ZAGREB, 16. veljače 2004. (Hina) - "Ocjena da je danas teško dobiti talijanskog povjesničara koji bi se izložio javnosti i relativizirao opći stampedo talijanskog političkog cirkusanstva na temu poslijeratnih migracija iz Istre,
govori o tomu da se u Italiji vrijeme unutarnjopolitičkih kiselih krastavaca zamjenjuje vanjskom opasnošću", piše za mariborsku Večer slovenski povjesničar Boris M. Gombač.
Organizacije/savezi
ZAGREB, 16. veljače 2004. (Hina) - "Ocjena da je danas teško dobiti
talijanskog povjesničara koji bi se izložio javnosti i relativizirao
opći stampedo talijanskog političkog cirkusanstva na temu
poslijeratnih migracija iz Istre, govori o tomu da se u Italiji
vrijeme unutarnjopolitičkih kiselih krastavaca zamjenjuje vanjskom
opasnošću", piše za mariborsku Večer slovenski povjesničar Boris M.
Gombač.#L#
Talijanska se politika aktualiziranjem događaja od prije pola stoljeća
ponovno okreće "sumraku nejasnih avantura na Balkanu i Podunavlju", a
proglašenje državnim praznikom "događaja kojeg nije bilo" predstavlja
početak a ne kraj nekog procesa, ocjenjuje Gombač. "Kada će se Ciampi,
Drnovšek i Sanader klanjati pred simbolima prošlosti (ni na Rabu niti
u Bazovici), u povijesti sjevernog Jadrana otvarat će se nova stranica
a ne zatvarati stara", jer isticanje fojba pokazuje da loša savjest
talijanskog povjesničarstva "ne može, odnosno ne želi prihvatiti
činjenicu da je Italija 1941. napala Sloveniju, raskomadala ju i
namijenila joj žalostan kraj", drži Gombač.
"Oni koji su proteklih dana iz Tibra izvukli sve to blato i namijenili
ga Slovencima, nepopravljivi su huškači. To je srž zadrtog
nacionalizma koji u slovenskoj sukcesiji (1992.), njezinom pridruženom
članstvu (1996.) i slovenskom punopravnom uključenju u europske
integracije (2004.) raspoznaje vlastiti neuspjeh. Podizanje
nacionalističke temperature su krugovi na desnom političkom polu
uzimali kao gospodarsko i političko uvjetovanje nove članice EU-a.
Plan koji su ucrtali na relaciji Rim-Trst-Rim uzima za temelj
talijansko povijesno pravo nad područjima, pridobivenima poslije Prvog
i izgubljenima poslije Drugog svjetskog rata. Naši susjedi ne žeđaju
za pravdom, nego žele reviziju svih međunarodnih i bilateralnih
sporazuma koji su u tom prostoru očuvali mir pola stoljeća. Što će
poduzeti na tom diplomatski izbrisanom prostoru, znaju samo oni, jer
je po logici stvari teško zamisliti povratak Italije u Zadar, Rijeku,
Pulu i Kopar. Je li naš zaključak ispravan kad razmišljamo da je to
samo unutarnjopolitičko pretjerivanje? Budući da je iz iskustava
bliske prošlosti jasno da poslije neotuđivih povijesnih prava slijede
još drugi uvjeti, taj scenarij treba pogledati već sada, bez kasnijih
iznenađenja", piše komentator Gombač.
"Povijesno prejudiciranje kojim se danas iskaljuju nad tim djelićem
naše upletenosti u povijest, sadrži tri evidentne povijesne
krivotvorine: 1. Dvonacionalni nisu bili ni Brda ni Kras ni Vipavska
ni Soška a niti Bajnška visoravan. Rapalska granica kao simbol
talijanstva je apsurd. 2. Epizoda fojba nije utjecala na migracije
istarskog stanovništva, jer su se događaji odvijali u dva posve
različita povijesna trenutka i na dvije posve različite razine. 3. Iz
Slovenske Istre nisu otišli samo Talijani, nego miješano
slovensko-talijansko-hrvatsko stanovništvo. Za te migracije izvori
govore o različitim uzrocima, gdje je nacionalni pritisak bio samo
jedan od uzroka", tvrdi komentator i dodaje da ponavljanje stereotipa
prošlosti nije slučajno, jer Italija proživljava moralnu, političku,
gospodarsku i infrastrukturnu krizu. "Koalicija i oporba tumaraju u
mraku neprovedenih reforma i traženju žrtvenog jarca i novih
mogućnosti. One se nude u susjedstvu, s petim koridorom, s
prisvajanjem mogućnosti drugih, s uvjetovanjem koncesijama. S tako
nejasnom poputbinom odlazimo u EU između Scile i Haribde
nedobronamjernosti naših susjeda", zaključuje Gombač.
Za Talijane opasnost opet postaju Slovenci koji su za njih "opasna
balkanska predstraža gdje je etničko čišćenje tako reći jedini
genetski zapis", piše Gombač. Ulaskom Slovenije u EU, nastavlja
Gombač, ta bi opasnost mogla postati još veća, pa bi stoga Slovencima
tu mogućnost trebalo "uskratiti i diktirati im tempo razvitka u
budućoj Euroregiji Venezia Giulia, u minimalnoj varijanti od Triglava
do Zadra, u maksimalnoj u prostoru jadranske obale".
(Hina) rpet akoz
(Hina) rpet akoz