ZAGREB/PHILADELPHIA, 6. veljače 2004. (Hina/AP) - Miševi koji su došli na svijet zahvaljujući umjetnoj oplodnji kad odrastu ponašaju se drukčije od miševa koji su na svijet došli prirodnim putem, tvrde znanstvenici.
ZAGREB/PHILADELPHIA, 6. veljače 2004. (Hina/AP) - Miševi koji su došli
na svijet zahvaljujući umjetnoj oplodnji kad odrastu ponašaju se
drukčije od miševa koji su na svijet došli prirodnim putem, tvrde
znanstvenici.#L#
Glodavci iz epruvete imaju više povjerenja nego njihova prirodnim
putem stvorena braća, no imaju od njih slabije pamćenje. Izrazito je
teško zaključke iz istraživanja koja se provode na miševima proširiti
i na ljudsku vrstu, upozorava voditelj istraživanja na miševima
Richard Schultz sa Sveučilišta u Philadelphiji.
No, ti nalazi ipak otvaraju intrigantna pitanja i bilo bi potrebno
pokrenuti istraživanja koja bi pokazala događa li se slično i s
ljudima začetima umjetnom oplodnjom, smatra ovaj istraživač.
Na Zapadu se oko jedan posto djece rađa zahvaljujući tehnikama
umjetne oplodnje. Jedna od najčešćih tehnika je oplodnja in vitro, u
kojoj se jajašca oplode u epruveti, gdje se jedno vrijeme drže, a
potom vraćaju u maternicu.
Računa se da diljem svijeta ima preko milijun "djece iz epruvete". No
malo se toga zna o dugoročnim učincima uzgoja jajašca u epruveti. Prva
beba iz epruvete, Louise Brown, rođena je prije samo 26 godina. Dosad
je bilo vrlo malo pokušaja da se dugoročnije utvrdi zdravlje i
ponašanje ove djece.
Istraživački tim Richarda Schultza odlučio je utvrditi postoje li
isti učinci na ponašanje kod miševa rođenih uz pomoć te tehnologije.
U usporedbi sa životinjama začetima prirodnim putem, "uzgojeni"
miševi bili su pokretljiviji i manje nervozni. Kod miševa iz epruvete
pojavili su se i problemi s pamćenjem te su bili manje sposobni
zapamtiti naučene lokacije. "Učinci su suptilni, ali važni", kaže
Schultz.
Reproduktivni biolog Simon Fishel iz bolnice Park u Nottinghamu
pomogao je brojnim parovima da uz pomoć tehnika umjetne oplodnje
dobiju dijete. "?Nema ničeg posebnog što bi ukazivalo na to da se ova
djeca ponašaju imalo drukčije", kaže on, dodajući da "ako to utječe na
ljude te oni pokazuju više povjerenja, to bi zapravo moglo biti
pozitivno".
Veze između umjetnih reproduktivnih tehnika i ljudskog ponašanja još
su nejasne, ali poznato je da uzgajanje embrija u epruveti povećava
rizik od razvoja rijetkih genetskih poremećaja. Kod djece začete 'in
vitro' vjerojatnije je, primjerice, da će se razviti
Beckwith-Wiedemannov sidrom, kaže genetičar Eamonn Maher sa
Sveučilišta u Birminghamu. To stanje, u kojem dolazi do povećavanja
organa, pogađa jednu od 13 tisuća osoba. Kod djece začete 'in vitro'
ta je učestalost nešto veća.
Postojeći uvjeti u kojima se uzgaja oplođeno jajašce razlikuju se od
klinike do klinike. U nekima se embrij implantira u maternicu nakon
dva do tri dana, dok drugi čekaju još nekoliko dana i to argumentiraju
tvrdnjom da će stariji embrij vjerojatnije preživjeti.
(Hina) xbr ybcav
(Hina) xbr ybcav