENSKI "IZBRISANI" - NEUJEDNAČENI KRITERIJI ZA ULAZAK U EU

ZAGREB, 18. veljače 2004. (Hina) Problem "izbrisanih" neslovenaca, koji su početkom 90-ih skinuti s popisa stanovništva u Sloveniji izgubivši pravo na državljanstvo, svjedoči o neujednačenosti standarda ulaska u Europsku uniju za članice bivše SFRJ, upozorile su u srijedu u Zagrebu predstavnice Hesinškog monitora Slovenije (HMS) i Nevladine udruge za razvoj demokracije i zaštitu ljudskih prava CERD iz Splita. #L# Predsjednica slovenske organizacije za zaštitu ljudskih prava Niva Miklavčič Predan ustvrdila je da brisanje "neslovenaca" iz registra građana početkom 90-ih godina predstavlja slučaj ozbiljnog kršenja ljudskih prava koji je službena slovenska politika godinama pomno "gurala pod tepih" te da bi najavljeno skoro održavanje referenduma o tom pitanju samo stavilo točku na "administrativni genocid" odnosno "administrativno etničko čišćenje" o kojem je, kaže, u ovom slučaju riječ, a sve to neposredno uoči ulaska Slovenije u EU. Tzv. "izbrisani" - kojih prema podacima HMS-a ima 83.580 ili oko 6 posto stanovništva Slovenije, dok službene brojke zadnjih godina govore o 18.305 ljudi - izgubili su zajedno s državljanstvom i prava na ostvarene mirovine, invalidnine, vlasništvo nad nekretninama, zdravstvenu zaštitu, rekla je Miklavčić Predan. Među njima ima i ljudi koji su porijeklom Hrvati, Bosanci, Srbi, Albanci, Romi, zatim onih koji su još tijekom 2. svjetskog rata ili neposredno poslije došli u Sloveniju, rođeni iz miješanih brakova isl., koji su nakon osamostaljenja proglašeni strancima. Istaknula je da je i samo održavanje referenduma bespredmetno jer se "pitanja poštivanja ljudskih prava ne mogu rješavati tim putem" pozvavši se pritom na upozorenje povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Alvara Gil-Roblesa, koji je nedavno izjavio da je vraćanje domicila "neslovencima" pitanje ljudskih prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Miklavčič Predan ustvrdila je također da se upravo na pitanju "neslovenaca" pokazuje da slovensko zakonodavstvo nije u potpunosti usklađeno s EU-ovim, s obzirom da im se, primjerice, ograničavanjem izlaska iz zemlje na tri mjeseca uskraćuje pravo izbora boravišta i pravo kretanja, koja spadaju u osnovna ljudska prava. Njezina je ocjena da slovenske vlasti održavanjem referenduma žele prebaciti odgovornost za ispis ove kategorije stanovništva na većinski slovenski narod, koji bi se o tome trebao izjasniti na referendumu. Podržavši ocjene svoje slovenske kolegice o kršenju prava "izbrisanih", predsjednica CERD-a Semira Lončar osvrnula se na sudske procese za kaznena djela ratnih zločina koji se vode pred hrvatskim pravosuđem. Izrazila je nezadovoljstvo "načinom kako se vode postupci, ali i presudama", posebice izdvojivši oslobađajuće presude u slučajevima optuženih za ratne zločine u Bjelovaru, Šibeniku te slučaj Lora u Splitu. Zauzela se za primjenu istih kriterija bez obzira na nacionalnu pripadnost optuženika. (Hina) xbr ysd