ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - ZAGREB - Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang najavio je sinoć, gostujući na Hrvatskom radiju, ukidanje postojećeg modela Dopunskog zdravstvenog osiguranja te pojeftinjenje generičkih
lijekova za 15 do 20 posto. "Predložit ću novom vodstvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ukidanje Dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer je ono dovelo do eskalacije potrošnje lijekova, za koje je u 2003. godini potrošeno 600 milijuna kuna više u odnosu na godinu dana ranije", rekao je ministar Hebrang. Dodao je kako bi model Dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo prepustiti tržištu tj. privatnim osiguravajućim društvima, koja već prodaju police dopunskog osiguranja. Ministar Hebrang istaknuo je kako je nedopustivo što hrvatski građani generičke lijekove plaćaju po višim cijenama nego u susjednim državama, ocjenjujući da bi ti lijekovi trebali biti jeftiniji za 15 do 20 posto. Upitan hoće li povećati plaće liječnika, ministar zdravstva i socijalne skrbi odgovorio je da to u ovom trenutku nije moguće, no ipak drži neopravdanim što liječnici imaju dvostruko manje plaće od sudaca. Najavio je početak strukovnih pregovora s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS) kako bi se plaće idućih godina postupno povećale. Ministar Hebran rekao je i da će proračun za zdravstvo u ovoj godini biti veći za 4 do 5 posto, pa će i bolnice moči očekivati više novca.
ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - ZAGREB - Ministar zdravstva i socijalne skrbi
Andrija Hebrang najavio
je sinoć, gostujući na Hrvatskom radiju, ukidanje postojećeg modela
Dopunskog zdravstvenog osiguranja te pojeftinjenje generičkih lijekova
za 15 do 20 posto. "Predložit ću novom vodstvu Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (HZZO) ukidanje Dopunskog zdravstvenog
osiguranja, jer je ono dovelo do eskalacije potrošnje lijekova, za
koje je u 2003. godini potrošeno 600 milijuna kuna više u odnosu na
godinu dana ranije", rekao je ministar Hebrang. Dodao je kako bi
model Dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo prepustiti tržištu tj.
privatnim osiguravajućim društvima, koja već prodaju police dopunskog
osiguranja. Ministar Hebrang istaknuo je kako je nedopustivo što
hrvatski građani generičke lijekove plaćaju po višim cijenama nego u
susjednim državama, ocjenjujući da bi ti lijekovi trebali biti
jeftiniji za 15 do 20 posto. Upitan hoće li povećati plaće liječnika,
ministar zdravstva i socijalne skrbi odgovorio je da to u ovom
trenutku nije moguće, no ipak drži neopravdanim što liječnici imaju
dvostruko manje plaće od sudaca. Najavio je početak strukovnih
pregovora s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS) kako bi se plaće
idućih godina postupno povećale. Ministar Hebran rekao je i da će
proračun za zdravstvo u ovoj godini biti veći za 4 do 5 posto, pa će i
bolnice moči očekivati više novca.
ZAGREB - Vlada RH poziva predstavnike Hrvatskog novinarskog društva
(HND) na sastanak kako bi se u zajedničkom razgovoru otklonile
nesuglasice te olakšao rad predstavnika medija., istaknuo je u
sinoćnjem priopćenju glasnogovornik Vlade i predstojnik Vladina reda
za odnose s javnošću Ratko Maček. "Budući da je HND - u svome
priopćenju upozorio na probleme u komunikaciji novinara s tijelima
državne uprave te istaknulo kako se u vezi s tim do sada nije obratio
Vladi niti njezinom glasnogovorniku - Vlada RH poziva predstavnike
HND-a na sastanak, da bi se u zajedničkom razgovoru otklonile sve
nesuglasice te u potpunosti olakšao rad predstavnika medija", navodi
se u priopćenju Vladina glasnogovornika Mačeka. Dodaje se kako je
djelovanje Vlade RH javno i otvoreno prema medijima i javnosti, te se
ističe da je u svim ministarstvima u tijeku osnivanje
glasnogovorničkih ureda, što će pridonijeti boljoj i učinkovitijoj
komunikaciji pojedinih resora s javnošću.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je na
sinoćnjem prijamu Rotary kluba Zagreb, u Muzeju Mimari, kako Rotary
klubovi u Hrvatskoj povezuju našu zemlju s Europom, odnosno s
europskim standardima djelovanja. "Rotay klub naša je fizička veza s
Europom i europskim standardima djelovanja", rekao je Mesić koji je
bio gost na prijamu Rotary kluba Zagreb. Dodao je da Rotary klubova
nema u diktaturama, već samo u zrelim demokracijama, gdje rade za opće
dobro. "Pri tomu", kazao je Mesić, "rotarijanci se svuda u svijetu,
pa tako i u Hrvatskoj, pridržavaju jasnih i čvrstih pravila te
standarda djelovanja, koji vrijede u organiziranim demokracijama".
"Cilj Hrvatske jest ući u Europu, ali ne zato da bismo mogli reći -
'mi smo u Europskoj uniji', već je naš cilj doći do europskih
standarda, otvorenih granica te funkcionirati na način na koji to
danas čini demokratski razvijena Europa", napomenuo je predsjednik
Mesić. Ocijenio je kako se s akcijama koje u Hrvatskoj provode Rotary
klubovi, "u stvari već izjednačavamo s Europom, tj. s tim standardima,
i tako s Europom uspostavljamo fizičku vezu". Mesić je naglasio kako
podržava sve akcije rotarijanaca u Hrvatskoj, te je pozvao
zainteresirane da pomognu djelovanje Rotary kluba. Rotary klub Zagreb
organizirao je u studenome 2003. humanitarni koncert za pomoć djeci
stradaloj od mina na području Zadarske županije.
SINJ - U četirima dalmatinskima županijama: Zadarskoj,
Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj,
još je više od 150 milijuna četvornih metara pod sumnjom da su
"onečišćeni" minama iz Domovinskog rata, kazao je za jučerašnja
posjeta Sinju Ivan Čikara, voditelj HCR-ove podružnice za Dalmaciju.
Najviše sumnjivih površina, 95 milijuna četvornih metara, je u
Zadarskoj, a najmanje, oko šest milijuna, u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji. Čikara je istaknuo da će se ove godine po gradovima i
općinama točno odrediti koliko je još minama onečišćena prostora, a
razminirat će se više nego lani, kad je od mina očišćeno oko 15
milijuna četvornih metara. Tako je prošle godine, uz ostalo,
pregledano i od mina očišćeno po 200 metara širine s obje strane
zaštitnog pojasa i trasa autoceste Zagreb - Split od Velebita do
Perušića. Na autocesti još treba razminirati trasu dionice Pirovac -
Skradin i to je prioritet ove godine, ističe Čikara.
VUKOVAR - Na Županijskom sudu u Vukovaru iskazom svjedoka jučer je
nastavljena glavna rasprava protiv osmorice Srba, optuženih za ratne
zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnih zločina
protiv civilnog stanovništva. Jovan Ćurčić, Miloš Držajić, Mladen
Maksimović, Dragan Savić (Bogdanov), Duško Mišić, Željko Savić, Dragan
Savić (Čedin) i Jovica Vučenović optuženi su da su od 1. kolovoza do
13. rujna 1991. - kao pripadnici "milicije" tzv. SAO krajine i
"Teritorijalne obrane Borova" - u podrumskim prostorijama "Stanice
milicije Borovo" i Vatrogasnom domu u Borovu protuzakonito pritvarali
civilno stanovništvo, nanoseći zatvorenicima velike patnje
zastrašivanjem i nečovječnim postupcima s njima. Trojica od njih su u
bijegu te im se sudi u odsutnosti. Glavnoj raspravi jučer je
pristupilo petero novih svjedoka. Nastavak glavne rasprave najavljen
je za 10. veljače saslušavanjem novih svjedoka.
ZAGREB - U sklopu projekta Muzeji hrvatske na internetu, Muzejski
dokumentacijski centar (MDC) predstavio je jučer internetsku stranicu
Fundacije "Ivana Meštrovića", koja se nalazi na adresi
www.mdc.hr/mestrovic. Riječ je o prvom sustavnu i cjelovitu
predstavljanju Fundacije "Ivana Meštrovića", koji sjedinjuje četiri
baštinske cjeline: Atelje Meštrović, Galeriju Ivana Meštrovića u
Splitu, sakralno-umjetnički kompleks Kaštele-Crikvine te crkvu
Presvetog Otkupitelja i grobnicu obitelji Meštrović u Otavicama, rekla
je koordinatorica projekta Danica Plazibat. Obrađene su sve lokacije,
djelatnosti, postav, izbor izložaka i životopishrvatskoga i svjetski
poznatoga kipara Ivana Meštrovića. MDC je 1995. počeo opsežan projekt
Muzeji Hrvatske na internetu, a do sada je na internetskim stranicama
predstavljeno 28 muzeja iz Hrvatske. Svi su muzeji predstavljeni na
hrvatskom i engleskom, a neki i na njemačkom jeziku.
ZAGREB - U Arheološkom muzeju u Zagrebu sinoć je otvorena izložba
medalja i plaketa Ive Kerdića, djela koja se čuvaju u fundusu toga
muzeja. Time se Arheološki muzej pridružuje proslavi 50. obljetnice
smrti toga istaknutog hrvatskog kipara i medaljera, rekao je na
otvorenju ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Rendić Miočević. Autor
izložbe Ivan Mirnik, voditelj numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja,
istaknuo je da je za izložbu odabrao 160 Kerdićevih plaketa i medalja,
te da je prvi Kerdićev rad, koji se nalazi u zbirci Muzeja, iz 1911.
godine, a da je sam umjetnik 1914. Arheološkom muzeju u Zagrebu
darovao nekoliko svojih djela. Trećina svih Kerdićevih medalja i
znački, točnije 56 primjeraka, uvršteno je 2001. godine u numizmatičku
zbirku u sklopu velike donacije Berislava i Ane Kopač koji su muzeju
donirali ta vrijedna djela. Autor izložbe Mirnik napomenuo je kako je
Kerdić ovladao savršenim umijećem modeliranja, a izvore svog
nadahnuća za izradu medalja i male plastike tražio je u grčkoj i
rimskoj umjetnosti. Također je poznavao i medalje talijanske
renesanse. Njegovi kipovi, osobito statua Zlatarevo zlato, te plakete
i medalje popularni su i danas.
(Hina) xsp ysp
(Hina) xsp ysp