FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: SVIJET U 21 SAT

Autor: ;BRAD;
ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - BRUXELLES Izaslanici 16. Kongresa Europske pučke stranke (EPP), asocijacije demokršćanskih, konzervativinih i narodnjačkih europskih stranaka, usvojili su u četvrtak Rezoluciju kojom snažno podupiru ubrzavanje procesa ulaska Hrvatske u EU. Na Kongresu EPP-a sudjelovalo je više od 700 izaslanika, među njima nekoliko premijera, zamjenika premijera, europskih povjerenika i stranačkih čelnika. Izaslanstvo HDZ-a predstavljali su premijer i stranački predsjednik Ivo Sanader, te Miomir Žužul i Božo Biškupić. U Rezoluciji se poziva Europska komisija i čelnici država članica zemalja EU koji dolaze iz redova EPP-a da "što prije usvoje strategiju za Hrvatske pristup EU". Također se naglašava da je "hrvatski pristup Europskoj uniji vrlo važan za očuvanje i unapređenje stabilnosti u regiji". Kongres EPP-a pozdravlja program nove hrvatske Vlade, posebice odlučnost da "osigura punu suradnju s Haaškim sudom, intenzivira odnose s EU i NATO-om i učini sve što može u pogledu nastavka reformskog procesa i ispunjavanja kopenhaških kriterija kako bi do pristupa EU došlo što prije". Pozdravlja se i Sporazum nove Vlade s manjinskim strankama, "posebice povijesni Sporazum Sanader-Stanimirović o povratku izbjeglica i restituciji imovine, koji je doveo do potpore srpske manjine novoj Vladi u Saboru", kao i spremnost Vlade "na kooperativan
ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - BRUXELLES Izaslanici 16. Kongresa Europske pučke stranke (EPP), asocijacije demokršćanskih, konzervativinih i narodnjačkih europskih stranaka, usvojili su u četvrtak Rezoluciju kojom snažno podupiru ubrzavanje procesa ulaska Hrvatske u EU. Na Kongresu EPP-a sudjelovalo je više od 700 izaslanika, među njima nekoliko premijera, zamjenika premijera, europskih povjerenika i stranačkih čelnika. Izaslanstvo HDZ-a predstavljali su premijer i stranački predsjednik Ivo Sanader, te Miomir Žužul i Božo Biškupić. U Rezoluciji se poziva Europska komisija i čelnici država članica zemalja EU koji dolaze iz redova EPP-a da "što prije usvoje strategiju za Hrvatske pristup EU". Također se naglašava da je "hrvatski pristup Europskoj uniji vrlo važan za očuvanje i unapređenje stabilnosti u regiji". Kongres EPP-a pozdravlja program nove hrvatske Vlade, posebice odlučnost da "osigura punu suradnju s Haaškim sudom, intenzivira odnose s EU i NATO-om i učini sve što može u pogledu nastavka reformskog procesa i ispunjavanja kopenhaških kriterija kako bi do pristupa EU došlo što prije". Pozdravlja se i Sporazum nove Vlade s manjinskim strankama, "posebice povijesni Sporazum Sanader-Stanimirović o povratku izbjeglica i restituciji imovine, koji je doveo do potpore srpske manjine novoj Vladi u Saboru", kao i spremnost Vlade "na kooperativan pristup u rješavanju svih problema sa svojim susjedima". Premijer Sanader ocijenio je da "ova Rezolucija predstavlja vrlo veliki uspjeh".#L# BRUXELLES Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kao predsjednik HDZ sudjeluje u Bruxellesu na kongresu Europske pučke stranke, sastao se u četvrtak s nizom svojih kolega iz članica EU-a i onih koji će ove godine to postati. Sanader se sastao s premijerima Jean-Claudom Junckerom (Luxembourg), Silvijom Berlusconijem (Italija), Jose Mariom Aznar (Španjolska), Jan-Peterom Balkenendom (Nizozemska), Joseom Manuelom Durao Barrosom i Mikulasom Dzurindom (Slovačka). "Iskoristio sam prigodu da kolege predsjednike vlada iz EU-a i onih koji će uskoro ući u EU-u izvijestim da će im hrvatska Vlada dati u ruke sve argumente i razloge kako bi nas mogli podržati na putu u EU, jer je jasno da ne možemo dobiti bianco potporu", izjavio je Sanader. "U tom smislu možemo biti umjereni optimisti da će biti ispunjen naš plan - dobivanje pozitivnog avisa EK na proljeće i u lipnju odluka o statusu kandidata", dodao je. Premijer je rekao da mu je Berlusconi obećao punu potporu te da je već razgovarao s britanskim kolegom Tonyem Blairom, kao što je ranije obećao, o ratifikaciji SSP-a u britanskom parlamentu. Govoreći o susretu s nizemskim premijerom Balkenendeom, s kojim se susreo prvi put, Sanader je rekao "da smo sada korak bliže međusobnom razumijevanju" te izrazio očekivanje da će nizozemska vlada uskoro notificirati SSP, koji je već ratificiran u nizozemskom parlamentu. Luxembourški premijer Juncker izjavio je hrvatskim novinarima nakon sastanka sa Sanaderom da će njegova zemlja, koja će predsjedavati EU-om u prvoj polovici 2005. "učiniti sve kako bi se ubrzao proces" hrvatskog približavanja EU-a.#L# ZAGREB Danska pruža punu potporu pristupu Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u, rekao je u četvrtak ministar vanjskih poslova te zemlje Per Stig Moeller prilikom susreta s njegovim hrvatskim kolegom Miomirom Žužulom. "Hrvatska brzo napreduje, i ovaj dobar razgovor s gospodinom Žužulom mi je dao razloga vjerovati da će se moći pridružiti Europskoj uniji i NATO-u", istaknuo je Moeller na zajedničkoj konferenciji za novinare. "Danska čini sve što može kako bi pomogla Hrvatskoj da uđe u europsku obitelj, kao što novim programom o pridruženju pomaže cijelom Balkanu", dodao je. Ministarstvo vanjskih poslova u Zagrebu priopćilo je da je tijekom susreta obostrano zaključeno da dobri bilateralni odnosi dviju država stvaraju mogućnost za daljnje proširenje suradnje, naročito u području gospodarstva, za što su snažan interes izrazili i danski i hrvatski gospodarstvenici. Danski je ministar vanjskih poslova, kako se ističe, ocijenio da je Hrvatska najstabilnija zemlja u regiji. Uz čvrstu demokraciju, što su dokazali i posljednji izbori u Hrvatskoj, odnos hrvatskih vlasti prema manjinama, angažman u pogledu povratka izbjeglica i dosljedno poštivanje ljudskih prava Hrvatska je pouzdani partner, istaknuto je u razgovoru.#L# Punu podršku Danske nastojanjima Hrvatske za ulaskom u EU i NATO-u dali su tijekom jutra, na sastanku s hrvatskim izaslanstvom u danskom parlamentu, i predsjednik Odbora za Europsku uniju Claus Larsen-Jensen te predsjednik Odbora za vanjsku politiku Jens-Harald Madsen. ZAGREB Obrana generala Blaškića podnijet će u najkraćem mogućem roku Predsjedniku Haškog suda (ICTY) hitan zahtjev za pomoć u osiguranju odgovarajućeg liječenja generala Tihomira Blaškića, priopćio je u četvrtak Blaškićev branitelj Ante Nobilo. U priopćenju, objavljenom nakon zaprimanja stručnog medicinskog mišljenja dr. Rajka Ostojića o zdravstvenom stanju generala Blaškića te nakon radnog sastanka s dr. Ostojićem a uz odobrenje samog generala, ističe se kako "tijekom liječenja, liječnici koje koristi ICTY očito nisu postavili točnu dijagnozu niti su odabrali efikasne metode liječenja" te da je general Blaškić "14 mjeseci nakon početka liječenja u jednako lošoj situaciji kao i ranije". Kako je priopćeno, obrana će uz zahtjev priložiti stručno medicinsko mišljenje dr. Ostojića te inzistirati da se sve pretrage koje on preporuča hitno obave u za to osposobljenim ustanovama u Nizozemskoj ili u Hrvatskoj, a Sudu će biti ponuđene i usluge dr. Ostojića. Blaškićev branitelj dodaje da će o "neodgovarajućem medicinskom tretmanu" generala Blaškića obavijestiti hrvatsku Vladu, kako bi i RH u skladu sa svojim konzularnim ovlastima, koje proizlaze iz Bečke konvencije, poduzela potrebne mjere radi osiguranja odgovarajuće medicinske skrbi za hrvatskog državljana koji se nalazi u stranom zatvoru.#L# ZAGREB Hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom i ministrom obrane Berislavom Rončevićem sudjelovat će na 40. Muenchenskoj konferenciji o sigurnosnoj politici koja se održava od 6. do 8. veljače, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo vanjskih poslova. Kako je priopćeno, na programu Konferencije tri su panel rasprave: Transatlantski odnosi, Budućnost NATO-a i Budućnost Bliskog istoka. U hrvatskom izaslanstvu su, uz ministre, pomoćnik ministra vanjskih poslova Veselko Grubišić te pomoćnica ministra obrane Jelena Grčić Polić, navodi se u priopćenju u kojem se dodaje da će se uz sudjelovanje na Konferenciji, ministar Žužul sastat će se i s bugarskim ministrom vanjskih poslova Solomonom Isaacom Passyem.#L# MOSTAR Američki veleposlanik u BiH Clifford Bond pozvao je u četvrtak mostarskog gradonačelnika Hamdiju Jahića i dogradonačelnika Ljubu Bešlića da zajedno sudjeluju u provedbi novog Statuta za taj grad što ga je nedavno nametnuo Visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown upozorivši da bi stvaranje bilo kakvih prepreka u provedbi tog statuta bilo jako neodgovorno. Lokalni bošnjački dužnosnici Stranke demokratske akcije su proteklih dana prijetili da će ta stranka bojkotirati Statut što ga je nametnuo Ashdown jer se njime ukida dosadašnjih šest mostarskih općina od kojih su tri bile većinske bošnjačke a tri hrvatske. Međutim gradonačelnik Jahić je nakon današnjeg sastanka s Bondom izjavio kako on kao gradonačelnik i dužnosnik SDA ne želi sudjelovati ni u kakvim opstrukcijama provedbe Statuta što ga je nametnuo Ashdown. Dogradonačelnik Bešlić (HDZ) je nakon razgovora izjavio kako će mostarski odbor HDZ ispoštovati upute Predsjedništva stranke o provođenju Statuta kojeg je nametnuo Ashdown te da će sutra o tome i službeno izvijestiti visokog predstavnika.#L# MOSTAR Direktor projekta za obnovu Starog mosta pri Svjetskoj banci Lary Hannah u u četvrtak je u Mostaru izrazio zadovoljstvo dosadašnjim napretkom u obnovi Starog mosta. "Obnova Starog mosta i sve ono što se dešava oko tog projekta imaju pozitivan učinak i na druga zbivanja u Mostaru", rekao je Lary Hannah nakon što je u četvrtak obišao obnoviteljske radove na mostu. Dodao je kako je Stari most "vjerojatno jedini novosagrađeni most u svijetu koji je star 500 godina". Mostarski Stari most u orijentalnom stilu sagrađen je prije pet stoljeća u vrijeme vladavine Osmanlijskog imperija u BiH, a srušilo ga je topništvo HVO za vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba 1993. godine. Obnovu Starog mosta financijski je pomogla i Vlada Republike Hrvatske. Ceremonija otvaranja obnovljenog Starog mosta službeno je zakazana za srpanj ove godine.#L# WASHINGTON Povjesničar i umirovljeni časnik američke vojske Charles Shrader ustvrdio je u nedavno objavljenoj knjizi o hrvatsko-bošnjačkom sukobu u središnjoj Bosni da su muslimanske snage bile agresor, a da se hrvatska vojska branila. U razgovoru za Glas Amerike (VOA) o knjizi "Muslimansko-hrvatski građanski rat u središnjoj Bosni" Shrader je objasnio zašto nakon deset godina jednog načina tumačenja bošnjačko-hrvatskog sukoba smatra da je Armija BiH izvršila agresiju na hrvatske enklave s ciljem čišćenja Hrvata iz središnje Bosne. "Prvi izvještaji, uključujući i teorije koje su se koristile u Sudu za ratne zločine u Den Haagu, kao i propaganda koju je širila muslimanska vlast, utjecali su na formiranje sadašnjih stajališta. Ona su se međutim temeljila na djelomičnim informacijama. Promatrači koji su tada bili na terenu nisu mogli doći do cjelovite slike", rekao je Shrader za VOA. #L# SARAJEVO Zamjenik direktora ureda Interpola za BiH Asim Fazlić uhićen je pod sumnjom da je zloporabio službeni položaj i odavao povjerljive informacije, potvrdilo je u četvrtak Tužiteljstvo BiH.#L# Ovu informaciju ranije je objavio sarajevski "Dnevni avaz" pozivajući se na neimenovane službene izvore. Prema navodima Tužiteljstva BiH Fazlić kojega su pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH uhitili 4. veljače u Sarajevu, priveden je po nalogu posebnog odjela za borbu protiv organiziranog i gospodarskog kriminala i korupcije. Zamjenik direktora ureda Interpola za BiH pod policijskom je istragom zbog sumnje da je odavao povjerljive podatke kojima je raspolagao zahvaljujući službenom položaju. SARAJEVO Ljiljana Zelen-Karadžić, supruga bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, podnijela je tužbu protiv SFOR-a zbog štete nanesene njihovoj obiteljskoj kući u pretresu prije više od tri tjedna, objavili su u četvrtak sarajevski mediji. Supruga Radovana Karadžića od SFOR-a traži 15.000 eura za naknadu štete koju su vojnici stabilizacijskih snaga nanijeli pri pretresu njihove obiteljske kuće na Palama.#L# SFOR je akciju pokrenuo nakon dojave da se Karadžić nalazi na Palama radi liječenja. Pri pretresu navodno su oštećena vrata, zidovi i podovi kuće. WASHINGTON Američki obavještajni analitičari nikada nisu tvrdili da je Irak predstavljao neposrednu opasnost pred američki napad na tu zemlju, rekao je u četvrtak direktor CIA-e George Tenet. U prvom javnom nastupu u obranu predratnih obavještajnih podataka Tenet je rekao kako su obavještajni analitičari imali različita mišljenja o stanu iračkog kemijskog, biološkog i nuklearnog oružja koja su i izražena u obavještajnoj procjeni koju je u listopadu 2002. dobila Bijela kuća. "Oni su zapravo prikazali objektivnu procjenu našim političarima o brutalnom diktatoru koji je nastavljao napore da obmanjuje i gradi programe koji su nas stalno mogli iznenaditi i zaprijetiti našim interesima", rekao je Tenet u govoru na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu. "Zaključili smo da u nekima od ovih kategorija Irak ima oružje, a u drugima gdje ih nije imao da pokušava razviti ih", kazao je on. Tenet je naglasio kako nitko nije rekao obavještajnoj zajednici "što da kaže i kako da to kaže", pobijajući optužbe kritičara da je Bijela kuća utjecala na obavještajce da predstavi iračko oružje kao neposrednu prijetnju kako bi dobila opravdanje za napad na Irak. Također je rekao kako se potraga za iračkim oružjem nastavlja i da "unatoč nekim javnim tvrdnjama nismo ni blizu 85 posto da završimo" taj posao.#L# LONDON Stotine zaposlenika BBC-ja okupilo se u četvrtak sredinom dana na prosvjedima organiziranim diljem Velike Britanije kako bi izrazilo potporu neovisnosti javnoj radio-televiziji koja je oštro napadnuta u zaključku istrage suca istražitelja Briana Huttona. Oko 200 zaposlenika, novinara i tehničara, okupilo se u vrijeme ručka izvan glavnih ureda televizije u zapadnom dijelu Londona noseći natpise "bez političkog miješanja" i "branite BBC". Neki su došli braniti i svog bivšeg glavnog direktora Grega Dykea koji je prije tjedan dana nakon objavljivanja Huttonovg izvješća podnio ostavku. Demonstranti su odgovorili na poziv nacionalnog sindikata novinara koji je ocijenio da izvješće suca istražitelja Huttona predstavlja "stvarnu i ozbiljnu prijetnju novinarstvu"#L# BEOGRAD Skupština Srbije u petak nastavlja svoju konstitutivnu sjednicu, na kojoj bi zastupnici trebali, kako je najavljeno, promijeniti svoj Poslovnik, izabrati šestog potpredsjednika i tajnika parlamenta, te osnovati parlamentarne odbore. Skupština ima 25 odbora, u kojima sudjeluju sve parlamentarne stranke razmjerno broju svojih zastupnika. Skupština Srbije u srijedu je za predsjednika izabrala Dragana Maršićanina iz Demokratske stranke Srbije, te pet potpredsjednika Skupštine, po jednog sa svake parlamentarne liste, osim Demokratske stranke, koja nije imala svog kandidata. Srpska radikalna stranka u parlamentu ima 82 zastupnička mandata, Demokratska stranka Srbije 53, lista Demokratske stranke 37, G17 Plus 34, dok koalicija Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije, kao i Socijalistička partija Srbije imaju po 22 mandata.#L# JERUZALEM Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je u četvrtak da nije ništa skrivio, nakon što ga je policija ispitivala u vezi s jednim korupcionaškim skandalom, objavio je izraelski radio. Sharon je kazao da nije bio upoznat s poslovanjem svojeg sina Gilada s izraelskim poslovnim čovjekom Davidom Appelom.#L# Appel je optužen da je 90-ih godina podmitio Sharona, tadašnjeg ministra vanjskih poslova, preko njegova sina Gilada. Policija je Sharona ispitivala dva i pol sata u njegovoj službenoj rezidenciji u Jeruzalemu. Policijski izvor kazao je da je Sharon u potpunosti surađivao te da ga istražitelji zasada ne planiraju ponovno ispitivati. Eventualna optužnica Sharona bi prisilila na ostavku. GAZA Naoružani Palestinci napali su u četvrtak palestinski sigurnosni stožer u Gazi u pokušaju da ubiju šefa palestinske policije, no u tome nisu uspjeli, objavila je palestinska policija. Napadači su se probili u stožer i otvorili vatru, ubivši pritom 11 policajaca, no ne i šefa policije za kojeg se vjeruje da je bio cilj napada, objavila je policija. General-bojnik Ghazi al-Jabali uspio je pobjeći iz stožera neozlijeđen.#L# RAMALLAH Palestinski čelnik Jaser Arafat pozvao je u četvrtak izraelskog premijera Ariela Sharona da naredi ne samo povlačenje iz pojasa Gaze već i sa Zapadne obale. "Povlačenje iz Gaze mora apsolutno pratiti i povlačenje sa Zapadne obale i preraspoređivanje izraelske vojske na linije prije 28. rujna 2000.", kada je izbio palestinski ustanak, intifada, rekao je Arafat na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost u svom stožeru u Ramallahu. Sharon je u ponedjeljak objavio da će do ljeta ukinuti 17 kolonističkih naselja u Gazi u kojima živi oko 7.500 Židova.#L# KAIRO Egipatski ministar vanjskih poslova Ahmed Maher ocijenio je u četvrtak plan izraelskog premijera Ariela Sharona o povlačenju židovskih doseljenika iz pojasa Gaze "pozitivnim razvojem događaja". "Radi se o pozitivnom razvoju događaja", rekao je Maher nakon susreta s američkim veleposlanikom u Kairu Davidom Welchom. Prema njegovim riječima, Sharonov plan bi mogao značiti povratak konceptu "Prvo Gaza", a radi se o temelju kairskog sporazuma iz 1994. između Izraelaca i Palestinaca o palestinskoj autonomiji. Upozorio je, međutim, da treba paziti da plan ne ostane na konceptu "Samo Gaza", aludirajući na nužnost izraelskog povlačenja i sa Zapadne obale.#L# BRUXELLES Danska je u četvrtak objavila da će referendum o prelasku na euro organizirati tek nakon što Europska unija usuglasi ustav. "Mi u Danskoj imat ćemo referendum o euru kada za to dođe pravo vrijeme", rekao je zamjenik danskog premijera i ministar gospodarstva Bendt Bendtsen na marginama kongresa Europske pučke stranke u Bruxellesu. "Prvo nam treba ustav i sve rasprave prije toga besmislene su", dodao je. Danska, Velika Britanija i Švedska jedine su članice Europske unije koje još nisu prešle na zajedničku europsku valutu.#L# TEHERAN Gotovo 130 iranskih reformističkih zastupnika potvrdilo je u četvrtak da su podnijeli ostavke i objavilo da neće sudjelovati na parlamentarnim izborima 20. veljače nakon što je Vijeće čuvara odobrilo samo 51 reformističku kandidaturu. Reformisti su objavili da "ne mogu sudjelovati na izborima 20. veljače koji neće biti slobodni, već nezakoniti i nepravedni". "Razotkrili smo parlamentarni državni udar pripreman već dvije godine, no tijelo koje ga je zamislilo i dalje ga namjerava provesti polulegalnim načinima", ističe se u deklaraciji podijeljenoj u parlamentu. Vođa reformista Mohamad-Reza Hatami, mlađi brat iranskog predsjednika, potvrdio je novinarima da reformisti ostaju pri prvotnoj odluci da bojkotiraju izbore.#L# VATIKAN Papa Ivan Pavao II. rekao je u četvrtak da rasizam i antisemitizam treba često i opetovano osuđivati te da se nasilje počinjeno u ime vjere ne razlikuje od oskvrnuća. Obraćajući se čelnicima Američkog židovskog odbora koji su u posjetu Vatikanu, Papa je također rekao kako je za Svetu zemlju potrebno rješenje koje će poštivati prava obje strane, Izraelaca i Palestinaca. "Nasilje u ime vjere uvijek je oskrvnuće te vjere", rekao je Papa aludirajući na muslimanske bombaše samoubojice.#L# BAGDAD Jedan američki vojnik poginuo je a jedan je ozlijeđen u četvrtak u granatnom napadu na američki vojni položaj u blizini bagdadske zračne luke, objavila je američka vojska. Glasnogovornik američke vojske rekao je da je oko četiri granate pogodilo logističku bazu u blizini zračne luke i sam kompleks luke, nekoliko kilometara udaljene od Bagdada. Ozlijeđeni vojnik prebačen je u bolnicu, rekao je.#L# WASHINGTON Vrhovni sud američke savezne države Massachusetts presudio je da homoseksualni parovi imaju pravo na brak utirući tako put da ova država postane prva u američkoj povijesti koja će priznati istospolni brak. Sud je u srijedu kazao kako građanske zajednice ili druge braku slične institucije ne zadovoljavaju ustavne zahtjeve te će Massachusetts već od 16. svibnja morati davati bračne dozvole homoseksualnim i lezbijskim parovima. Ovo je posljednja u nizu pobjeda boraca za prava američkih homoseksualaca uključujući mogućnost za uspostavu građanske zajednice u državi Vermont te presudu američkog Vrhovnog suda u lipnju prošle godine koji je ukinuo zakone na razini saveznih država protiv dragovoljnih homoseksualnih odnosa među odraslima.#L# RIM Ptičja gripa, koja je odnijela 16 života u Aziji, mogla bi se proširiti i na druge regije ako se ne poduzmu preventivne mjere poput cijepljenja kokoši, ocijenili su u četvrtak stručnjaci tri međunarodne agencije okupljeni u Rimu na izvanrednom sastanku. UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te svjetska organizacija za zdravlje životinja u zajedničkoj su izjavi istaknule da su azijske zemlje bile spore u alarmiranju te su pozvale na bolji nadzor u budućnosti.#L# "Bez provedbe odgovarajućih metoda kontrole bolesti rizik epidemijskog širenja i na druge zemlje, pa i na one u udaljenim regijama, ostaje visok", dodaje se u zajedničkoj izjavi tri organizacije. Istovremeno je WHO objavila da je ptičja gripa uzela još dvije ljudske žrtve u Vijetnamu. (Hina) xbr ybr

(Hina) xbr ybr

An unhandled error has occurred. Reload 🗙