DEN HAAG/ZAGREB,28. siječnja(Hina) - Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) u srijedu je prihvatilo Sporazum o priznanju krivnje između tužiteljstva i Milana Babića, dan nakon što je Babić priznao krivnju za progon Hrvata 1991-92. kao
zločin protiv čovječnosti.
DEN HAAG/ZAGREB,28. siječnja(Hina) - Raspravno vijeće Haškog suda
(ICTY) u srijedu je prihvatilo Sporazum o priznanju krivnje između
tužiteljstva i Milana Babića, dan nakon što je Babić priznao krivnju
za progon Hrvata 1991-92. kao zločin protiv čovječnosti.#L#
"Vijeće prihvaća vaše priznanje krivnje i smatra vas krivim za progon
na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi što predstavlja zločin
protiv čovječnosti", rekao je predsjedavajući vijeća, sudac Alpfons
Orie. Rasprava o visini kazne trebala bi biti održana početkom
travnja, najavljeno je na sjednici.
Babić je temeljem sporazuma priznao krivnju prema prvoj točki
optužnice za progon Hrvata i drugih nesrba kao zločin protiv
čovječnosti i za suučesništvo u "udruženom zločinačkom pothvatu".
Tužiteljstvo se sporazumom obvezalo da će predložiti kaznu do najviše
11 godina zatvora a suci su naglasili da kod vijećanja o kazni nisu
vezani tim prijedlogom.
Na jučerašnjoj sjednici, na kojoj je bivši čelnik pobunjenih Srba u
Kninu priznao je krivnju, članovi vijeća izrazili su određenu rezervu
prema sporazumu tužiteljstva i optuženog, odgodivši odluku o njegovom
prihvaćanju za kasnije. Vijeće je istodobno objavilo da je prvu
verziju tog sporazuma odbilo jer je "Babićeva krivnja bila opisana u
puno blažoj formi od one u optužnici".
U okviru nagodbe, tužiteljstvo je odustalo od četiri ostale točke
optužnice koje Babića terete za kršenje ratnog prava i običaja te se
obvezalo na mjere zaštite njegove sigurnosti.
Zločin progona, za koji je Babić prihvatio odgovornost, obuhvaća
"istrebljenje ili ubojstva više stotina hrvatskih i drugih nesrpskih
civila, zatočenje i zatvaranje više stotina civila, deportacije ili
prisilno preseljenje više tisuća civila te namjerno razaranje domova,
druge imovine te obrazovnih, vjerskih, kulturnih i drugih civilnih
objekata", od 1. kolovoza 1991. do 15. veljače 1992. godine.
Suučesništvo u "udruženom zločinačkom pothvatu" je inkriminacija
dodatna prvoj točki optužnice prema nagodbi s tužiteljstvom. Cilj tog
plana srpskog državnog vrha, u kojem je Babić sudjelovao kao
predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine, bilo je "trajno uklanjanje
nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske radi
njegovog pripajanja novoj srpskoj državi".
U činjeničnoj osnovi priznanja, navodi se da je Babić bio izvan
"paralelne strukture vlasti" u tzv. RSK kojom je upravljao tadašnji
predsjednik Srbije Slobodan Milošević preko Službe državne sigurnosti
(SDB) i milicije pod vodstvom Milana Martića. Iako se nije slagao s
nasilnim metodama, Babić je s tom stukturom dijelio isti cilj -
stvaranja jedinstvene srpske države.
Ostvarujući taj cilj, srpske snage, uključujući JNA, MUP Srbije i
snage Teritorijalne obrane iz Srbije i Crne Gore, napadale su i
osvajale sela i sustavno proganjale hrvatsko stanovništvo.
U činjeničnoj osnovi navode se i mjesta u kojima su počinjeni masovni
pokolji na hrvatskim civilima - Dubica, Cerovljani, Baćin, Saborsko,
Poljanak, Lipovača, Škabrnja, Nadin i Bruška.
U dokumentu se navodi da Babić nije znao da su civili namjerno
ubijani te da je detalje o tim događajima saznao godinama kasnije, što
su, prema tužiteljstvu, potvrdile i njihove brojne istrage. Babić je
izrazio i duboko kajanje zbog zločina, te zatražio od Srba da se suoče
s istinom, a od Hrvata da im oproste.
(Hina) dh dj
(Hina) dh dj