ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - Hrvatska========Politika/Beograd - Tek poneki Hrvat remeti srpsku većinu u ScheveningenuU scheveningenskom pritvoru u Haagu "tek pokoji Hrvat, optužen za zločine protiv bosanskih muslimana remeti
apsolutnu srpsku većinu", piše beogradska Politika od četvrtka.Do nedavno je bilo nemoguće službeno dobiti broj haaških optuženika po nacionalnoj pripadnosti, a uobičajeni odgovor glasnogovornika tužiteljstva bio je kako "zločini nemaju nacionalnost", piše Politika i navodi kako su se sami pritvorenici "prebrojali" te po njihovoj evidenciji među optuženicima u Sheveningenu je 39 Srba, 7 Hrvata, 1 musliman i 2 Albanca. "Tek kad je umro Alija Izetbegović Carla del Ponte je izjavila da se i protiv njega vodila istraga, a više puta je ponovljeno da bi se i Tuđman našao na optuženičkoj klupi da smrt nije bila brža. Tužiteljstvo je bilo puno brže kad je o političkom, vojnom i policijskom vrhu srpske nacionalnosti riječ, pa je pritvor u Sheveningenu prepunjen bivšim srpskim predsjednicima, ministrima i generalima", piše Politika."Čini se da Carla del Ponte sama određuje i kriterije i vrijeme kad će
ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - Hrvatska
========
Politika/Beograd - Tek poneki Hrvat remeti srpsku većinu u
Scheveningenu
U scheveningenskom pritvoru u Haagu "tek pokoji Hrvat, optužen za
zločine protiv bosanskih muslimana remeti apsolutnu srpsku većinu",
piše beogradska Politika od četvrtka.
Do nedavno je bilo nemoguće službeno dobiti broj haaških optuženika po
nacionalnoj pripadnosti, a uobičajeni odgovor glasnogovornika
tužiteljstva bio je kako "zločini nemaju nacionalnost", piše Politika
i navodi kako su se sami pritvorenici "prebrojali" te po njihovoj
evidenciji među optuženicima u Sheveningenu je 39 Srba, 7 Hrvata, 1
musliman i 2 Albanca.
"Tek kad je umro Alija Izetbegović Carla del Ponte je izjavila da se i
protiv njega vodila istraga, a više puta je ponovljeno da bi se i
Tuđman našao na optuženičkoj klupi da smrt nije bila brža.
Tužiteljstvo je bilo puno brže kad je o političkom, vojnom i
policijskom vrhu srpske nacionalnosti riječ, pa je pritvor u
Sheveningenu prepunjen bivšim srpskim predsjednicima, ministrima i
generalima", piše Politika.
"Čini se da Carla del Ponte sama određuje i kriterije i vrijeme kad će
objaviti nešto što je do tada bilo proglašavano za najstrožu tajnu",
nastavlja list. "Kad je riječ o bjeguncima i tu se po čudnom rasporedu
smjenjuju prioriteti između Karadžića i Mladića i hrvatskog generala
optuženog za zločine u 'Oluji' Ante Gotovine. Hrvatski mediji citiraju
potpredsjednika hrvatske vlade Andriju Hebranga koji tvrdi da je Carla
del Ponte spomenula mogućnost da se Gotovina brani sa slobode. Ona je
u razgovoru za hrvatsku televiziju to nagovijestila, iako je Gotovina
za sada jedini optuženi za zločine protiv srpskih civila, i nalazi se
u bjegu već dvije i pol godine. Prije toga je umro general Janko
Bobetko kome haška nije nikad ni uručena. No kako je ovih dana rekla
Florance Hartman, najavljujući redovne konzultacije Carle del Ponte u
Bruxellesu i susret s Javierom Solanom, Hrvatska odlično surađuje s
Haagom, osim u slučaju Ante Gotovine", piše list. Dok "tužiteljstvo ne
zna gdje je Gotovina", snage SFOR-a su na Palama "promašile Radovana
Karadžića za dva sata prema riječima Carle del Ponte, dodaje list i
napominje da Del Ponteova očekuje da će do kraja godine njeni
"prioriteti" biti u Haagu, kad i ističe rok za podizanje optužnica.
Večernje novosti/Beograd - Carla Del Ponte sa Sanaderovom vladom
uspostavila bolji odnos
Službeni Zagreb, od teorija o tome gdje bi se mogao nalaziti odbjegli
hrvatski general Ante Gotovina, mnogo više brine što skorašnje
izjašnjavanje EU-a o mogućem priključenju hrvatske ovisi najvećim
dijelom o tome hoće li se Gotovina pojaviti pred sudom, piše dopisnik
Večernjih novosti.
Nova hrvatska vlast nije se dosad upuštala u polemiku zna li ili ne
gdje se Gotovina nalazi, primjećuje se u članku i podsjeća da je
Račanovu vlast međunarodna zajednica optužila da krije generala iako
je bivši premijer uporno ponavljao da nema pojma gdje je Gotovina. "Ni
Haag nije nikad dao potpune dokaze tvrdnjama da se general sakrio u
Hrvatskoj i dobio se utisak da je i Carli del Ponte laknulo kada se
promijenila vlast u Hrvatskoj. Sa Sanaderovom administracijom
uspostavljen je bolji kontakt, ali sada Haag očekuje i konkretne
poteze Zagreba", piše list i napominje kako se pretpostavlja da s
novim optužnicama "neće biti problema i da će optuženi sami otići u
Haag".
Postoji i mogućnost da Hrvatska preuzme suđenja za ratne zločine i u
tom smislu se već priprema i hrvatsko pravosuđe, piše list i
zaključuje da je bez obzira na suradnju sa Haagom, malo izgleda da se
Hrvatska priključi Rumunjskoj i Bugarskoj 2007. za ulazak u Uniju.
"Gospodarsko stanje je i dalje vrlo teško, u nekim segmentima i
kritično, nezaposlenost velika, besperspektivnost pojedinih ekonomskih
grana realno stanje", ocjenjuje dopisnik beogradskog lista.
VOA/Washington - Washington posebno zainteresiran za sporazum srpskih
predstavnika i hrvatske vlade
Sugovornici na Capitol Hillu i u State Departmentu posebno su
zainteresirani za sporazum između predstavnika srpske zajednice i
hrvatske vlade, sažima u razgovoru za Glas Amerike predsjednik SDSS-a
i saborski zastupnik Milorad Pupovac dosadašnji tijek posjeta
Washingtonu.
"Posebno ih zanima na koji će se način taj sporazum realizirati,
koliko je taj sporazum uvjerljiv i kakav je naš odnos prema sporazumu,
te koja su naša očekivanja", tumači Pupovac, ističući da "ono što i
jedni i drugi dijelimo kao mišljenje jest da su prvi koraci na osnovi
tog sporazuma i prvi koraci vlade i našeg učešća u tome - dobri".
Izdvajajući kao glavne teme dosadašnjih susreta u Washingtonu povratak
izbjeglica, priključenje Hrvatske NATO-u i nastavak priprema Hrvatske
za priključenje Europskoj uniji, Pupovac napominje da će susreti na
Capitol Hillu tek uslijediti te da "najviše očekivanja imamo s
kongresmenom Hillom i senatorom Vojnovichem, prenosi VOA.
Regija/Europa
=============
BBC/London - Izbor Dragana Maršićanina za predsjednika skupštine -
"vrlo nesretan razvoj događaja"
Izbor DSS-ovca Dragana Maršićanina za predsjednika srpske skupštine
razočarao je američke analitičare, konstatira BBC.
"Teško mi je i dalje nazivati demokratskima snage koje su prihvatile
potporu SPS-a prilikom izbora predsjednika skupštine", naglašava
Daniel Serwer, ravnatelj Balkanske inicijative pri washingtonskom
Institutu za mir, dodajući da je posrijedi "vrlo nesretan razvoj
događaja".
On ipak drži da Wahington neće pokušavati izlagati pritisku
demokratske snage u Srbiji kako bi izbjegle daljnje pružanje potpore
SPS-u. "Svaka takozvana demokratska vlada koja će se izroditi iz
postojeće krize u Srbiji, ako zaista želi američku potporu, mora
nastaviti sa snažnim provođenjem reformi i suradnjom s haaškim sudom,
a moram reći da takvu buduću vladu u ovom trenutku u Srbiji ne vidim",
dodaje Serwer u razgovoru za BBC.
Ravnatelj odjela za istočnoeuropske studije u Međunarodnom centru
Woodrow Wilson Martin Sletzinger čudi se što su se čelnici glavnih
reformskih stranaka u trenutku velike krize odlučili za potporu
socijalista, prognozirajući da će reakcija službenog Washingtona biti
vrlo negativna: "Koliko negativna - nisam siguran, ali je sigurno da
će biti vrlo negativna u Kongresu, jer se svaka veza sa SPS-om i
bivšim Miloševićevim suradnicima smatra potpuno neprihvatljivom",
tumači on za VOA-u.
Zbog toga će Srbija po njegovim riječima još više zaostati za svim
ostalim zemljama u regiji koje pokušavaju izgraditi bolje odnose s
međunarodnom zajednicom i sa SAD-om i približiti se euroatlantskim
integracijama, isstiče Sletzinger.
TAZ/Berlin - Milošević i socijalisti polako se rehabilitiraju uz pomoć
Koštunice
"Borba za vlast u Srbiji za sada je završena, jasan je smjer kojim će
Koštunica krenuti", piše berlinski Die Tageszeitung u četvrtak.
Glasovima Socijalističke stranke Srbije Dragan Maršićanin postao je
predsjednik parlamenta i u toj funkciji može predsjednika svoje
stranke zadužiti za sastavljanje vlade, piše list. "Koštunica je dakle
uspio protiv Demokratske stranke i socijaliste uzdigao u 'snagu koja
nosi državu'. Time je posthumno pobijedio i ubijenog Zorana Đinđića.
Doduše, demokrati ni u Đinđićevo doba nisu bili baš osjetljivi kad se
radilo o iskrivljavanju ustava da bi ojačali svoj položaj. No tada su
barem vjerodostojno zastupali cilj osuvremenjivanja srpskog društva i
njegovog odvođenja u Europu, jednoga dana. Đinđićevi nasljednici
svojom su kolebljivom politikom i korupcijom to naslijeđe nažalost
prokockali. I nerealnim zahtjevima za vlašću, dali mogućnost
konzervativno-nacionalističkom Koštunici da ih izbace iz koalicije
'demokratskih snaga'", ocjenjuje list.
Koštunica sada ima "socijaliste na vratu" što baš ne raduje ni
međunarodne institucije, ni EU ni SAD, primjećuje list te zaključuje
kako su "pobjednici socijalisti te se uz pomoć Koštunice malo pomalo
se rehabilitiraju". "Isto kao i sam Milošević", zaključuje list.
Der Standard/Beč - Čudesno uskrsnuće srpskih socijalista
Tri godine i četiri mjeseca Miloševićevi su socijalisti imali status
političkih mrtvaca a sada doživljavaju jedan od najnevjerojatnijih
povrataka na političku scenu, ističe Der Standard.
Srpski parlament neće ubuduće moći usvojiti nijedan zakon mimo volje
22 zastupnika SPS-a o kojima će ovisiti i sudbina nove srpske
manjinske vlade, dodaje bečki list.
Odgovornost za tu katastrofu ponovno snose nesposobni političari
takozvanog demokratskog bloka koji nakon parlamentarnih izbora,
održanih u prosincu prošle godine, nisu uspjeli postići dogovor o
zajedničkoj vladi, ističe Der Standard.
Umjesto da se usredotoče na dobrobit zemlje u kojoj je po službenim
statistikama nezaposlen svaki treći građanin, oni su podmetali klipove
mogućim koalicijskim partnerima i borili se ogorčeno za svaki položaj
i povlasticu, opisuje list.
Zato nije potreban velik proročki dar da bi se uvidjelo da manjinska
vlada ovisna o Miloševićevoj milosti neće dugo opstati, što će najviše
ići na ruku ultranacionalistima, upozorava Der Standard.
BBC/London - Miloševićevi ljudi ne vraćaju se na vlast u Srbiji
Iako je, gledano sa strane, neugodno vidjeti da srpski socijalisti
"ponovo imaju nekakvu ulogu u vlasti", "to uopće ne mora značiti da se
Milošević i njegovi ljudi vraćaju na vlast", komentira za BBC poznati
britanski publicist Tim Judah izbor SPS-ovca Dragana Maršićanina na
dužnost predsjednika srpske skupštine.
"Sasvim je moguće da Koštunica savršeno dobro zna što radi i da
zapravo samo kupuje vrijeme i koristi socijaliste kako bi prevladao
ustavnu krizu", spekulira Judah, dodajući da čelnik DSS-a možda čeka
da Boris Tadić preuzme čelnu poziciju među demokratima kako bi s njim
ustrojio vladu demokratskog bloka.
U slučaju neuspjeha tih pregovora i raspisivanja prijevremenih izbora
moguće je da se Koštunica i pokaje zbog suradnje sa socijalistima,
napominje Judah, ističući da je preduvjet za to da Demokratska stranka
slijedi strategiju mamljenja Koštunice u zamku suradnje sa
socijalistima ili radikalima, čime želi ostvariti prednost na
prijevremenim izborima, tumači britanski publicist za BBC.
"Ako socijalisti budu na neki način uključeni u vlast, iako ne
vjerujem da će se to dogoditi, Srbija se neće vratiti unatrag ali neće
ići ni naprijed. To je najveći problem", upozorava Judah, dodajući da
će Srbija neizbježno još bar godinu dana samo gubiti vrijeme jer ne
postoji stranka dovoljno jaka da formira stabilnu vladu i pokrene
zemlju.
Avvenire/Milano - Srbiji prijeti "weimarska" sudbina
Srbiji prijeti sudbina Weimarske republike ukoliko se na osnovu
rezultata izbora provedenih u prosincu uskoro ne uspije stvoriti
vjerodostojna i stabilna vlade, ocjenjuje milanski Avvenire u
četvrtak.
Ovih se dana za Srbiju ocrtavaju dva moguća ishoda, piše list, ili će
se stvoriti vlada koja će, unatoč neizbježnih kompromisa, izvesti
Srbiju iz neprilika ovog "predugog post-miloševićevskog razdoblja" ili
će doći do nemogućnosti upravljanja uslijed balkanskih svađa i rasta
utjecaja bogatih oligarha.
"U ovom posljednjem slučaju lako se može zamisliti kuda bi odvela
slavenska kopija Weimara. Srbija bi se zatvorila u sebe i svoje
razdiruće mržnje i, zahvaljujući odsutnosti Zapada, stvorila bi
napetosti i nestabilnost u cijelom klimavom mozaiku bivše Jugoslavije.
Balkan bi i dalje ostao neriješena 'crna rupa' Europe, mjesto, gdje se
stvara i previše povijesti, da se parafrizira Churchill. Povijesti
koja je, treba podsjetiti, samo privremeno zaleđena Daytonskim
sporazumima 1995. godine", upozorava list.
Nezavisne novine/Banja Luka - Mostar ima priliku krenuti ispočetka
Visoki predstavnik Paddy Ashdown je "hrabro, uz kompetentno i
sugestivno objašnjenje za sve", ukinuo općine u Mostaru, iako se ne
treba nadati da će ovom odlukom visokog predstavnika sve u vezi s
Mostarom biti preko noći riješeno, ocjenjuju banjalučke Nezavisne
Novine.
Ashdownovom odlukom završeno je "političko mrcvarenje od strane
nacionalnih stranaka bez kraja i konca" i nastupio je kraj agonije za
građane ovog "najljepšeg i povijesnog grada" i jednog "politički
dekadentnog, nehumanog i neljudskog poglavlja međusobnih dijeljenja i
konfrontacija", ocjenjuje list. Očito je da političke stranke koje su
dijelile Mostar i Mostarce nisu iskreno željele ulazak BiH u Europske
integracije, a podjelama Mostara pokazale "svoje pravo lice
destruktivaca a ne graditelja", smatra list.
"Svi mi i svi dobronamjerni ljudi koji vole BiH smo napokon odahnuli
jer će Mostar podizanjem Starog mosta i ovom odlukom visokog
predstavnika krenuti ispočetka, a građanima Mostara i cijele naše
zemlje time je vraćena vjera u ljepšu budućnost koja će zato jer je
uistinu željena učiniti da se brzo zaboravi protekla decenija
nacionalističkih podjela i ljudskih tragedija", zaključuje se u
komentaru lista.
Le Monde/Pariz - Opasna Juppeova odluka?
Četiri dana pošto je osuđen na osamnaest mjeseci uvjetnog zatvora i
deset godina zabrane sudjelovanja u javnom životu, Alain Juppe je
odlučio da će ostati u politici i zadržati svoje mandate - zastupnika,
gradonačelnika Bordeauxa i predsjednika UMP-a, piše "Le Monde".
Juppe se nada da će prizivni sud biti blaži i da će do sabora stranke
planiranog za studeni uspjeti "pronaći zamjenu" i "predati štafetnu
palicu", ističe list. No Juppeova odluka neće ostati bez posljedica,
budući da je ovo godina regionalnih, kantonalnih, europskih i
senatorskih izbora, a predsjednik UMP-a je oslabljen zbog stalne
izloženosti napadima sa svih strana, dodaje list.
Još je pogubnije, a to čelnici desnice nastoje prikriti, ako birači iz
ovog čina izvuku pouku kako Juppe, koji je najavio svoj odlazak, nije
održao obećanje i kako zastupnici žele biti pošteđeni od strogih
postupaka pravosuđa i primjene zakona koje su sami pripremili i
izglasali, napominje list i zaključuje da bi takvo činjenično stanje
moglo povećati nepovjerenje prema političarima, razočaranje u
demokraciju, neodziv na izbore i ojačati krajnju desnicu koja svoju
priliku već vidi u dvjema predizbornim temama: useljavanju i
korupciji.
The Independent/London - Upravni odbor BBC-ja predao se bez borbe?
Upravni odbor BBC-ja oglušio se o savjete vlastite pravne službe koja
tvrdi da je lord Hutton u izvješću o smrti vladina stručnjaka za
oružje Davida Kellyja potpuno ignorirao 12 važnih pravnih argumenata,
piše The Independent (po BBC-ju).
Među tim su argumentima navodna lažna svjedočenja bivšeg šefa vladina
ureda za odnose s javnoću Alastaira Campbella i šefa britanske
diplomacije Jacka Strowa pred parlamentarnim zastupnicima i
parlamentarnim odborom za vanjsku politiku, ističe londonski list,
napominjući da su pravnici postaje uključili svoje zaključke u
dokument od čak 135 strana.
Izvori u BBC-ju otkrivaju da su zaposlenici gnjevno reagirali na
pasivan stav upravnog odbora i na niz ostavki, uvjereni da postaja ima
na raspolaganju streljivo za protunapad na vladu, navodi The
Independent.
The Times/London - Tko će biti novi šef britanskog MI6?
Dok se u Velikoj Britaniji raspravlja o različitim tumačenjima
obavještajnih podataka, britanska kontraobavještajna služba MI6 uskoro
će dobiti novog šefa jer sir Richard Dearlove odlazi koncem srpnja ove
godine u mirovini, piše The Times (po BBC-ju).
Njegovi su mogući nasljednici drugi čovjek te službe, "čije je ime
tajna", ali i predsjednik utjecajnog Udruženog obavještajnog odbora
John Scarlett, kojeg je lord Hutton u svom izvješću oslobodio optužbi
za "friziranje" dossiera o iračkom oružju, napominje londonski list.
No, obavještajci su sumnjičavi prema kandidatu koji ne potječe iz
njihovih već iz vladinih redova, dodaje na kraju The Times.
Tema dana: John Kerry - najizgledniji Bushov protivnik
======================================================
FAZ/Frankfurt - Kerry je u velikoj prednosti
Na preliminarnim izborima za predsjedničku nominaciju Demokratske
stranke veliku je prednost ostvario senator John Kerry, učvrstivši
time svoju poziciju vjerojatno izazivača aktualnog predsjednika
Georgea Busha, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (po Deutsche
Welleu).
Unutarstranačka predizborna kampanja Demokratske stranke ozbiljno će
trajati još mjesec dana, a do tada će se skupina kandidata
prorijediti, tumači list, podsjećajući da je senator Joseph Liebermann
već odustao od utrke dok će drugi nastaviti borbu bez većih izgleda
ali su ipak dovoljno jaki da predstavljaju smetnju. Ipak, Kerryja može
dostići jedino senator s juga SAD-a John Edwards, smatra FAZ.
"Ono što je prošlih mjeseci upadalo u oči jest aktivnost i spremnost
demokrata da se angažiraju", primjećuje list. Njihova je žestina ipak
strateški zauzdana pa traže kandidata kojeg bi šira publika mogla
izabrati, što zasigurno zahtijeva veliku vještinu u podijeljenoj
zemlji kao što je SAD, zaključuje frankfurtski list.
Die Welt/Berlin - Najavljuje se žestoka borba između Kerryja i Busha
Pobjeda Johna Kerryja u pet od sedam saveznih država dokaz je da
oporba ne želi propustiti povoljan trenutak nastao Kayovom izjavom da
je irački rat pokrenut na temelju pogrešnih saznanja, piše berlinski
Die Welt u četvrtak.
Za demokrate je sada bitno da se ne prepuste pobjedničkom zanosu,
napominje list. "Bush je sada u ulozi 'Comeback Kida', pred izazovom
da se mora iznova predstaviti i to svega deset mjeseci prije izbora",
piše list i ističe da još nije iscrpio svoja sredstva. "Uhićenje Osame
bin Ladena bilo bi argument koji bi opovrgnuo argument da je Bijela
kuća zbog ideološke zaslijepljenosti vodila pogrešan rat i pravoga
pustila pobjeći. A iznenadna spremnost Libije ili Pakistana ili Irana
da o vlastitom oružju za masovno uništavanje kaže istinu, neodvojivo
je povezana sa Sadamovim krajem u podzemnoj rupi.
"Izborna borba između Busha i Kerryja bit će oštra i prljava. Obje su
strane sučeljene oči u oči. Republikanci se sada bore očajničkom
hrabrošću. A Kerry se bori zagrižljivošću čovjeka kojemu je poslije
četrdeset godina životni san na dohvat ruke. Bit će to za Ameriku
velika, dramatična godina", zaključuje Die Welt.
FTD/Hamburg - Busha čeka žestoka borba za drugi predsjednički mandat
Američki predsjednik George Bush će imati više problema u predizbornoj
utrci protiv novih demokratskih favorita Kerryja i Edwardsa, nego
protiv dosadašnjeg Deana, ocjenjuje Financial Times Deutschland (po
Deutsche Welleu).
List primjećuje da će se Bush nakon što je Dean otpao morati žešće
boriti za svoj drugi mandat, iako može izgubiti samo zbog sebe samoga.
Tu činjenicu ne mogu promijeniti ni trenutačno dobri rezultati
Edwardsa i Kerryja jer je to prastari zakon američke politike da se ne
glasa za kandidata nego protiv predsjednika, piše hamburški dnevnik.
"Bush se treba bojati za svoj reizbor samo ukoliko Amerikanci budu
imali drastično sumnjali u njegovu politiku, primjećuje list, pa dok
gospodarski pokazatelji budu rasli a stanje u Iraku ne bude
eskaliralo, novi će se predsjednik zvati kao i stari - Bush", drži
list.
Nordkurier/Neubrandenburg - Kerry će se brzo morati profilirati na
gospodarskom planu
Druga etapna pobjeda favorita američkih demokrata za predsjedničkog
kandidata John Kerry u preliminarnim izborima navodi na zaključak da
je upravo on sve izgledniji izazivač aktualnog američkog predsjednika
Georga Busha, smatra Nordkurier iz Neubrandenburga (po Deutsche
Welleu).
Politički sadržaji nisu mogli biti razlogom Kerryjeva munjevita
uspona, tvrdi list: "Ovaj profesionalni političar, koliko god zvučalo
proturječno, bezličan je čovjek", konstatira NK.
Ništa od jasnih gospodarskih i socijalnopolitičkih izjava, a upravo na
tom planu mnogi Amerikanci žele poboljšanje zbog uznemirujućeg
divovskog državnog zaduženja i stanja na tržištu rada koje ništa ne
dobiva od gospodarskog poleta. Na tom će području Kerry morati brzo
razviti svoj profil jer će mu Bushova ekipa u protivnom bespoštedno
kopati upravo po toj rani, upozorava Nordkurier.
WP/Washington - Presudni dani za Kerryja
Stručnjaci su prethodno već dva puta proglasili utrku za izbor
predsjedničkog kandidata Demokratske stranke riješenom no birači su
izašli na izbore ne osvrćući se na njihove procjene te sada, protivno
predviđanjima, utrku vodi John F. Kerry kojeg prati John Edwards, piše
Washington Post u četvrtak.
Naredni dani, u kojima će se održati izbori demokratske stranke u pet
država, Kerryiju nude mogućnost da "zacementira" svoje vodstvo, no
pružit će i posljednju priliku njegovim takmacima, piše list. List
ocjenjuje da dok nadmetanje među kandidatima demokrata poprima oblik
takmičenja između dvije ličnosti Kerry u odnosu na John Edwardsa
uživa prednost zahvaljujući ugledu koji uživa radi svog vojnog
iskustva i stručnosti u pitanjima međunarodnih odnosa.
Izazov za Kerryija bit će održavanje postignutog odnosa s glasačima,
pri čemu opasnost predstavlja loša strana koncepta priklanjanja
kandidatu na osnovu toga kakvu su mu izgledi za pobjedu nad Bushom,
upozorava list. "Povezanost birača s njim je krhka, manje zasnovana na
oduševljenju Kerryjem a više antipatijom prema Bushu. Ako se Kerry
spotakne sljedećih dana demokrati bi još jednom svoju vjernost mogli
pokloniti nekom drugom", upozorava list.
SZ/Muenchen - Kerry ipak mora čekati do ožujka
Unatoč svim uspjesima u ispitivanjima mišljenja po kojima John Kerry
predstavlja veliku opasnost za Busha, još ništa nije sigurno jer su
izbori tek u studenom, piše Sueddeutsche Zeitung u četvrtak.
"U ožujku će se sa sigurnošću moći proglasiti pobjednika u
predizbornoj utakmici. Vjerojatno će to biti John Kerry. Još nikada
nijedan natjecatelj nije tao rano i tako očito okupio stranku. To je
dobar znak za demokrate i za SAD koji se krijepe na ponovno otkrivenom
oporbenom duhu. Ali još ništa nije konačno", zaključuje Sueddeutsche
Zeitung.
"Prije izbornog dana Kerryja mora njegova stranka nominirati kao
Bushova izazivača. Čini se da će tu prepreku senator preskočiti.
Dinamiku vrlo simboličnih predizbora u Iowi i New Hampshireu Kerry bi
mogao koristiti i u trećem krugu. Kerry se bez teškoća od individualne
obrade birača prebacio na stalno obraćanje širokim krugovima birača.
Mediji su mu najbolji pomagači. Amerika ništa ne voli više od jakog
pobjedničkog tipa. Ali isto tako brzo kako je Kerry postao prijetnja
Bushu, može to i prestati biti. To mu može potvrditi njegov konkurent
Howard Dean", zaključuje list.
CSM/Boston - Kerry napreduje - Edwards još u igri
Pobjeda Johna Kerryja u pet od sedam država u kojima se natjecao za
kandidata demokrata za predsjedničku utrku, daje mu velike izglede da
upravo on postane kandidat, no to što je izgubio u dvije države moglo
bi ukazivati da ga stranka još uvijek nije potpuno prigrlila, piše
Christian Science Monitor u četvrtak.
Činjenica da je dva puta izgubio na jugu sugerira da će Kerry morati
učiniti još više želi li pobijediti postojećeg republikanskog
predsjednika, te se spekulira da bi se John Edwards mogao povući iz
utrke u Kerryjevu korist i kandidirati se za podpredsjednika, čime bi
bila uspostavljena potrebna regionalna ravnoteža, navodi list.
Kerry koji birače privlači kao čovjek s najvećim izgledima da potuče
Busha tu je ulogu oduzeo Howardu Deanu sad mora uvjeriti i mlade i
energične "Deanovce" da može ne samo pobijediti Busha, već i odraziti
njihova progresivna stajališta, a to znači da njegova vijetnamska
prošlost i "predsjednički izgled" nisu dovoljni. List dodaje i da su
unatoč slabim rezultatima Howard Dean i Wesley Clark odlučili ostati u
utrci, što će demokratima dati veći izbor i još više istaknuti
Kerryja.
Demokratima bi, međutim, bolje koristilo rigoroznije raščišćavanje
problema kao što su gospodarstvo i zdravstvena skrb, te rat u Iraku i
rat protiv terorizma, mnogo više nego negativno prepucavanje među
kandidatima, što izaziva samo cinizam i udaljavanje birača, ocjenjuje
se u zaključku komentara.
Le Figaro/Pariz - Bush i Kerry - dvije različite predodžbe o Americi
Dovevši Johna Kerryja na pobjedničko postolje u pet od sedam američkih
saveznih država, demokratski su birači izabrali kandidata koji ima
velikih izgleda da pobijedi sadašnjeg američkog predsjednika Georgea
W. Busha, piše "Le Figaro".
Senator iz Massachusettsa pravi je čovjek koji treba zauzeti središte
političke pozornice, gdje se odlučuje o predsjedničkim izborima:
pripada lijevom krilu Demokratske stranke, ali su mu najbolji
argumenti oni koji mu omogućuju da napadne Busha s desnih pozicija,
ističe list.
Kerryjeva ratnička prošlost ima dobre izglede da se svidi
konzervativcima - u Vijetnamskom je ratu triput ranjavan i odlikovan
za hrabrost - a i njegov rad u Senatu mogao bi pridobiti
najtradicionalnije skupine - puno prije Busha zalagao se za smanjenje
poreza na dividende i za reformu, po njegovu mišljenju preblagih,
uvjeta za stjecanje naknade za nezaposlene, podsjeća list.
Sučeljen s Bushom koji želi vjerovati u neograničenu moć Sjedinjenih
Država, Kerry će opetovati da neumjerenost na kraju uvijek dovodi do
"izlučivanja protutijela", upozorava list i zaključuje da će se ovaj
demokrat zauzimati za slabe, dok republikanac Bush staje u obranu
bogatih.
Liberation/Pariz - Za Francuze je Kerry već pobijedio
Samo pitanje može li istaknuti kandidat za predsjedničku nominaciju
Demokratske stranke John Kerry otjerati sadašnjeg američkog
predsjednika Georgea W. Busha iz Bijele kuće upućuje na njegov dobar
početak, piše "Liberation".
Kerryja u Parizu već drže budućim predsjednikom, jer ne samo da govori
francuski i ima obitelj s ove strane Atlantika, već je i uvjereni
internacionalist koji se protivio ratu u Vijetnamu i kritizirao
Bushovo rješavanje iračke krize, ističe list.
Kerry je pristaša savezne države koja će građanima osigurati osnovna
socijalna prava, a u očima demokratskih birača osobito se ističe time
što može pobiti Bushove tvrdnje da samo on brine za američku sigurnost
i uz to ima potrebnu odvažnost i sposobnosti, napominje "Liberation".
Kerryjeva aureola ratnog junaka, dugo iskustvo u Senatu, karijera
tužitelja i osuda proračunskih podvala mogu privući "neovisne" birače,
ali mu te prednosti ne jamče pobjedu na predsjedničkim izborima,
upozorava pariški list, uz napomenu da mu aristokratsko podrijetlo,
velik imutak i nedostatak karizme mogu biti smetnja.
Corriere della Sera/Milano - Razlike između SAD-a i Europe ne bi
riješio Bushov odlazak
Kada bi Europljani mogli glasati na američkim predsjedničkim izborima
u studenom senator John Kerry imao bi osiguranu pobjedu, piše milanski
Corriere della Sera postavljajući pitanje je li doista tako sigurno da
bi problemi u odnosima SAD-a i EU-a odjednom nestali kada bi
predsjednik SAD-a postao Kerry.
John Kerry i John Edwards na skupovima doista najavljuju ponovno
zbližavanja prekoatlantskih saveznika, no i sama činjenica da su
odnosi SAD-a i EU-a postali tema predizbornih rasprava ukazuje koliko
je dubok raskol između Amerike i Europe, piše list. Kriza u
transtlantskim donosima proizlazi iz različitih materijalnih interesa
i suprotstavljenih tumačenja stanja u svijetu što se neće promijeniti
bez obzira hoće li Kerry postati predsjednik, ukazuje list.
Ni Kerry ni Edwards ne misle se povući iz Iraka 2005. godine,
upozorava list i napominje da su u tom pitanju oni oprezni kako ne bi
izgubili glasove pacifista. Njihove se strateške namjere, međutim,
mogu iščitati iz govora Billa Clintona 12. siječnja u Dohi u kojem je
Clinton istaknuo kako pitanje nije više "za ili protiv rata" nego
"stvaranje demokratske vlade u slobodnom, stabilnom i neovisnom Iraku,
naprednom i neprijateljskom prema teroristima, što isto vrijedi i za
Afganistan", ističe list.
Isto tako, nastavlja list "'teološke' rasprave koje su podijelile SAD
i Europu neće biti riješene Kerryjevom Papinom bulom". Kerry u
američkom senatu neće imati većinu kako bi mogao riješiti pitanja
poput dogovora o protokolu iz Kyota, Međunarodnog kaznenog suda,
sporazuma o zabranu nuklearnih eksperimenta te će biti potrebno
uskladiti dobru volju, pragmatičnost i duh sporazumijevanja, napominje
list. "Stresni odnosi između SAD i EU-a imaju korijen u 11. rujnu -
Amerikanci se osjećaju ugroženim održanjem statusa quo, Europljani
njegovim narušavanjem - ali i u materijalnim trgovinskim interesima,
carinama, snažnom dolaru i slabom euru. Bushova je administracija
zaoštrila suprotnosti, no kada će u svibnju Unija imati 25 članica, s
74 milijuna novih građana, često 'proamerički' nastrojenih, 'Nova
Europa' će biti ta koja će sa svojim anemičnim rastom od 1 posto imati
teškoća s atlantskim partnerima", ocjenjuje list.
(Hina) akoz
(Hina) akoz