ZAGREB, 13. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 21 sat.
ZAGREB, 13. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do
21 sat.#L#
BERLIN
- Njemačka sa simpatijama prati hrvatske ambicije za ulazak u EU i
NATO i na tom putu Berlin želi pružiti pomoć Zagrebu, rekao je u petak
u Berlinu njemački ministar vanjskih poslova
Josckha Fischer nakon razgovora sa svojim hrvatskim kolegom Miomirom
Žužulom.
Žužul, koji se s Fischerom u posljednja dva mjeseca već dvaput
susretao na dvije međunarodne konferencije u Njemačkoj, u petak je
boravio u službenom posjetu Berlinu.
"Govorili smo prije svega o situaciji u regiji i politici nove
hrvatske vlade i hrvatskim ambicijama za
ulazak u EU i NATO koje mi s puno simpatija pratimo", rekao je
Fischer, ističući vrlo dobre bilateralne
odnose između Zagreba i Berlina.
"Riječ je o tome da se treba voditi politika čvrsto povezana s
provedbom potrebnih uvjeta, mi u tome
želimo pomoći i to ćemo rado učiniti", dodao je njemački ministar.
Fischer je posebno istaknuo važnost provedbe kriterija iz Kopenhagena,
odnosno povratka izbjeglica, zaštite manjina i bezuvjetne suradnje s
Haškim sudom.
Mir i stabilnost u čitavoj regiji, nastavio je njemački šef
diplomacije, u interesu je i Njemačke, a
skori ulazak novih članica u EU bit će doprinos stabilnosti regije.
"Računamo da ćemo u dobroj suradnji, kao i dosada dovesti do
stabilizacije regije", kazao je Fischer, dodajući da je sa svojim
hrvatskim kolegom vodio prijateljski i iscrpan razgovor koji "pokazuje
visoku kvalitetu bilateralnih odnosa".
"Cijenimo stalnu potporu koju njemačka vlada i ministar Fischer
osobno daju Hrvatskoj", rekao je Žužul te dodao da Hrvatska "želi štom
prije postati dio velike europske obitelji".
LJUBLJANA
Slovenija razumije odluku talijanskog parlamenta, koji je u srijedu
proglasio 10. veljače nacionalnim Danom uspomena na žrtve fojbi i
eksodus Talijana s prostora današnje Hrvatske i Slovenije, ali
spomenuti tragični događaji događaji trebaju biti stavljeni u
povijesni kontekst, stoji u izjavi koju je u petak objavilo slovensko
ministarstvo vanjskih poslova.
"Tragične događaje u vrijeme fašizma, za vrijeme Drugog svjetskog
rata i nakon njega osjetili su Talijani i Slovenci i oni moraju biti
pouka za jačanje prijateljstva. No, ti se događaji prikazuju izvan
uzročno-posljedičnog povijesnog konteksta čiji su korijeni iz
razdoblja nakon Prvog svjetskog rata, u vremenu fašizma i Drugog
svjetskog rata", piše u izjavi slovenski MVP.
U tekstu se dodaje da vrijeme kad Slovenija ulazi u Europsku uniju
treba iskoristiti za osnaživanje "suživota, prijateljstva i suradnje u
novoj ujedinjenoj Europi".
Na izjave tajnika talijanske stranke Lijevih demokrata Piera Fassina
koji je u parlamentu rekao da je za eksodus Talijana iz bivše
Jugoslavije kriva tadašnja talijanska komunistička partija i
"slavenski ekspanzionizam" kojeg je ona, navodno, podržavala reagirao
je talijanski predstavnik slovenske ljevice u parlamentu, zastupnik
Udružene liste (ZLSD) Aurelio Juri.
SKOPLJE
Makedonski parlament jednoglasno je u petak usvojio Deklaraciju za
podnošenje molbe za članstvo u Europskoj uniji (EU).
Vlada Makedonije prethodno je odlučila da zahtjev za učlanjenje preda
26. ovog mjeseca u Irskoj.
Deklaraciju o aplikaciji, koja odražava suglasnost svih
parlamentarnih političkih stranaka, Sobranje je donijelo na poticaj
oporbene VMRO-DPMNE, čiji je čelnik izjavio da se stranka na taj korak
odlučila kako bi izvršila pritisak na vladu da što prije ispuni uvjete
za ulazak u EU.
SKOPLJE
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u petak
u Skopju da će Slovenija pomoći Makedoniji na putu prema Europskoj
uniji (EU).
"Osobno kao ministar vanjskih poslova i u ime Slovenije, ja ću na
svim potrebnim mjestima podržati Makedoniju u europskim
integracijama", rekao je Rupel u Skoplju, koji se sastao s makedonskim
državnim vrhom.
Makedonska ministrica vanjskih poslova Ilinka Mitreva je naglasila da
je Slovenija vodeći prijatelj Makedonije na njezinu putu u EU-u.
Dodala je da Slovenija neće samo lobirati za Makedoniju u
institucijama EU-a, nego će pomoći savjetima i ekonomskom potporom.
ATENA
Glasnogovornik grčke vlade u petak je priopćio da su ciparski Grci i
Turci prihvatili uvjete koje je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi
Annan postavio kao nužne za obnovu pokušaja da se taj podijeljeni otok
ponovno ujedini.
Annan je zatražio od dviju strana da prije 1. svibnja i ciparskoga
ulaska u Europsku uniju prihvate ili da odbiju plan provođenja
konačnih pregovora kojima je cilj ujedinjenje Cipra.
"Danas se pojavila nova povijesna prilika da riješimo ciparski
problem. Mišljenje je jedinstveno... u vezi s konačnim naporima
glavnoga tajnika", rekao je zamjenik grčkoga ministra vanjskih poslova
Tassos Yannitsis.
Prema njegovim riječima, razgovori sviju etničkih zajednica koje će
predvoditi UN-ov posebni izaslanik Alvaro de Soto, sele se u glavni
grad Cipra Nikoziju, i održat će se 19. veljače.
Yannitsis je dodao da će Europska unija igrati konzultantsku ulogu u
mirovnim razgovorima.
MOSTAR
SFOR-ova višenacionalna brigada za jugoistočni sektor u proteklih je
tjedan dana na poligonu kod Kalinovika uništila blizu 59 tona
streljiva od ukupno 364 tona oružja prikupljenog od Vojske Republike
Srpske, priopćile su Stabilizacijske snage (SFOR) u petak poslije
podne.
To je prvo uništavanje opasnog streljiva Vojske Republike Srpske
prikupljenog na području zone odgovornosti SFOR-ove Višenacionalne
brigade za jugoistočni sektor koja nadzire dio BiH jugoistočno od
Sarajeva do granice sa Crnom Gorom.
"Ova operacija uništavanja streljiva pridonosi programu zatvaranja
lokacija za skladištenje streljiva što je jedna od ključnih točaka
mjera Programa reforme obrane u BiH", pojasnio je SFOR.
Istodobno u posljednjih tjedan dana prikupljeno je još 305 tona
streljiva vojske Republike Srpske u zoni odgovornosti SFOR-ove
višenacionalne brigade za jugoistočni sektor, ali su te količine
streljiva premještene u sjevernu zonu stabilizacijskih snaga gdje će
također biti uništene, priopćila je danas SFOR-ova višenacionalna
brigada za jugoistočni sektor čije je Zapovjedništvo u Mostaru.
WASHINGTON
Većina Amerikanaca smatra da je predsjednik Bush ili lagao ili
namjerno preuveličao dokaze da irački režim posjeduje oružje masovnog
uništenja kako bi opravdao napad na Irak, pokazalo je u petak
istraživanje javnog mišljenja lista The Washington Post i televizije
ABC News.
Njih 21 posto drži da je Bush lagao, dok 31 posto smatra da nije
lagao nego samo preuveličavao, pokazalo je istraživanje provedeno u
utorak i srijedu.
Rezultati istraživanja upućuju da američka javnost sve više dovodi u
pitanje vjerodostojnost predsjednika Busha. Samo 52 posto ispitanika
smatra da je on pošten i dostojan povjerenja, što je dosad njegov
najlošiji rezultat od 1999. otkako se u anketi to pitanje postavlja.
Bushov vjerojatni protivnik, senator John Kerry, već počinje
postavljati pitanje vjerodostojnosti sadašnjeg predsjednika, a
časopis Time na naslovnici pita ima li Bush problem s pouzdanošću.
Rezultat najnovijih problema predsjednika Busha je opadanje njegove
popularnosti: samo 50 posto Amerikanaca odobrava način na koji on radi
svoj posao što je do sada najniža razina njegove popularnosti u
anketama koje je provodio Post-ABC.
Prvi put nakon završetka rata u Iraku manje od pola Amerikanaca, njih
48 posto, smatra da je rat trebalo voditi, dok 50 posto drži da nije
trebalo krenuti u rat. Potpora načinu na koji Bush sređuje stanje u
Iraku opala je za 8 postotaka na 47 posto.
ANKARA
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan odredio je krajnji rok
ciparskim Grcima i Turcima da se slože barem o nekim pitanjima žele li
da se mirovni razgovori nastave, objavila je u petak turska novinska
agencija Anatolija.
Agencija je javila da je Annan poslao priopćenje čelnicima Grka i
Turaka koji sudjeluju u mirovnim razgovorima u New Yorku.
U priopćenju se ne spominje uloga Europske unije u tim razgovorima,
što je nešto što ciparski Grci žele, a Turci ne.
Dvije strane prvo moraju potpisati ili odbaciti to priopćenje do
16.30, dodaje se u agencijskoj vijesti. Ne učine li to, time bi mogao
biti završen i ovaj najnoviji pokušaj da se završi višedesetljetna
podjela Cipra.
JERUZALEM
Washington idućeg tjedna šalje izaslanika u Izrael na razgovore koje
Sjedinjene Države drže ključnima za donošenje odluke o potpori
jednostranom planu premijera Ariela Sharona o uklanjanju doseljeničkih
naselja iz pojasa Gaze, objavili su u petak diplomatski izvori.
Visoki američki dužnosnici također očekuju i da će izaslanik
zatražiti od Sharona da promijeni trasu sigurnosne ograde na Zapadnoj
obali, tako da ona ne ulazi u palestinsko područje, prenosi izvor.
Sharon je ranije ovoga mjeseca izjavio da je izdao naredbe za
evakuaciju 17 naselja, koje su Izraelci izgradili na dijelovima pojasa
Gaze okupiranima u bliskoistočnom ratu 1967. godine.
To je dio jednostranog Sharonova plana kojega će nametnuti
Palestincima, ako propadnu mirovni pokušaji.
On je jasno dao do znanja da će Palestincima ostaviti manje zemlje od
onoga što traže za buduću državu.
BERLIN
Njemački parlament, Bundestag, je dans prihvatio državni proračun za
2004. i utvrdio proračun za 2003. godinu.
Proračun je stupio na snagu nakon što su zastupnici vladinih stranaka
Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Zelenih odbacili blokadu
gornjeg doma parlamenta Bundesrata koji je nekoliko sati prije
glasovima oporbene demokršćanske unije CDU/CSU odbacio proračun.
Za usvajanje proračuna je glasovalo 306 zastupnika Bundestaga.
Bundesrat, koji štiti interese saveznih pokrajina i u kojem većinu
glasova drže pokrajine u kojima je na vlasti Unija CDU/CSU, je na
jutrošnjoj sjednici odbacio oba proračuna ocijenivši ih
"neodgovornima".
Bavarski premijer Edmund Stoiber je tom prilikom vladu Gerharda
Schroedera oštro napao zbog "neodgovorne politike zaduživanja" i
"igranja s budućnošću Njemačke".
Proračun za 2004. iznosi 257 milijardi eura od čega su 29,3 milijarde
eura krediti. Novi proračun donosi zaduženje koje je gotovo 5
milijardi više od predviđenih investicija. Ministar financija Hans
Eichel je stoga proglasio stanje "poremećene gospodarske ravnoteže"
čime je omogućeno donošenje proračuna pod ovakvim uvjetima.
MADRID
Španjolska vlada objavila je u petak da će tražiti izručenje trojice
od preko 600 talibana i članova al-Qaide, koje Sjedinjene Države drže
zatočenima u zatvoru Guantanamo.
Njih trojica optuženi su za pripadnost španjolskoj ćeliji al-Qaide,
koji su, po mišljenju istražnog suca Baltasara Garzona, izradili
završne pojedinsoti terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001.
godine.
Barem jedan od njih je državljanin Maroka.
Garzon istražuje i navodnu umiješanost četvrtog zatvorenika u
Guanatanamou, Hameda Abderrahmana Ahmeda. Zrakoplov španjolske vojske
poletio je u četvrtak prema Guantanamou, kako bi prevezao Abderrahmana
Ahmeda, španjolskog građanina (29), koji se također nalazi pod
Garzonovom istragom.
SAD je pristao na njegovo izručenje pod uvjetom da mu se sudi u
Španjolskoj.
ANKARA
Mećave su u petak odsjekle tisuće turskih sela, ceste su blokirane,
zračni se promet prekida, a spasilačke ekipe traže dvadesetoricu
nestalih u potonuću broda na moru kraj Istanbula.
I susjedna se Grčka i Bugarska bore s olujama koje ometaju zračni,
morski i cestovni promet.
Pomorske vlasti objavile su da spasilačke ekipe traže dvadesetoricu
nestalih članova posade s broda Hera koji je plovio pod kambodžanskom
zastavom, a potonuo je oko podneva u Crnome moru, 14 km od Bospora.
"Poslali smo dva čamca. Znamo da je bio 21 član posade, a dosad smo
uočili samo jednoga", rekao je jedan predstavnik pomorskih vlasti za
Reuters. Na brodu su bila dvojica Ukrajinaca i 19 Bugara.
LJUBLJANA
Slovenski parlament idućeg će mjeseca na zahtjev oporbe održati
izvanredno zasjedanje posvećeno aferi iza koje, po tvrdnjama nekih,
stoji jedna od najvećih financijskih malverzacija zadnjeg desetljeća.
Riječ je o vezama nedavno propale SIB-banke s krugom povezanih firmi
oko financijske tvrtke "Orion" iz Ljubljane koju vodi poduzetnik
Branko Lužar.
Kako ovih dana javljaju slovenski mediji, tvrtka se bavila leasingom
i davanjem kredita građanima i poduzećima po vrlo visokim, zelenaškim
kamatama, mimo zakona, a na različite načine oštećeno je oko 5.000
njezinih klijenata širom Slovenije o čemu se vodi policijska istraga.
Kako je izjavio direktor vladina ureda za borbu protiv korupcije
Boštjan Penko, postoji i sumnja da se radilo o pranju novca, a afera
ima razmjere masovne poslovne prijevare.
Kako navodi slovenski poslovni dnevnik "Finance", Lužar je u zadnje
vrijeme dio svojih operacija prebacio u Srbiju i Crnu Goru, kako bi
prikrio tragove, no Lužar je to zanijekao i tvrdi da nije poslovao na
području bivše Jugoslavije, osim u Sloveniji.
BRUXELLES
Sjedinjene Države pokušavaju u petak ublažiti dojam što su ga
ostavile riječi njihova izaslanika u Europskoj uniji o tome da je
antisemitizam trenutačno gotovo jednako snažan kao i tridesetih godina
prošloga stoljeća, u desetljeću kad su ojačali nacisti i koje je
vodilo prema Holokaustu.
Američki veleposlanik pri Europskoj uniji Rockwell Schnabel na večeri
koju je organizirao Američki židovski odbor u znak početka rada
Transatlantskoga instituta u Bruxellesu, rekao je da postoji jedno
pitanje oko kojega bi Europa i Amerika morale surađivati.
"To je prevladavanje antisemitizma koji se doista... koliko ja shvaćam
i čitam, približio točki na kojoj je jednako izražen kao što je bio
tridesetih", rekao je bez objašnjenja.
U pokušaju da izbjegne reakcije na ove riječi izgovorene pred četiri
stotine ljudi, američka misija u EU-u priopćila je da je Schnabel
izrazio mišljenje promatrača, a ne američke vlade.
BRUXELLES
Europska komisija nije u petak oštro reagirala na izjavu američkog
veleposlanika pri EU Rockwella Schnabela, koji je dan ranije upozorio
na jačanje antisemitizma u Europi usporedivši današnju situaciju sa
situacijom koja je u Europi vladala 30-ih godina prošlog stoljeća.
"Što se tiče antisemitizma, Komisija nikada nije analizirala to
pitanje koristeći usporedbe s prošlošću", rekao je glasnogovornik EK-a
Reijo Kemppinen.
"Antisemitizam je ozbiljna pojava, kao i općenito ksenofobija. Tim se
pitanjem pozorno bavimo i protiv njega se borimo", dodao je,
podsjećajući da se 19. veljače u Bruxellesu, uz potporu EK, održava
seminar posvećen upravo toj problematici.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost
Javier Solana također je naglasio kako politika Unije nije ni
"antisemitska ni nesklona Izraelu".
PARIZ
Francusko tužiteljstvo zatražilo je u petak od suda u Parizu da
čelniku francuske desnice Jean-Marie Le Penu, kojemu se sudi zbog
poticanja na rasnu mržnju, dosudi dva mjeseca uvjetno, 8.000 eura
novčane kazne i godinu dana zabrane kandidiranja na izborima.
Le Pen je na sudu zbog intervjua danom Le Mondeu 19. travnja 2003.
godine.
"Onoga dana kada budemo u Francuskoj imali ne više pet nego 25
milijuna muslimana, oni će biti ti koji će zapovijedati", rekao je
tada Le Pen.
Sud će odluku donijeti 2. travnja, dan nakon regionalnih izbora u
regiji Provence-Alpes-Cote d'Azur na kojima se natječe i Le Pen.
MOSTAR
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović najavio je u petak u
Mostaru kako će na predstojećoj međunarodnoj investicijskoj
konferenciji, što će se održati 26. i 27. veljače u Mostaru
sudjelovati oko 500 tvrtki iz 53 zemlje.
Dodao je kako se za ovu međunarodnu investicijsku konferenciju
očekuje dolazak oko 2000 gospodarstvenika i političkih dužnosnika, te
da su svoj dolazak potvrdili i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i
hrvatski premijer Ivo Sanader.
Čović smatra kako Mostar i Hercegovina moraju ovu konferenciju
iskoristiti za vlastitu dugoročnu afirmaciju.
Po Čovićevim riječima glavna zamisao ove mostarske međunarodne
investicijske konferencije je da se u svijet pošalje nova i
prepoznatljiva poruka kako je Bosna i Hercegovina sigurnosno i
politički stabilan prostor, pogodan za strana ulaganja.
SUBOTICA
- Dvije stranke vojvođanskih Hrvata ujedinit će se 29. ovog mjeseca u
jednu političku organizaciju - Demokratsku stranku Hrvata u
Vojvodini.
Na zajedničkoj skupštini obiju stranaka u Subotici, kako prenosi
tjednik "Hrvatska riječ", članovi Skupštine Hrvatskog narodnog saveza
(HNS) donijet će odluku o prestanku postojanja te stranke, dok će
članovi najvišeg organa Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV)
glasovati za ujedinjenje s HNS-om.
"Ujedinjenjem će Hrvati dobiti jednu jaku političku opciju, što će
smatramo biti poticaj da glasuju za stranku koja će se zalagati za
ostvarivanje interesa hrvatske nacionalne zajednice", izjavio je
privremeni predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar
Kuntić.
Kuntić je dodao kako će se ovim činom izići u susret brojnim
zahtjevima iz hrvatske zajednice u kojima je traženo prevladavanje
političke razjedinjenosti vojvođanskih Hrvata.
OSLO
Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir objavio je da za 2004.
godinu ima rekordne 174 nominacije, a među poznatijim su kandidatima
američki predsjednik George W. Bush, papa Ivan Pavao Drugi i zatvoreni
izraelski nuklearni tehničar Mordechai Vanunu.
Tajnik odbora Geir Lundestad izjavio je da su na preliminarnome popisu
129 pojedinaca i 44 organizacije, a vjerojatno će se popis proširiti
kad svoje nominacije dostave članovi odbora na prvom ovogodišnjem
sastanku 2. ožujka.
Prošle je godine bilo 165 nominacija, a nagradu je dobila odvjetnica i
borac za ljudska prava Shirin Ebadi, prva Iranka i prva muslimanka
koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Odbor prima prijedloge poslane do 1. veljače.
SOFIJA
Visoki dužnosnik Europske unije (EU) poručio je u petak Bugarskoj da
bi mogla propustiti ulazak u EU 2007. godine, ako na zatvori dva
dotrajala nuklearna reaktora.
Bugarska je vlada krajem 2002. godine pristala do 2006. godine
zatvoriti reaktore tri i četiri u nuklearnoj elektrani sovjetske
proizvodnje Kozloduy.
EU je tražila zatvaranje reaktora zbog sigurnosnih razloga i
"nagradila" Bugarsku postavljanjem 2007. godine kao datuma za ulazak
te zemlje u EU. No, vlada je pod sve većim pritiskom da obnovi
razgovore s Bruxellesom i odgodi zatvaranje reaktora.
"Postoji mogućnost da to uspori postupak priključenja", izjavio je
Matthias Ruete, dužnosnik EU-a zadužen za odnose s Bugarskom,
Rumunjskom i Turskom.
"Na vladi je odluka hoće li ponovno pokrenuti pregovore i vjerojatno
zbog toga odgoditi članstvo 2007. godine", rekao je Ruete na
konferenciji za novinare.
LONDON
Kandidat na ruskim predsjedničkim izborima Ivan Ribkin, koji se u
utorak iz Ukrajine vratio u Moskvu nakon što je pet dana bio smatran
nestalim, izjavio je u petak u Londonu da je bio otet i drogiran.
Ribkin je novinarima kazao da je 5. veljače otputovao u Kijev uvjeren
da će se ondje sastati s čečenskim predsjednikom Aslanom Mashadovim.
Kao bivši predsjednik ruskog Vijeća za sigurnost, Ribkin je sudjelovao
na mirovnim pregovorima sa čečenskim separatistima na kraju prvog
čečenskog rata 1996. godine. Određeni krugovi u Kremlju, tražeći
rješenje za drugi rat pokrenut 1999., posljednjih su godina jednom ili
dva puta organizirali tajne kontakte s Mashadovovim suradnicima.
Ribkin je objasnio da je u Kijevu, gdje je stigao 6. veljače, odveden
u jedan stan gdje mu je kazano da pričeka dolazak Aslana Mashadova.
"Ponudili su mi čaj i sendviče i odjednom sam postao vrlo pospan",
rekao je. "Nakon nekog vremena sam se probudio. Ne znam koliko je
vremena prošlo. Osjećao sam se vrlo loše i jako umorno", rekao je.
(Hina) xsv ysv
(Hina) xsv ysv