FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: HRVATSKA U 4,30 SATI

Autor: ;SDJE;
ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - ZAGREB - Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang najavio je sinoć, gostujući na Hrvatskom radiju, ukidanje postojećeg modela Dopunskog zdravstvenog osiguranja te pojeftinjenje generičkih lijekova za 15 do 20 posto. "Predložit ću novom vodstvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ukidanje Dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer je ono dovelo do eskalacije potrošnje lijekova, za koje je u 2003. godini potrošeno 600 milijuna kuna više u odnosu na godinu dana ranije", rekao je ministar Hebrang. Dodao je kako bi model Dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo prepustiti tržištu tj. privatnim osiguravajućim društvima, koja već prodaju police dopunskog osiguranja. Ministar Hebrang istaknuo je kako je nedopustivo što hrvatski građani generičke lijekove plaćaju po višim cijenama nego u susjednim državama, ocjenjujući da bi ti lijekovi trebali biti jeftiniji za 15 do 20 posto. Upitan hoće li povećati plaće liječnika, ministar zdravstva i socijalne skrbi odgovorio je da to u ovom trenutku nije moguće, no ipak drži neopravdanim što liječnici imaju dvostruko manje plaće od sudaca. Najavio je početak strukovnih pregovora s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS) kako bi se plaće idućih godina postupno povećale. Ministar Hebran rekao je i da će proračun za zdravstvo u ovoj godini biti veći za 4 do 5 posto, pa će i bolnice moči očekivati više novca.
ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - ZAGREB - Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang najavio je sinoć, gostujući na Hrvatskom radiju, ukidanje postojećeg modela Dopunskog zdravstvenog osiguranja te pojeftinjenje generičkih lijekova za 15 do 20 posto. "Predložit ću novom vodstvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ukidanje Dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer je ono dovelo do eskalacije potrošnje lijekova, za koje je u 2003. godini potrošeno 600 milijuna kuna više u odnosu na godinu dana ranije", rekao je ministar Hebrang. Dodao je kako bi model Dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo prepustiti tržištu tj. privatnim osiguravajućim društvima, koja već prodaju police dopunskog osiguranja. Ministar Hebrang istaknuo je kako je nedopustivo što hrvatski građani generičke lijekove plaćaju po višim cijenama nego u susjednim državama, ocjenjujući da bi ti lijekovi trebali biti jeftiniji za 15 do 20 posto. Upitan hoće li povećati plaće liječnika, ministar zdravstva i socijalne skrbi odgovorio je da to u ovom trenutku nije moguće, no ipak drži neopravdanim što liječnici imaju dvostruko manje plaće od sudaca. Najavio je početak strukovnih pregovora s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS) kako bi se plaće idućih godina postupno povećale. Ministar Hebran rekao je i da će proračun za zdravstvo u ovoj godini biti veći za 4 do 5 posto, pa će i bolnice moči očekivati više novca. ZAGREB - Vlada RH poziva predstavnike Hrvatskog novinarskog društva (HND) na sastanak kako bi se u zajedničkom razgovoru otklonile nesuglasice te olakšao rad predstavnika medija., istaknuo je u sinoćnjem priopćenju glasnogovornik Vlade i predstojnik Vladina reda za odnose s javnošću Ratko Maček. "Budući da je HND - u svome priopćenju upozorio na probleme u komunikaciji novinara s tijelima državne uprave te istaknulo kako se u vezi s tim do sada nije obratio Vladi niti njezinom glasnogovorniku - Vlada RH poziva predstavnike HND-a na sastanak, da bi se u zajedničkom razgovoru otklonile sve nesuglasice te u potpunosti olakšao rad predstavnika medija", navodi se u priopćenju Vladina glasnogovornika Mačeka. Dodaje se kako je djelovanje Vlade RH javno i otvoreno prema medijima i javnosti, te se ističe da je u svim ministarstvima u tijeku osnivanje glasnogovorničkih ureda, što će pridonijeti boljoj i učinkovitijoj komunikaciji pojedinih resora s javnošću. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je na sinoćnjem prijamu Rotary kluba Zagreb, u Muzeju Mimari, kako Rotary klubovi u Hrvatskoj povezuju našu zemlju s Europom, odnosno s europskim standardima djelovanja. "Rotay klub naša je fizička veza s Europom i europskim standardima djelovanja", rekao je Mesić koji je bio gost na prijamu Rotary kluba Zagreb. Dodao je da Rotary klubova nema u diktaturama, već samo u zrelim demokracijama, gdje rade za opće dobro. "Pri tomu", kazao je Mesić, "rotarijanci se svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, pridržavaju jasnih i čvrstih pravila te standarda djelovanja, koji vrijede u organiziranim demokracijama". "Cilj Hrvatske jest ući u Europu, ali ne zato da bismo mogli reći - 'mi smo u Europskoj uniji', već je naš cilj doći do europskih standarda, otvorenih granica te funkcionirati na način na koji to danas čini demokratski razvijena Europa", napomenuo je predsjednik Mesić. Ocijenio je kako se s akcijama koje u Hrvatskoj provode Rotary klubovi, "u stvari već izjednačavamo s Europom, tj. s tim standardima, i tako s Europom uspostavljamo fizičku vezu". Mesić je naglasio kako podržava sve akcije rotarijanaca u Hrvatskoj, te je pozvao zainteresirane da pomognu djelovanje Rotary kluba. Rotary klub Zagreb organizirao je u studenome 2003. humanitarni koncert za pomoć djeci stradaloj od mina na području Zadarske županije. SINJ - U četirima dalmatinskima županijama: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, još je više od 150 milijuna četvornih metara pod sumnjom da su "onečišćeni" minama iz Domovinskog rata, kazao je za jučerašnja posjeta Sinju Ivan Čikara, voditelj HCR-ove podružnice za Dalmaciju. Najviše sumnjivih površina, 95 milijuna četvornih metara, je u Zadarskoj, a najmanje, oko šest milijuna, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Čikara je istaknuo da će se ove godine po gradovima i općinama točno odrediti koliko je još minama onečišćena prostora, a razminirat će se više nego lani, kad je od mina očišćeno oko 15 milijuna četvornih metara. Tako je prošle godine, uz ostalo, pregledano i od mina očišćeno po 200 metara širine s obje strane zaštitnog pojasa i trasa autoceste Zagreb - Split od Velebita do Perušića. Na autocesti još treba razminirati trasu dionice Pirovac - Skradin i to je prioritet ove godine, ističe Čikara. VUKOVAR - Na Županijskom sudu u Vukovaru iskazom svjedoka jučer je nastavljena glavna rasprava protiv osmorice Srba, optuženih za ratne zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Jovan Ćurčić, Miloš Držajić, Mladen Maksimović, Dragan Savić (Bogdanov), Duško Mišić, Željko Savić, Dragan Savić (Čedin) i Jovica Vučenović optuženi su da su od 1. kolovoza do 13. rujna 1991. - kao pripadnici "milicije" tzv. SAO krajine i "Teritorijalne obrane Borova" - u podrumskim prostorijama "Stanice milicije Borovo" i Vatrogasnom domu u Borovu protuzakonito pritvarali civilno stanovništvo, nanoseći zatvorenicima velike patnje zastrašivanjem i nečovječnim postupcima s njima. Trojica od njih su u bijegu te im se sudi u odsutnosti. Glavnoj raspravi jučer je pristupilo petero novih svjedoka. Nastavak glavne rasprave najavljen je za 10. veljače saslušavanjem novih svjedoka. ZAGREB - U sklopu projekta Muzeji hrvatske na internetu, Muzejski dokumentacijski centar (MDC) predstavio je jučer internetsku stranicu Fundacije "Ivana Meštrovića", koja se nalazi na adresi www.mdc.hr/mestrovic. Riječ je o prvom sustavnu i cjelovitu predstavljanju Fundacije "Ivana Meštrovića", koji sjedinjuje četiri baštinske cjeline: Atelje Meštrović, Galeriju Ivana Meštrovića u Splitu, sakralno-umjetnički kompleks Kaštele-Crikvine te crkvu Presvetog Otkupitelja i grobnicu obitelji Meštrović u Otavicama, rekla je koordinatorica projekta Danica Plazibat. Obrađene su sve lokacije, djelatnosti, postav, izbor izložaka i životopishrvatskoga i svjetski poznatoga kipara Ivana Meštrovića. MDC je 1995. počeo opsežan projekt Muzeji Hrvatske na internetu, a do sada je na internetskim stranicama predstavljeno 28 muzeja iz Hrvatske. Svi su muzeji predstavljeni na hrvatskom i engleskom, a neki i na njemačkom jeziku. ZAGREB - U Arheološkom muzeju u Zagrebu sinoć je otvorena izložba medalja i plaketa Ive Kerdića, djela koja se čuvaju u fundusu toga muzeja. Time se Arheološki muzej pridružuje proslavi 50. obljetnice smrti toga istaknutog hrvatskog kipara i medaljera, rekao je na otvorenju ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Rendić Miočević. Autor izložbe Ivan Mirnik, voditelj numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja, istaknuo je da je za izložbu odabrao 160 Kerdićevih plaketa i medalja, te da je prvi Kerdićev rad, koji se nalazi u zbirci Muzeja, iz 1911. godine, a da je sam umjetnik 1914. Arheološkom muzeju u Zagrebu darovao nekoliko svojih djela. Trećina svih Kerdićevih medalja i znački, točnije 56 primjeraka, uvršteno je 2001. godine u numizmatičku zbirku u sklopu velike donacije Berislava i Ane Kopač koji su muzeju donirali ta vrijedna djela. Autor izložbe Mirnik napomenuo je kako je Kerdić ovladao savršenim umijećem modeliranja, a izvore svog nadahnuća za izradu medalja i male plastike tražio je u grčkoj i rimskoj umjetnosti. Također je poznavao i medalje talijanske renesanse. Njegovi kipovi, osobito statua Zlatarevo zlato, te plakete i medalje popularni su i danas. (Hina) xsp ysp

(Hina) xsp ysp

An unhandled error has occurred. Reload 🗙