HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada SA SJEDNICE VLADE SA SJEDNICE VLADEHina- Financijski servis Mogućnost prenošenja nekih predmeta s jednog na drugi stvarno nadležni sud, te ovlašćivanje i sudskih savjetnika da pripremaju odluke, ne samo u
parničnim već i u ovršnim, izvanparničnim i sl. predmetima, novine su predviđene izmjenama Zakona o sudovima koje je Vlada danas uputila u hitnu saborsku proceduru. Te izmjene dio su Vladinih nastojanja da se smanji broj sudskih predmeta i vrijeme trajanja sudskih sporova. Više ne smijemo gubiti vrijeme na rasprave zašto je i kako do toga došlo, nego moramo ići na rješenja, smanjiti broj zaostataka i skratiti vrijeme trajanja postupka, kaže premijer Ivo Sanader. Broj predmeta može se smanjiti i promjenama u organizacijskom ustroju pravosuđa, ističe resorna ministrica Vesna Škare Ožbolt. Potrebna je, kaže, i bolja edukacija sudaca, te najavljuje mogućnost osnivanja pravosudne akademije. Najavila je i izmjene Ovršnog zakona prema kojima ovršne postupke ne bi vodili javni bilježnici, već bi se to povjerilo specijalziranim stručnim službama. Prema predloženim izmjenama Zakona o sudovima predsjednik Vrhovnog suda moga bi, uz prethodno mišljenje Opće sjednice toga suda,
SA SJEDNICE VLADE
Hina- Financijski servis
Mogućnost prenošenja nekih predmeta s jednog na drugi stvarno
nadležni sud, te ovlašćivanje i sudskih savjetnika da pripremaju
odluke, ne samo u parničnim već i u ovršnim, izvanparničnim i sl.
predmetima, novine su predviđene izmjenama Zakona o sudovima koje
je Vlada danas uputila u hitnu saborsku proceduru.
Te izmjene dio su Vladinih nastojanja da se smanji broj sudskih
predmeta i vrijeme trajanja sudskih sporova.
Više ne smijemo gubiti vrijeme na rasprave zašto je i kako do toga
došlo, nego moramo ići na rješenja, smanjiti broj zaostataka i
skratiti vrijeme trajanja postupka, kaže premijer Ivo Sanader.
Broj predmeta može se smanjiti i promjenama u organizacijskom
ustroju pravosuđa, ističe resorna ministrica Vesna Škare Ožbolt.
Potrebna je, kaže, i bolja edukacija sudaca, te najavljuje
mogućnost osnivanja pravosudne akademije.
Najavila je i izmjene Ovršnog zakona prema kojima ovršne postupke
ne bi vodili javni bilježnici, već bi se to povjerilo
specijalziranim stručnim službama.
Prema predloženim izmjenama Zakona o sudovima predsjednik Vrhovnog
suda moga bi, uz prethodno mišljenje Opće sjednice toga suda,
odrediti da se pojedine vrste predmeta sa preopterećenih sudova
prebace na postupanje drugom stvarno nadležnom sudu.
Stranke i njihovi punomoćnici u tim bi slučajevima imali pravo na
naknadu troškova javnog prijevoza, a odvjetnici i naknadu troškova
izbivanja iz pisarnice.
Izmjene predviđaju i donošenje Kodeksa sudačke etike, praćenje i
ocjenjivanje rada sudaca. Predsjednik suda bi za svaku godinu
utvrđivao je li sudac donio onoliki broj odluka koji je predviđen
okvirnim mjerilima za rad sudaca, je li poštovao rokove.
Suce bi ocjenjivala sudačka vijeća, a ocjena bi mogla biti od
nezadovoljavajuće do pokazivanja iznadprosječnog znanja,
sposobnosti i rezultata. Ocjenjivanje sudaca počelo bi nakon
navršene četvrte godine rada.
Postojeću odredbu da suci ne mogu biti pripadnici političkih
stranaka, izmjenama se i pojačava navođenjem da se ne mogu ni baviti
političkom djelatnošću.