ZAGREB, 21. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB - Hrvoje Šarinić, dugogodišnji predstojnik ureda hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u srijedu je u svom svjedočenju na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) rekao da su
Tuđman i Milošević 1991. "razmišljali o podjeli Bosne ali o tome nisu postigli formalni sporazum".
ZAGREB, 21. siječnja 2004.(Hina) - ZAGREB - Hrvoje Šarinić,
dugogodišnji predstojnik ureda hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana,
u srijedu je u svom svjedočenju na suđenju Slobodanu Miloševiću pred
Haškim sudom (ICTY) rekao da su Tuđman i Milošević 1991. "razmišljali
o podjeli Bosne ali o tome nisu postigli formalni sporazum".#L#
Iznoseći, na traženje tužitelja, svoja saznanja o sastancima Tuđmana i
Miloševića u Karađorđevu i Tikvešu u proljeće 1991., Šarinić je kazao
kako su "jedan i drugi razmišljali o podjeli Bosne ali da nije došlo
do formalnog sporazuma jer inače ne bi bilo grozota koje su
slijedile".
Glavni tužitelj u predmetu Geoffrey Nice, ispitivao je Šarinića o
njegovih 13 sastanaka s Miloševićem od 1993. do 1995., te u spis
dokaza uveo dvije njegove pisane izjave i knjigu sjećanja "Svi moji
tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem".
U svom je iskazu Šarinić pružio niz neposrednih dokaza da je Milošević
imao odlučujuću ulogu u agresiji na Hrvatsku i BiH.
ZAGREB -
Umirovljeni general JNA Pavle Strugar opravdao je napad na Dubrovnik
1991. godine "lažnom opasnošću od 30 tisuća ustaša koji napadaju Boku
Kotorsku", rekao je na suđenju Strugaru pred Haškim sudom (ICTY) bivši
crnogorski ministar vanjskih poslova Nikola Samardžić.#L#
Generalu Strugaru (70) sudi se za ratne zločine koje su snage JNA,
pod njegovim zapovjedništvom, počinile tijekom granatiranja Dubrovnika
u prosincu 1991.
Svjedočeći u utorak poslijepodne, Samardžić je rekao da je 1.
listopada 1991. godine, kao ministar vanjskih poslova, sudjelovao na
sastanku vlade i predsjedništva Crne Gore na kojem je, uz druge
generale, bio i Strugar.
"Strugar je rekao da smo napadnuti, da 30.000 ustaša ide prema Boki
Kotorskoj i da se moramo braniti, što će učiniti JNA uz minimalne
gubitke", kazao je svjedok. Dodao je da je većina tadašnjih
crnogorskih čelnika, uključujući i njega, bila mišljenja da se treba
braniti od napada.
"Međutim, nisam mogao vidjeti nikakav napad Hrvatske na Crnu Goru. Na
sastanku je bio podijeljen neki papir MUP-a o izgredima na granici,
ali po mojoj ocjeni to nije bila ratna prijetnja. Već je idućeg dana
postalo očito da ustaše ne napadaju Boku Kotorsku, već da su naše
jedinice prodrle u Hrvatsku. Bio je to početak kampanje za osvajanje
teritorija Dubrovnika", rekao je Samardžić.
ZAGREB - Ponovno
pojavljivanje pred Haškim sudom (ICTY) Milana Babića, bivšeg čelnika
pobunjenih Srba u Hrvatskoj, koji se u srijedu trebao izjasniti o
krivnji za ratne zločine odgođeno je bez službenog objašnjenja suda.#L#
Babićevo pojavljivanje pred sucima zakazano za rano poslijepodne,
povučeno je s dnevnog rasporeda rada u haškim sudnicama, a informaciju
o razlozima odgode u sudu nije bilo moguće dobiti.
Nakon što se na prvom pojavljivanju pred sudom 26. studenoga 2003.
Babić odbio izjasniti o krivnji, predsjedavajući vijeća sudac Liu
Daqun odredio je rok za izjašnjavanje do 15. siječnja. Po isteku tog
roka zakazao je novo pojavljivanje za 21. siječnja.
Babićev branitelj Peter Michael Mueller nagovijestio je u studenom
2003. mogućnost da se njegov klijent nagodi s tužiteljstvom i prizna
krivnju.
U tužiteljstvu u utorak nisu željeli komentirati pretpostavku o
povezanosti odgoda u "predmetu Babić" s nastojanjima da se s njim
postigne sporazum o priznanju krivnje.
BEOGRAD - Bez obzira na
proširenje istrage protiv još 13 osumnjičenih za zločin na Ovčari kod
Vukovara 1991. godine, suđenje osmorici protiv kojih je optužnica
podignuta u prosincu prošle godine, počet će 9. ožujka u Beogradu,
potvrdio je za novosadski "Dnevnik" sudac Specijalnog suda za ratne
zločine Vesko Krstajić, predsjednik sudskog vijeća u tom predmetu.#L#
Za zločin na Ovčari optuženi su zapovjednik tadašnje Teritorijalne
obrane u Vukovaru Miroljub Vujović i Stanko Vujanović, koje optužnica
tereti da su pod neposrednom operativnom kontrolom imali srpske snage
odgovorne za zlostavljanje i ubijanje nesrba odvedenih iz vukovarske
bolnice. Osim njih dvojice, optuženi su i Jovica Perić iz Novog Sada,
Mirko Vojinović iz Banatske Dubice, Spasoje Petrović Štuka iz Šapca,
Predrag Madžarac iz Bačke Palanke, Milan Vojnović iz Zrenjanina i
Ivica Husnik, za kojega se navodi da je promijenio ime u Ivan
Atanasijević, iz Krušedola. Sva osmorica optuženika su do rata 1991.
godine živjeli u Vukovaru.
BEOGRAD - Pregovori stranaka demokratskog
bloka o formiranju vlade Srbije bit će nastavljeni u srijedu
poslijepodne, potvrdio je potpredsjednik Demokratske stranke Srbije
Dragan Marišićanin beogradskom Radiju B92.#L#
Radna skupina, u kojoj nije bilo predstavnika Demokratske stranke,
usuglasila je prijedlog dokumenta kojim se definiraju odnosi stranaka
- Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice, G17 Plus Miroljuba
Labusa, te koalicije Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića i Nove
Srbije Velimira Ilića - koje bi trebale formirati manjinsku vladu, uz
podršku Demokratske stranke Zorana Živkovića i Borisa Tadića.
Demokratskoj stranci, kako je kazao Maršićanin, u srijedu će biti
ponuđen Nacrt sporazuma o podršci manjinskoj vladi, u kojem se
predlaže da, u zamjenu za podršku vladi u Skupštini Srbije, ta stranka
dobije mjesta predsjednika Skupštine Srbije i Crne Gore i ministra
obrane u Savjetu ministara, vladi državne zajednice, koje već
obavljaju Dragoljub Mićunović i Boris Tadić.
BANJA LUKA -
Multinacionalna brigada Sjeverozapad (SFOR) koja je stacionirana u
Banjoj Luci do konca veljače zatvorit će neke baze u svojoj zoni
odgovornosti i zamijeniti ih sa 14 manjih timova - priopćio je danas
glasnogovornik ove brigade satnik Richard Morris u Banjoj Luci.#L#
Tako će kanadski kampovi SFOR-a u Drvaru i Bihaću biti zamijenjeni
manjim timovima smještenim u ovim gradovima, dok će se baza u Glamoču
zatvoriti. Također će se zatvoriti kampovi u Šipovu, Kotor Varošu,
Skender Vakufu i Bosanskoj Gradišci koji se nalaze u zoni odgovornosti
britanske borbene skupine SFOR-a, a kampovi u Mrkonjić Gradu,
Prijedoru i Prnjavoru bit će zamijenjeni manjim timovima smještenim u
centrima ovih gradova.
Kampovi koji su sada u nadležnosti nizozemske borbene skupine -
Glamoč, Jajce, Šuica i Novi Travnik - bit će zatvoreni, a zamijenit će
ih manji timovi bazirani u Travniku i Livnu dok će dodatni tim biti
raspoređen u Bugojnu.
LJUBLJANA - Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel
zauzeo se prilikom današnjeg posjeta Ljubljani za bržu gradnju
prometnica između dviju država.#L#
Obersnel je nakon susreta s ljubljanskom gradonačelnicom Danicom
Simšič rekao da Rijeka želi biti cestovno povezana i sa Trstom i sa
Ljubljanom, no da je završetak cestovnog povezivanja ovisan od
Slovenije. No, slovenski program gradnje autocesta tiče se ne samo
Slovenije i Hrvatske, nego i Italije, te Austrije, dodao je Obersnel
koji je s ljubljanskom kolegicom potpisao novi sporazum o suradnji
dvaju gradova na raznim područjima.
ZUERICH - Iranski predsjednik
Mohammad Khatami izjavio je u srijedu da namjerava nastaviti svoj
posao unatoč izvješćima da su on i njegova vlada spremni podnijeti
ostavku zbog zabrane kandidiranja liberalnih političara na
parlamentarnim izborima.#L#
"Imam namjeru nastaviti svoju zadaću i služenje narodu", rekao je
Khatami u interviewu za švicarsku televiziju SF DRS.
Ranije u srijedu iranski potpredsjednik Mohammad Ali Abtahi rekao je
da je cijela reformistička vlada spremna dati ostavku zbog odluke
Vijeća čuvara islama da zabrani gotovo polovici od gotovo 8.200
kandidata kandidiranje za izbore 20. veljače
KUVAJT - Kuvajtski
premijer rekao je u srijedu američkom izaslaniku Jamesu Bakeru da je
kuvajtska vlada spremna pregovarati o smanjenju iračkog duga, uz
prethodnu suglasnost kuvajtskog parlamenta. #L#
Kuvajtska agencija KUNA objavila je da je šeik Sabah al-Ahmad
al-Sabah Bakeru kazao da će "Kuvajt surađivati s drugim zemljama kako
bi se ove godine smanjio irački dug pod uvjetom da to odobri kuvajtski
parlament".
Procjenjuje se da Irak zemljama u Zaljevu duguje 45 milijardi
američkih dolara, odobrenih uglavnom tijekom iračko-iranskog rata.
Koliko točno duguje Kuvajtu nije poznato. Irak tvrdi da je riječ bila
o bespovratnim darovnicama.
Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su u utorak, nakon
razgovora s Bakerom, da će otpisati većinu od više od 7 milijardi
američkih dolara koje im Irak duguje.
MOSUL - Šestero Iračana, trojica
koalicijskih vojnika i jedan turski vozač ozlijeđeni su u srijedu u
eksploziji bombe na cesti u Mosulu, na sjeveru Iraka, objavila je
policija i američka vojska.#L#
Iračka policija objavila je da je u eksploziji bombe postavljene na
cesti u četvrti Najjar, na zapadnom izlazu iz Mosula, ozlijeđeno
šestero Iračana, nekoliko američkih vojnika i jedan turski vozač.
Glasnogovornik američke vojske u Bagdadu potvrdio je da su u Mosulu
ozlijeđena trojica američkih vojnika, no njihov život nije u
opasnosti.
TOKIO - Glavna japanska oporbena stranka u srijedu je osudila odluku o
slanju japanskih vojnika u Irak, tražeći ostavku premijera Junichira
Koizumija koji je dao zeleno svjetlo razmještaju japanskog kontingenta
u toj zemlji.
"Odluka o slanju pripadnika japanske vojske na bojno polje
zanemarivanje je glavnih načela ustava", rekao je predsjednik japanske
Demokratske stranke Naoto Kan parlamentarnim zastupnicima.
"Koizumi, koji je donio odluku o slanju vojnika u Irak - protivni
ustavu, nema odgovarajućih ovlasti za obnašanje dužnosti premijera",
rekao je Kan zatraživši ostavku šefa japanske vlade.
ANKARA - EU bi
trebala primiti Tursku u punopravno članstvo zbog jačanja vlastite
sigurnosti u 21. stoljeću, izjavio je njemački ministar vanjskih
poslova Joschka Fischer u intervjuu objavljenom u srijedu.#L#
Fischer, čija stranka sa socijaldemokratima u Njemačkoj tvori
vladajuću koaliciju koja pruža ključnu potporu turskoj kandidaturi za
EU, stiže tijekom dana u posjet Ankari.
Fischer je upozorio da će se platiti visoka cijena ako se Turskoj
zatvore vrata, istaknuvši kako je za Europu Turska strateški partner.
Turski strateški značaj postao je očitiji nakon terorističkih napada
11. rujna, dodao je Fischer.
Fischer je odbacio tvrdnje njemačke oporbe da vlada podržava tursku
kandidaturu u EU zbog domaćih političkih razloga. U Njemačkoj, naime,
živi oko 600.000 Turaka.
VARŠAVA - Poljska ostaje pri svojem
kontroverznom zahtjevu da budući ustav Europske unije propisuje
glasački sustav koji ide na ruku malim državama članicama, rekao je u
srijedu poljski ministar vanjskih poslova.#L#
Predstavljajući parlamentu prioritete poljske vanjske politike za
2004. godinu, ministar Wlodzimierz Cimoszewicz rekao je da Poljska
ostaje pri svojem zahtjevu da tzv. sustav glasovanja iz Nice bude
uključen u budući ustav Europske unije.
Zajedno sa Španjolskom, Poljska ustraje na zadržavanju tog sustava
koji im svakoj daje po 27 glasova, samo dva manje od Njemačke koja od
njih ima gotovo dvostruko više stanovnika. Francuska i Njemačka
zauzimaju se pak za novi sustav dvostruke većine koji bi veću glasačku
težinu dao zemljama s većim stanovništvom. Spor je onemogućio
usuglašavanje nacrta ustava na summitu EU-a u prosincu.
Poljski ministar naglašava da stajalište Varšave nije motivirano
"uskim, sebičnim interesima", a potvrdio je i da Poljska ostaje i pri
drugim svojim kontroverznim zahtjevima. Oni uključuju spominjanje
europskih kršćanskih korijena u preambuli ustava te članak koji bi
definirao obveze Europske unije prema NATO-u.
(Hina) sd