HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji STATISTIKA Hina- Financijski servisSTATISTIKA SSH: životni troškovi u siječnju porasli za 48 kuna- Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da su minimalni životni
troškovi četveročlane hrvatske obitelji u siječnju porasli u odnosu na prosinac za 48 kuna. Troškovi za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu u siječnju su porasli na 5.343 kune, a u prosincu su iznosili 5.295 kuna. Najveći udio u ukupnoj potrošnji čini prehrana za koju je trebalo izdvojiti 1.876 kuna. Slijede troškovi stanovanja koji su iznosili 1.573 kune, obrazovanja i kulture 645 kuna, odijevanja 549 kuna, prijevoza 464 kune i higijene 234 kune. Prosječna plaća u prosincu iznosila je 3.946 kuna što je dovoljno za pokrivanje 73,84 posto životnih troškova prosječne četveročlane obitelji. Sindikalna košarica bila je najviša u Puli gdje je iznosila 5.707 kuna, a slijede Zagreb s 5.705 kuna, Rijeka s 5.400 kuna, Osijek s 5.344 kune, Dubrovnik s 5.272 kune i Split s 5.219 kuna. DSZ: potrošačke cijene u siječnju 1 posto više nego u prosincu Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su ove godine u odnosu na
Hina- Financijski servis
STATISTIKA
SSH: životni troškovi u siječnju porasli za 48 kuna- Sindikalna
košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da
su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u
siječnju porasli u odnosu na prosinac za 48 kuna. Troškovi za
prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje,
obrazovanje i kulturu u siječnju su porasli na 5.343 kune, a u
prosincu su iznosili 5.295 kuna. Najveći udio u ukupnoj potrošnji
čini prehrana za koju je trebalo izdvojiti 1.876 kuna. Slijede
troškovi stanovanja koji su iznosili 1.573 kune, obrazovanja i
kulture 645 kuna, odijevanja 549 kuna, prijevoza 464 kune i
higijene 234 kune. Prosječna plaća u prosincu iznosila je 3.946
kuna što je dovoljno za pokrivanje 73,84 posto životnih troškova
prosječne četveročlane obitelji. Sindikalna košarica bila je
najviša u Puli gdje je iznosila 5.707 kuna, a slijede Zagreb s 5.705
kuna, Rijeka s 5.400 kuna, Osijek s 5.344 kune, Dubrovnik s 5.272
kune i Split s 5.219 kuna.
DSZ: potrošačke cijene u siječnju 1 posto više nego u prosincu
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene
indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su ove godine u odnosu na
prethodni mjesec (prosinac 2003.) više za 1 posto, a na godišnjoj
razini, u odnosu na siječanj prošle godine više su za 2,1 posto,
objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Državnom
zavodu za statistiku (DZS). Zavod je po prvi put objavio podatke o
indeksu potrošačkih cijena, koji služi kao opća mjera inflacije i
pokazatelj stabilnosti cijena, a njegovom objavom prestao je
objavljivati podatke o indeksima cijena na malo, troškova života i
ugostiteljskih usluga. Statistika u okviru indeksa potrošačkih
cijena daje podatke po 12 glavnih grupa proizvoda po namjeni
potrošnje, te sedam podindeksa. Svi ti podatci upućuju da je
najveći utjecaj na rast potrošačkih cijena od 1 posto, u siječnju
ove u odnosu na prosinac prošle godine, imao rast cijena prehrane,
prometa i stanovanja, istaknula je pomoćnica ravnatelja DZS-a Mila
Butigan. Pritom su, dodaje, kod prehrane najviše porasle cijene
kruha, pekarskih proizvoda i brašna, kod prometa su na porast
utjecale cijene naftnih derivata i vozačkih ispita, a kod
stanovanja rast cijena lož ulja i plina u bocama. Statistički
podatci u siječnju u odnosu na prethodni mjesec, promatrano po
glavnim grupama proizvoda, pokazuju da su cijene prehrane i
bezalkoholnih pića porasle za 3 posto, cijene prometa za 1,5 posto,
ugostiteljskih usluga za 0,7 posto, te stanovanja, vode, energije i
plina za 0,6 posto. U okviru indeksa potrošačkih cijena, u siječnju
su u odnosu na prosinac cijene dobara porasle za 1,1 posto, a usluga
za 0,4 posto. Istodobno su, prema podindeksima, cijene prehrane,
pića i duhana veće za 2,6 posto, dok su cijene dobara bez prehrane,
pića i duhana niže za 0,3 posto. Iako priznaju da je mjesečni porast
indeksa potrošačkih cijena od 1 posto dosta značajan, jer je takav
mjesečni rast zadnji put zabilježen još u siječnju 2002.,
statističari ističu da treba proći određeno vrijeme da bi se mogli
donositi zaključci. Skok je indikativan, ali metodologija je
promijenjena i treba proći određeno vrijeme, a ne zaključivati ad
hoc, kazao je zamjenik ravnatelja DSZ-a Zdenko Milonja.
Statističari su iznijeli i podatke o stopi inflacije za prošlu
godinu i njenoj usporedbi sa zemljama EU. Mjereno indeksom
potrošačkih cijena prosječna je inflacija u prošloj godini u
Hrvatskoj (od siječnja do prosinca 2003. u odnosu na 12 mjeseci
2002.) bila 1,8 posto, dok je na godišnjoj razini, odnosno prosinac
2003. u odnosu na prosinac 2002., inflacija bila 1,7 posto. Ta je
stopa u okvirima zemalja EU, u kojima je prošle godine inflacija na
godišnjoj razini (prosinac 2003. u odnosu na prosinac 2002.) bila,
po privremenim podacima, 1,8 posto. Po zemljama, pak nižu su
inflaciju od Hrvatske imale Njemačka (1,1 posto), Danska, Finska
(po 1,2 posto), Austrija, Velika Britanija (1,3 posto), te
Nizozemska (1,6 posto). Istu kao Hrvatska imala je Belgija (1,7
posto), a višu Švedska (1,8 posto), Portugal (2,3 posto), Francuska
i Luksemburg (2,4 posto), Italija (2,5 posto). Najvišu su inflaciju
među zemljama EU u prošloj godini imale Španjolska (2,7 posto),
Irska (2,9 posto), te Grčka (3,1 posto).