ŽUŽUL GOVORIO NA IZVANREDNOM ZASJEDANJU STALNOG VIJEĆA OESS-A

BEČ, 16. veljače 2004. (Hina) - Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul izvijestio je u ponedjeljak poslijepodne u Beču članove Stalnog vijeća OESS-a na izvanrednom zasjedanju o glavnim političkim ciljevima hrvatske Vlade.#L# Glavni vanjsko-politički prioritet Vlade je priključenje Hrvatske EU-u i NATO-u, istaknuo je hrvatski šef diplomacije. Za Hrvatsku je važno daljnje unaprjeđivanje veza sa susjednim državama u regiji kao i aktivno sudjelovanje pridruženim naporima međunarodne zajednice u borbi protiv terorizma, krijumčarenja ljudi i opojnih droga, dodao je. Na unutrašnjem planu važna zadaća Vlade je daljnja demokratizacija zemlje kako bi se prebrodili problemi nasljeđeni iz prošlosti, posebice iz ratnog vremena, rekao je ministar Žužul naglasivši da Hrvatska to ne radi samo zbog ostvarenja europskih i euroatlantskih ambicija. "Potpuno smo svjesni da su poštivanje prava manjina, povratak izbjeglih i njihove imovine, provedba reformi, posebice u pravosuđu, kao i daljnji razvoj medija preduvjet za stabilan demokratski razvitak Hrvatske", rekao je Žužul. Šef hrvatske diplomacije istaknuo je da je na listi prioriteta povratak izbjeglih bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i povrat njihove imovine. "Svi koji se žele vratiti moraju imati mogućnost za to, moja Vlada će poduzeti sve da olakša povratak", kazao je Žužul. Rezultat svih tih napora je povratak 15.770 od ukupno 19.279 domova koji su bili zauzeti 1995. na privremeno korištenje, što je 82 posto od ukupnog broja. U posljednjih deset godina hrvatska Vlada je izdvojila oko tri milijarde američkih dolara u te svrhe, od toga 90 posto izravno iz državnog proračuna. Hrvatska će nastaviti promicanje suradnje sa susjednim državama i međunarodnom zajednicom, sa svrhom postizanja stabilnosti u regiji i prosperiteta u razvitku dobrosusjednih odnosa, rekao je hrvatski ministar istaknuvši da je zadovoljan s rješavanjem otvorenih pitanja sa Srbijom i Crnom Gorom. Kao znak dobre volje i podrške demokratskim snagama u Srbiji i Crnoj Gori, Vlada je produžila bezvizni režim do lipnja. Žužul je izrazio nadu da će ishod pregovora nakon izbora u Srbiji i Crnoj Gori o budućoj vladi donijeti toj zemlji stabilnu i demokratsku vladu koja će omogućiti daljnje rješavanje otvorenih pitanja u obostranom interesu. Također se zauzeo i za to da se "očuva i ojača jednakost i suverenitet sva tri naroda u BiH". Žužul je istaknuo i pojačanu suradnju Hrvatske sa Haaškim sudom, kazavši da se Hrvatska sprema za procesuiranje optuženih za ratne zločine. Dodatne reforme u pravosuđu omogućit će prepuštanje haških postupaka hrvatskim sudovima, što bi bilo priznanje neovisnosti i kompentencije domaćeg sudstva, kazao je hrvatski šef diplomacije i dodao da je glavna tužiteljica Haaškog tribunala (ICTY) najavila da Hrvatska treba očekivati nove optužnice. Govoreći o suradnji s OESS-om, Žužul je rekao da je hrvatska strana zadnjih tjedana imala vrlo intenzivne kontakte s Misijom OESS-a u Hrvatskoj, izrazivši uvjerenje da će daljnja suradnja biti još uspješnija i spremnost na daljnju suradnju, kao i za buduće sudjelovanje Hrvatske u aktivnostima i misijama OESS-a. Na izvanrednom zasjedanju OESS-a u Beču, uz stalne predstavnike 55 država članice te međunarodne organizacije, bio je nazočan i voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby. Prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova o današnjem susretu hrvatskog šefa diplomacije s austrijskom ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero-Waldner, ministrica je potvrdila da će Austrija podržati kandidaturu Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a i izrazila podršku što bržem ulasku Hrvatske u EU. Austrija je spremna učiniti sve što je u njenoj moći da mišljenje Eropske komisije bude pozitivno za Hrvatsku kako bi Hrvatskoj u lipnju ove godine bio dodijeljen status kandidata, naglasila je ministrica. U priopćenju se dodaje da je dvoje ministara izrazilo zadovoljstvo gospodarskom suradnjom i ukupnim bilateralnim odnosima dviju zemalja te da je s hrvatske strane najavljeno da će uskoro, vjerojatno već u ožujku, biti pokrenuto rješavanje otvorenog pitanja u vezi s uvozom goveđeg mesa iz Austrije kao i pitanja povrata nacionalizirane imovine austrijskim državljanima te povrata arhivske građe iz vremena Austro-Ugarske Hrvatskoj. Hrvatska se obvezala da će provesti seizmološko istraživanje terena na kojem se nalazi NE Krško, kaže se u priopćenju prema kojem to istraživanje financijski pomaže austrijska strana putem europskih fondova. (Hina) spđ br