ZAGREB, 12. veljače 2004. (Hina) - U Hrvatskoj će se nastaviti rast potrošnje energije pa su potrebni novi energetski projekti i ulaganja u nove objekte koji će osigurati dostatnu i sigurnu opskrbu gospodarstva i stanovništva.
Obnovljivi izvori energije, tvrde stručnjaci, zasad ne mogu u većoj mjeri pokriti jaz između povećane potrošnje i mogućnosti elektroenergetskih sustava, ali mogu biti smjerokaz u razvoju novih mogućnosti pridobivanja energije iz obnovljivih i neškodljivih izvora.
ZAGREB, 12. veljače 2004. (Hina) - U Hrvatskoj će se nastaviti rast
potrošnje energije pa su potrebni novi energetski projekti i ulaganja
u nove objekte koji će osigurati dostatnu i sigurnu opskrbu
gospodarstva i stanovništva. Obnovljivi izvori energije, tvrde
stručnjaci, zasad ne mogu u većoj mjeri pokriti jaz između povećane
potrošnje i mogućnosti elektroenergetskih sustava, ali mogu biti
smjerokaz u razvoju novih mogućnosti pridobivanja energije iz
obnovljivih i neškodljivih izvora.#L#
U Hrvatskoj se provodi pet projekata istraživanja obnovljivih izvora
energije: Bioen (korištenje biomase i otpada), Geoen (geotermalna
energija), Mahe (male hidroelektrane), Enwind (energija vjetra) i
Sunen (energija sunca).
Računa se da bi doprinos obnovljivih izvora energije energetskom
sustavu Hrvatske trebao dosegnuti 900 gigawatsata do 2010. godine. To
je između 4 i 5 posto godišnje proizvedene električne energije.
Mnogi projekti još su u fazi istraživanja, primjerice, projekt
korištenja sunčeve energije. Malo je poznato da Hrvatska još uvijek
nema solarni atlas - detaljni prikaz vremena i jačine osunčanosti
svoga teritorija, što je jedan od osnovnih preduvjeta za ozbiljniju
eksploataciju energije sunca. Kad je riječ o energiji biomase, ona se
u Hrvatskoj tradicionalno eksploatira loženjem drva, no u hrvatskom
susjedstvu, primjerice u Austriji, izvrsne rezultate pokazuju projekti
upotrebe drvnog otpada. Iskorištavanje geotermalnog energetskog
potencijala za sada je u Hrvatskoj prisutno u nekoliko kontinentalnih
toplica.
Što se tiče malih hidoelektrana, u Hrvatskoj ih je u pogonu 15, od
čega je 10 u vlasništvu HEP-a, dvije su industrijske, a tri u
privatnom vlasništvu.
Najdalje se otišlo u istraživanju mogućnosti korištenja energije
vjetra. Nedavno je objavljena analiza potencijala vjetra na jadranskoj
obali i otocima, na osnovu mjerenja koja je obavio Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita nakon čega je
poraslo zanimanje tvrtki koje bi željele sudjelovati u ekonomskoj
eksploataciji snage vjetra u proizvodnji električne struje.
Na upotrebu obnovljivih izvora energije značajan utjecaj ima stav koji
o njima ima javnost. Rezultati anketnog istraživanja "Obnovljivi
izvori energije i energetska efikasnost" provedenog u organizaciji
Energetskog instituta Hrvoje Požar i Zavoda za sociologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu pokazuju da javnost podržava uporabu obnovljivih
izvora energije, ali je o njima slabo informirana. Građani većinom
procjenjuju da su po okoliš najzdraviji izvori energije sunce i
vjetar, ali istodobno ta većina pogrešno procjenjuje da su to
najjeftiniji izvori energije.
Javnost podržava korištenje energetskih tehnologija i izvora energije
koji smanjuju negativne utjecaje na okoliš, čak i u slučaju veće
cijene proizvedene energije. U spomenutom istraživanju, većina
ispitanika (više od 70 posto) spremna je plaćati nekoliko kuna
mjesečno više za potrošenu energiju, ako ona dolazi iz obnovljivih i
za okoliš prihvatljivih izvora. Većina ih je spremna i na
subvencioniranje cijene energetski štedljivih proizvoda, uvođenja
strogih pravilnika o štednji energije za kućanstva te ograničenja u
korištenju osobnih automobila.
Međunarodna agencija za energiju (IEA - International Energy Agency)
naglašava brojne socio- ekonomske poticaje za uporabu obnovljivih
izvora energije. Kako je riječ u pravilu o manjim energetskim
projektima, IEA koristi vidi u brojnim aspektima afirmacije lokalnih
zajednica u ovom području. Društvene koristi tako uključuju povećanje
društvene kohezije i stabilnosti, razvoj demokratskog potencijala kroz
neposredno odlučivanje o energetskim i srodnim pitanjima, sprječavanje
nepoželjnih migracija, poboljšanje zdravlja i educiranosti i
regionalni razvoj. Na ekonomskom planu koristi uz ostalo uključuju
sigurnost opskbe energijom, bolji regionalni izvozni potencijal i
mogućnost zapošljavanja. U Njemačkoj je, primjerice, samo u
djelatnosti iskorištavanja snage vjetra zaposleno 40 tisuća ljudi.
Davorin Dukić
(Hina) xduk yds
(Hina) xduk yds