ZAGREB, 22. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB "Primili smo obvezujući nalog za predaju preostalog dijela dokumentacije u vezi sa slučajem Paška Ljubičića", kazao je visoki izvor, dodajući da se radi o nekoliko stotina dokumenta koji se
odnose na ratna zbivanja u BiH. Rok za predaju dokumenta je 15 dana. "Hrvatska će nastojati ispuniti ovaj nalog Haškog suda", dodaje isti izvor. Zbog ovakvog naloga ICTY-a ne bi trebao Hrvatsku prijaviti Vijeću sigurnosti, kao što se to pojavilo u hrvatskim medijima, budući da se ne radi o grubom kršenju pravila Suda, ocjenjuje isti izvor. Hrvatska Vlada do sada je Haškom sudu već predala više od polovicu dokumenata u slučaju Paška Ljubičića. Ljubičićev odvjetnik Tomislav Jonjić za jedne je hrvatske dnevne novine kazao je da je on od Haškog suda tražio da Hrvatskoj uputi takav nalog, nakon što, kako je kazao, mjesecima od hrvatske Vlade nije uspio dobiti tražene dokumente. Haški sud Paška Ljubičića tereti na osnovi osobne i zapovjedne odgovornosti za povrede ratnog prava i običaja i zločine protiv čovječnosti, te da je kao zapovjednik prvog voda bataljuna vojne policije HVO-a između lipnja 1992. i srpnja 1993. sudjelovao u napadima na muslimanska sela u općinama Vitez i Busovača u srednjoj
ZAGREB, 22. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB
"Primili smo obvezujući nalog za predaju preostalog dijela
dokumentacije u vezi sa slučajem Paška Ljubičića", kazao je visoki
izvor, dodajući da se radi o nekoliko stotina dokumenta koji se odnose
na ratna zbivanja u BiH.
Rok za predaju dokumenta je 15 dana.
"Hrvatska će nastojati ispuniti ovaj nalog Haškog suda", dodaje isti
izvor. Zbog ovakvog naloga ICTY-a ne bi trebao Hrvatsku prijaviti
Vijeću sigurnosti, kao što se to pojavilo u hrvatskim medijima, budući
da se ne radi o grubom kršenju pravila Suda, ocjenjuje isti izvor.
Hrvatska Vlada do sada je Haškom sudu već predala više od polovicu
dokumenata u slučaju Paška Ljubičića.
Ljubičićev odvjetnik Tomislav Jonjić za jedne je hrvatske dnevne
novine kazao je da je on od Haškog suda tražio da Hrvatskoj uputi
takav nalog, nakon što, kako je kazao, mjesecima od hrvatske Vlade
nije uspio dobiti tražene dokumente.
Haški sud Paška Ljubičića tereti na osnovi osobne i zapovjedne
odgovornosti za povrede ratnog prava i običaja i zločine protiv
čovječnosti, te da je kao zapovjednik prvog voda bataljuna vojne
policije HVO-a između lipnja 1992. i srpnja 1993. sudjelovao u
napadima na muslimanska sela u općinama Vitez i Busovača u srednjoj
Bosni. Na teret mu se stavlja i zločin protiv civilnog stanovništva u
selu Ahmići, gdje je sredinom listopada 1993. ubijeno više od 100
civila i razoren velik broj civilnih objekata.
ZAGREB
SAD će pružiti potporu Hrvatskoj da dobije jurisdikciju u
slučajevima kaznenog progona za ratne zločine koji su u djelokrugu
Haškog suda, kao i u procesu pristupanja NATO-u, kazao je predsjednik
Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u četvrtak na povratku iz Sjedinjenih
Država, gdje je u službenom posjetu boravio zajedno s ministrom
vanjskih poslova Miomirom Žužulom.
"Zatražili smo potporu, a i dobili smo je, da hrvatsko pravosuđe
dobije jurisdikciju u slučajevima kaznenoga progona za ratne zločine i
zločine protiv humanitarnog prava koji su u djelokrugu Haškog suda",
rekao je Šeks.
Američka strana će djelovati da uvjeri Haški sud i tužiteljstvo da je
"hrvatsko pravosuđe sposobno i kompetentno" obrađivati i slučajeve
koji su u djelokrugu Haškog suda, dodao je.
Kao argument za to, rekao je Šeks, iznesena je činjenica da u
Hrvatskoj postoje posebni odjeli u okviru Županijskih sudova u
Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku koji se bave ratnim zločinima. Tako
smo ih uvjerili da je hrvatsko pravosuđe već spremno kadrovski te da u
zemlji postoji ozračje za to, rekao je Šeks. Upitan je li u
razgovorima s američkim dužnosnicima bilo govora o slučaju Gotovina,
Šeks je odgovorio negativno.
Što se tiče potpore Hrvatskoj za ulazak u NATO i EU, Šeks je kazao da
je ona iskazana u razgovorima sa svim ameirčkim dužnosnicima, a
posebno u razgovoru s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom.
DEN HAAG/ZAGREB
Na suđenju umirovljenom generalu JNA Pavlu Strugaru pred Haškim sudom
(ICTY), dubrovački rimokatolički svećenik Slavko Grubišić svjedočio je
o razornom granatiranju Starog grada 6. prosinca godine 1991.
General Strugar optužen je za povrede ratnog prava i običaja koje su
snage Druge operativne skupine JNA, čiji je bio zapovjednik, počinile
tijekom napada na Dubrovnik u jesen i zimu 1991.
Slavko Grubišić (65), koji je prošle godine obilježio 40. godišnjicu
svećenićkog rada, kazao je da je u vrijeme napada JNA živio u Starom
gradu i opisao cjelodnevno silovito granatiranje povijesne jezgre
Dubrovnika 6. prosinca 1991.
"Nije se moglo ni oka otvoriti, a kamoli izaći iz podruma od
granata", rekao je Grubišić u svom sinoćnjem iskazu na suđenju.
Kazao je da su tada, među inima, pogođene festivalska palača, čiji su
gornji katovi izgorjeli i njegova kuća na kojoj je srušen krov.
Svjedok je ispričao da je idućeg dana obišao Stari grad i vidio velika
oštećenja na zgradama od kojih su mnoge bile zaštićene kao svjetska
kulturna baština. Dodao je da većina crkava nije primila izravne
pogotke.
RIM
Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjasnio se u
četvrtak protiv "direktorija" Europske unije, aludirajući na summit
Njemačke, Francuske i Velike Britanije predviđen za 18. veljače u
Berlinu, na koji Italija nije pozvana.
"Italija se protivi pretpostavci o Europi s dvije brzine i odbacuje
ideju svojevrsnog direktorija kojeg bi činila nekolicina zemalja. To
bi bilo sjeme razdora koje bi dovelo u pitanje europsko jedinstvo",
rekao je Frattini u talijanskom Senatu.
Prema šefu talijanske diplomacije, budući ustav proširene EU, koji tek
treba biti usvojen, "podrazumjevat će višekratne oblike pojačane
suradnje između određenih članica Unije, ali s otvorenim mehanizmom"
koji će omogućiti sudjelovanje i ostalih članica.
I bivši šef talijanske vlade, Lamberto Dini, obrušio se na trio
velikih zemalja koji "očito postaje direktorijem i avangardom, jer se
Velika Britanija, tradicionalno euroskeptična, ne može smatrati
pionirom europske integracije".
LONDON
BBC-ijev novinar Andrew Giligan, poznat po slučaju Davida Kellya,
oštro je reagirao na emisiju matične kuće emitiranu u srijedu u kojoj
ga se žestoko kritiziralo.
"To je skandalozno, kazao je G"illigan u intervjuu za Times.
"Bijesan sam zbog onog što je John Ware o meni rekao a da nije
prethodno sa mnom razgovarao", dodao je.
U emisiji Panorama, emitiranoj tjedan dana prije objave izviješća
suca Briana Huttona o okolnostima koje su u srpnju dovele do
samoubojstva dr. Kellya, vladinog stručnjaka za iračko naoružanje,
Ware tvrdi da je BBC bio na "na skliskom terenu" jer je Gilligan, zbog
ocjena o iračkom dosjeu, bio ozbiljno ukoren.
Kelly je bio izvor priče novinara Gilligana koji je britansku vladu
optužio da je "napuhala" razmjere iračke prijetnje kako bi opravdala
rat. Gilligan nadalje tvrdi da se susret s direktorom informiranja
BBC-a Richardom Sambrookom pretvorio u "razgovor kako bi mu se reklo
da je odlično radio na iračkom dosjeu", te da mu je kritika upućena u
samo jednom segmentu".
"Čak 95 posto su bile same pohvale, i uopće se ne može govoriti o
nekakvom prijekoru", poručio je Gilligan.
MADRID
Zapovjednik španjolske civilne garde noćas je teško ozlijeđen "u
protuterorističkoj akciji" u blizini Diwaniyaha na jugu Iraka,
izvijestilo je u četvrtak španjolsko ministarstvo obrane.
Zapovjednik Gonzalo Perez Garcia, zapovjednik španjolske brigade Plus
Ultra na zadatku u Iraku, helikopterom je prebačen u američku bolnicu
Dogwood u Bagdadu, nakon što je u noći sa srijede na četvrtak zadobio
teže povrede u prednjem dijelu glave, izvijestio je isti izvor.
Perez Garcia sudjelovao je u "protuterorističkoj akciji"
pripadnika dvaju postrojbi brigade Plus Ultra i iračkih policajaca.
Četiri Iračanke zaposlene u američkoj vojnoj bazi zapadno od Bagdada
poginule su, a pet ih je ozlijeđeno, kada su u srijedu na cesti koja
povezuje Fallujah i američku bazu Habbaniyah, nepoznate osobe otvorile
vatru na minibus u kojem su se nalazile.
U autobusu je bilo devet Iračanki i vozač. "Kao i obično, vozile smo
se prema bazi Habbaniyah gdje smo radile u praonici. Odjedanput su
četiri maskirana muškarca iz bijelog Opela otvorila vatru na naš
minibus", rekla je novinarima 49-godišnja Maggi Azizi koja je zadobila
ozljede u predijelu noge, ramena i glave.
"Pretpostavljamo da su autobus napali gerilci koji su znali da radimo
za Amerikance", rekla je jedna od ozlijeđenih Iračanki, 40-godišnja
Suzanne Azat.
MAZAR-I-SHARIFMAZAR-I-SHARIFNekoliko stotina afganistanskih žena
okupilo se u srijedu u središtu Mazar-i-Sharifa, izražavajući na taj
način potporu izbornom procesu, izvijestio je u četvrtak UN.
Oko 500 Afganistanki upisalo se u upravi za popis birača na izborne
liste, kazao je glasnogovornik UN-a Manuel de Almeida e Silva.
Usvajanje novog ustava 4. siječnja omogućilo održavanje
predsjedničkih izbora u lipnju, u skladu sa sporazumom zaključenim u
Bonnu krajem 2001.
Unatoč tomu, UN smatra da se zbog sadašnjeg ritma upisivanja birača
na popise, koje je počelo u prosincu, ali ga je omela nesigurna
politička situacija u zemlji te nepovoljni klimatski uvjeti, izbori
neće uspjeti održati u predviđenom roku.
Do srijede se na biračke popise u Afganistanu upisalo oko 507.000
birača, među kojima 395.000 muškaraca i 112.000 žena, od ukupno 10
milijuna stanovnika koliko ih živi u toj zemlji, kazao je Almeida e
Silva.
WASHINGTON
Američki vojni sudovi zaduženi za procesuiranje osoba uhićenih u
okviru borbe protiv terorizma nisu u stanju donijeti pravedne presude,
ocijenio je u četvrtak američki vojni odvjetnik, zapovjednik Michael
Mori.
Te sudove ili povjerenstva su "oformili i kontroliraju oni koje jedino
zanima osuđujuća presuda", rekao je Mori koji je branitelj Davida
Hicksa, Australca zatočenog u Guantanamou.
Upozorio je na "opasan presedan", istaknuvši da "mi ne bismo sve to
trpjeli da se radi o američkim građanima".
Mori smatra da bi SAD trebao koristiti postojeće dobro uhodane
prijeke sudove ukoliko raspolaže s dovoljno dokaza za osudu
zatvorenika.
Za svog klijenta je kazao da bi mu se trebalo suditi u Australiji,
budući da nije povrijedio nijednog američkog državljana.
(Hina) sv