UTJECAJ VULKANA NIJE TAKO SNAŽAN PO OKOLIŠ KAKO SE MISLILO

ZAGREB, 21. siječnja 2004. (Hina) - Snažne vulkanske erupcije ne izazivaju nužno katastrofalno globalno zahlađenje, objavili su kineski i američki istraživači. Tzv. supererupcije događaju se, prema predviđanjima, otprilike jednom u 50.000 godina pa su ovi nalazi relativno umirujući.#L# Već je dugo poznato da se divovske vulkanske erupcije odražavaju na klimu. Kada je, primjerice, došlo do erupcije vulkana Pinatubo na Filipinima 1991., to je smanjilo globalnu prosječnu temperaturu za oko 0,25 stupnjeva u nekoliko godina, s obzirom da je prašina, koja je bila ispuštena u zrak, stvorila sloj što je ometao prodor sunčevih zraka do Zemljine površine. Smatra se da bi supererupcije, koje su još mnogo snažnije, mogle izazvati učinak sličan ?nuklearnoj zimi?, uništavajući život na svijetu. No Meng-Yang Lee s akademije u Tajpehu (na Tajvanu) i njegovi kolege ustanovili su nedavno da je jedna supererupcija u Indoneziji koincidirala s obrnutom klimatskom promjenom: od razdoblja leda prema toplijemu ?međuledenom? razdoblju. Ovo ne isključuje mogućnost da je prašina od erupcije blokirala Sunčevu svjetlost i ohladila Zemlju, no pokazuje da taj učinak nije bio dovoljan da izazove dugotrajno klimatsko zahlađenje i zaleđivanje. Kada je vulkan Toba u Indoneziji eruptirao prije nekih 74.000 godina, oslobodio je 2.800 kubičnih kilometara magme ? dovoljno da se ispuni četvrtina svjetskih jezera. Godine 1992. geolozi Michael Rampino i Stephen Self pretpostavili su da je prašina nastala ovom erupcijom mogla uništiti vegetaciju diljem svijeta te je izazvala drastično smanjenje ljudske populacije ? učinak gotovo isti kao kad divovski meteorit udari u planet. Klima se već mijenjala prema uvjetima karakterističnima za uvjete ledenog doba, no Rampino i Self su pretpostavili da je super-erupcija vjerojatno to još ubrzala. Leejev tim usmjerio se na vulkanske ostatke iz ranije supererupcije vulkana Toba. Sedimenti, pronađeni na dnu Južnog kineskog mora i Indijskog oceana, sadrže slojeve pepela koji su mogli pasti s neba nakon davne vulkanske erupcije, koja se, kako su zaključili, zbila oko 788.000 godina. Iako se čini da se radilo o erupciji nešto manjoj nego je bila ona koju su proučavali Rampino i Self, a koja je proizvela 800 do 1000 kubičnih kilometara magme, ona je još uvijek ogromna gledano po standardima većine vulkanskih erupcija. Ipak, ona nije izazvala promjenu prema hladnoj klimi. Upravo suprotno, ova rana supererupcija koincidirala je s razdobljem globalnog zagrijavanja. Lee i njegovi kolege zaključili su da ove velike vulkanske erupcije možda nisu toliko štetne po okoliš kako se ranije mislilo. (Hina) br rt