ZAGREB, 10. veljače 2004. (Hina) - Hrvatski proizvođači mlijeka u naredne dvije do tri godine moraju povećati količinu i kvalitetu mlijeka kako bi bili spremni za konkurenciju u Europskoj uniji (EU), a sadašnja proizvodnja od oko 550
do 600 milijuna litara godišnje trebala bi se povećavati najmanje 10 posto godišnje, rečeno je na današnjoj stručnoj raspravi o budućnosti proizvodnje mlijeka i mliječnim kvotama u svijetu.
ZAGREB, 10. veljače 2004. (Hina) - Hrvatski proizvođači mlijeka u
naredne dvije do tri godine moraju povećati količinu i kvalitetu
mlijeka kako bi bili spremni za konkurenciju u Europskoj uniji (EU), a
sadašnja proizvodnja od oko 550 do 600 milijuna litara godišnje
trebala bi se povećavati najmanje 10 posto godišnje, rečeno je na
današnjoj stručnoj raspravi o budućnosti proizvodnje mlijeka i
mliječnim kvotama u svijetu. #L#
Ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra (HSC) Krešimir Kuterovac pritom
očekuje snažniju pomoć i programe
resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Dodao je da je unazad tri godine otkup mlijeka u Hrvatskoj raste po
stopi od 10 posto godišnje, što je dobro za Hrvatsku, jer će nam,
kazao je, ukoliko se taj trend nastavi proizvodnja mlijeka u EU imati
bolju budućnost.
Hrvatski se proizvođači mlijeka nedovoljno su spremni za borbu sa
inozemnom konkurencijom nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU),
ocijenio je Kuterovac, navodeći kao najveći problem neadekvatnu
strukturu mliječne proizvodnje. Naime, svjetske iskustva govore o
potrebi stvaranja velikih, specijaliziranih farmi za proizvodnju
velikih količina mlijeka, što uključuje i visokoproizvodne životinje.
Iznoseći nizozemska iskustva o sustavu mliječne proizvodnje i kvota,
predsjednik nizozemske organizacije Veepro Holland Jan Venneman je
istaknuo da je hrvatska prednost u ovom trenutku mogućnost da kroz
duže razdoblje, tri godine, prilagodi svoju proizvodnju zahtjevima EU,
dok je Nizozemska za to imala četiri mjeseca. Hrvatska treba na
pregovore u Bruxelles o kvotama doći sa podacima, jer će kvote koje
budu određene za Hrvatsku biti bazirane na proizvodnji ranijih godina.
Uzme li se u obzir da bi Hrvatska u EU trebala ući 2007. godine kao
referentna godina za određivanje kvota uzimat će se razdoblje od
travnja 2005. do travnja 2006. godine, smatra Venneman.
U Hrvatskoj se godišnje proizvede između 550 i 600 milijuna litara
mlijeka, ali to ne pokriva potrebe tržišta, pa Hrvatska uvozi još
između 75 i 100 milijuna litara mlijeka i jedina je zemlja u regiji
koja uvozi mlijeko. Procjene govore da bi do u ovoj godini broj
proizvođača mlijeka ekstra kvalitete mogao doseći 80 posto.
Nizozemska pak, po podacima s kraja 2003, godišnje prerađuje 10,67
milijuna tona mlijeka. Broj mliječnih farmi je 25.000, a broj
mliječnih krava premašio je 1,47 milijuna. EU dodjeljuje mliječne
kvote za proizvodnju unutar jedne države, a među novim članicama EU s
iznosom kvote prednjači Poljska, koja je dobila kvotu od 8,96 milijuna
tona, Češka 1,68 milijuna tona, Mađarska 1,94 milijuna tona, Slovenija
nešto više od pola milijuna tona u mliječnoj kvoti.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
Miroslav Božić istaknuo je da Hrvatska mora ubrzano raditi na dizanju
količine i kvalitete mlijeka, jer se, kazao je, u pregovorima s
Europskom komisijom o razini kvota o nekim stvarima, poput kvalitete,
ne pregovara. Hrvatska bi u tom pogledu trebala pratiti Sloveniju koja
je od 1995. do 2000. godine proizvodnju mlijeka dovela do razine
standarda EU.
Još je jednom naglašeno kako se samo sustavnim programom poticanja
mliječne proizvodnje, ta proizvodnja u iduće tri godine može
prilagoditi standardima EU, uz napomenu da se pritom treba proizvodnju
povećati kako bi bila dostatna za potrebe hrvatskog tržište.
Stručni skup o budućnosti proizvodnje mlijeka održat će se sutra u
Osijeku, a prekosutra u Varaždinu.
(Hina) xtp ydb
(Hina) xtp ydb