ZAGREB, 14. siječnja 2004.(Hina) - Hrvatska========Delo/Ljubljana - Pregovaračke prednosti SlovenijeUlaskom u Europsku uniju Slovenija će ući u razdoblje "multilateralnog vođenja politike" i zato se mora pripremiti na nuđenje
vlastitih regionalnih prekograničnih inicijativa, a ne popuštati Hrvatskoj ili prihvaćati inicijative poput one Riccarda Illyja u kojima bi imala samo sporednu ulogu, piše u analizi za ljubljansko "Delu" od srijede Davor Gjenero."Illyjeva inicijativa dolazi prekasno. Regionalne inicijative koje bi pomogle širenju Europske unije imale su smisla dok Hrvatsku nije zahvatio retrogradni politički val. Istina je da se Sanader glasno zauzima za europeizaciju Hrvatske jer mu je zbog unutarnjepolitičkih prilika vrlo važno mišljenje Europske komisije. Sanader i Žužul najavljuju sasvim drukčiju politiku prema EU-u od prijašnje vlade koja se u tom pogledu ponašala čudno, no u isto vrijeme ne skrivaju oduševljenje s Poljskom i Bushom", navodi Gjenero koji tvrdi da Slovenija previše popušta Hrvatskoj jer nije svjesna svojih "pregovaračkih prednosti"."Povezivanje srednje Europe i njen izlazak na Jadran, što je stvarni cilj Illyjeve inicijative, ni u kojem slučaju nije moguć bez Slovenije
vi-Politika-Diplomacija
ZAGREB, 14. siječnja 2004.(Hina) - Hrvatska
========
Delo/Ljubljana - Pregovaračke prednosti Slovenije
Ulaskom u Europsku uniju Slovenija će ući u razdoblje "multilateralnog
vođenja politike" i zato se mora pripremiti na nuđenje vlastitih
regionalnih prekograničnih inicijativa, a ne popuštati Hrvatskoj ili
prihvaćati inicijative poput one Riccarda Illyja u kojima bi imala
samo sporednu ulogu, piše u analizi za ljubljansko "Delu" od srijede
Davor Gjenero.
"Illyjeva inicijativa dolazi prekasno. Regionalne inicijative koje bi
pomogle širenju Europske unije imale su smisla dok Hrvatsku nije
zahvatio retrogradni politički val. Istina je da se Sanader glasno
zauzima za europeizaciju Hrvatske jer mu je zbog unutarnjepolitičkih
prilika vrlo važno mišljenje Europske komisije. Sanader i Žužul
najavljuju sasvim drukčiju politiku prema EU-u od prijašnje vlade koja
se u tom pogledu ponašala čudno, no u isto vrijeme ne skrivaju
oduševljenje s Poljskom i Bushom", navodi Gjenero koji tvrdi da
Slovenija previše popušta Hrvatskoj jer nije svjesna svojih
"pregovaračkih prednosti".
"Povezivanje srednje Europe i njen izlazak na Jadran, što je stvarni
cilj Illyjeve inicijative, ni u kojem slučaju nije moguć bez Slovenije
koja mora ponuditi svoj vlastiti koncept", tvrdi Gjenero, dodajući da
Sloveniji u suprotnom prijeti izolacija Kopra na račun Rijeke jer
Bavarska forsira dovršenje Pyhrnske autoceste prema Hrvatskoj.
"Slovenija mora nuditi projekte u kojima će sama biti u središtu, a s
nečlanicama EU-a poput Hrvatske i pregovori o bilateralnim pitanjima
bit će lakši ako bude znala ponuditi suradnju u multilateralnim
projektima", zaključuje Gjenero u "Delu".
Regija/Europa
=============
Dnevnik/Ljubljana - Ksenofobiju u Sloveniji generira Janša
Oporbeni prvak Janez Janša politički je centar koji generira
ksenofobiju u Slovenaca, a predsjednik države Janez Drnovšek u svojim
reakcijama kasni, kao što je kasnio i kao premijer kad je o problemu
"izbrisanih neslovenaca" bio obaviješten, ocjenjuje komentator
ljubljanskog "Dnevnika" Vlado Miheljak u osvrtu na pitanje 18.000
"izbrisanih" iz registra stalnog stanovništva Slovenije i protivljenje
izgradnje prve džamije u Sloveniji.
"Janša djeluje spretno, po načelu trgovca drogom koji nabavi sirovinu,
a njeno rasturanje prepušta uličnim preprodavačima. S jedne se strane
sastaje s naivnim muftijom Đogićem, a s druge članovi njegove stranke
nastupaju kao prodavači netolerancije. Kad je riječ o izbrisanima,
Janša je manje oprezan i prijeti državnim službenicima koji bi
izbrisanima izdavali rješenja da će ih kazneno goniti zbog
prekoračenja ovlasti. Treba razmisliti o stranci koja bi došla na
vlast, a nema demokratske i pravne kulture", piše Miheljak. Autor
također tvrdi da je ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc zbog
kontroverznih izjava oko "izbrisanih" zreo za davanje ostavke, a
kritičan je i prema predsjedniku države Janezu Drnovšeku.
"Taktikom odgađanja problema Drnovšek je postigao mnoge pobjede, ali
ponekad i pogoršao stvari za koje je bio suodgovoran. Tako je kao
predsjednik Jugoslavije bio inertan prema događajima na Kosovu. Nije
ih sam skrivio, ali ih je mogao spriječiti da im se aktivnije
suprotstavio. Slično je i sa izbrisanima i netolerancijom. Od prvih
upozorenja pravnika Ljube Bavcona iz 1994. godine, pa do prvog
pravorijeka ustavnog suda 1999. proteklo je mnogo vremena. Drnovšeku
se nije činilo vrijednim da reagira ni kao premijer ni kao predsjednik
države. A kad ga je pučki pravobranitelj izazvao i pozvao da reagira,
onda je umjesto da se uhvati problema pravobranitelja kritizirao i
rekao mu neka se bavi svojim poslom - ljudskim pravima. Sada, kada su
se ksenofobija i netolerancija otele uzdama, probudio se je i došao do
zaključaka na koje su ga dugo upozoravali. Naime, referendum o
izbrisanima bio bi zapravo referendum protiv izbrisanih, protiv
ljudskih prava i protiv izvršenja odluke ustavnog suda", piše u
komentaru Miheljak.
RFE/Parg - Oprečna mišljenja o prijedlogu preustroja BiH
Prijedlog stručnjaka Europske inicijative za stabilnost o potrebi
preustroja BiH da bi se stvorila učinkovita države, čime bi se ubrzao
i njen ulazak u Europsku uniju, u Bosni i Hercegovini izaziva potpuno
oprečna mišljenja od "ne dirajte u Dayton" do "entiteti su
konstruktivna pogreška", prenosi Radio slobodna Europa.
Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić podržava inicijativu te ističe
kako je više puta i sam isticao nužnost promjene Ustava BiH kojeg u
sadašnjem obliku smatra kočnicom daljih pozitivnih procesa BiH, navodi
postaja. Tihić ističe kako te procese trebaju voditi domaće
institucije te da to treba učiniti uz konsenzus svih konstitutivnih
naroda, prenosi RFE.
Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić za postaju je prokomentirao
kako "svaki drugi dan nekom padne na pamet da mijenja ustavno uređenje
BiH, a ne pita Srbe jesu li oni za to". "Pa ja sad odgovoram njima -
nema od toga ništa. Ako hoće vratiti odnose u BiH na polazište sukoba,
neka to učine. Svima treba biti jasno da BiH bez RS-a ne može
postojati, kao što je nama jasno da RS bez BiH ne može biti samostalna
država", primjećuje Čavić.
Republika srpska neće pristati da bude svedena na razinu kantona, a
ako je potreban ustavni i teritorijalni preustroj, onda je logičnije
da se BiH preobrazi u tri nacionalna entiteta, a ne u 12 kantona,
stajalište je predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i
predsjedavajućeg Predsjedništva SDS-a Dragana Kalinića, prenosi
postaja. "Mislim da bi takvim preustrojem BiH također imala izglede da
konačno postane učinkovita, normalna i decentralizirana država. Tako
bismo riješili vječnu zagonetku tko u BiH više voli BiH, a tko više
svoje entitete", kazao je Kalinić za postaju.
U HDZ-u BiH slažu se da je unutarnje uređenje BiH nesavršeno i da o
ovom pitanju treba započeti razgovore, ali model koji predlaže
Europska inicijativa ne žele komentirati jer kažu da postoje
"različiti modeli koji se mogu primijeniti", navodi postaja. Zastupnik
u Domu naroda parlamenta BiH Velimir Jukić, za postaju je kazao da
"HDZ vidi ustroj BiH u kojem se svi osjećaju svoji na svome i da se
uredi na način kao što su uređene i neke druge složene države u Europi
i svijetu, primjerice Belgija, Švicarske i druge zemlje koja imaju
neke sličnosti u nacionalnom sastavu stanovništva s BiH".
Predsjedavajući Ustavno-pravnog povjerenstva državnoga parlamenta i
zastupnik SDA Mirsad Ćeman htio bi da se ukinu entiteti, prenosi
postaja. "Kada je riječ o budućem uređenju na drugoj osnovi, onda je
naravno neprihvatljivo da RS ostane u sadašnjem opsegu, ili kakvih je
bilo izjava kao poseban kanton, a da se tek Federacija preustroji. U
slučaju ukidanja entiteta, s čime se u suštini slažem, treba naći
rješenje ukupnog preustroja BiH", smatra Ćeman.
Dopredsjednik SDP-a Željko Komšić ocjenjuje da je prijedlog Europske
inicijative za stabilnost loš za BiH, prenosi postaja. "Ona predviđa
zadržavanje RS-a, a temeljna konstruktivna pogreška jesu entiteti u
BiH, ali veća pogreška jeste postojanje RS koja je nastala na način
kako je nastala. I ova inicijativa zadržava upravo takvu RS. Kad bi ta
inicijativa dobila zeleno svjetlo, kada bi dovela da se u Federaciji
BiH koja je predviđena inicijativom da nestane, formiraju dvije
posebne etničke cjeline, bošnjačkog naroda i hrvatskog naroda, naše je
stajalište da je to katastrofa za BiH", kaže Komšić za RFE.
Berliner Zeitung/Berlin - Suđenje Miloševiću ušlo u najosjetljiviju
fazu
Gotovo sasvim mimo zanimanja šire javnosti u Haagu se bliži kraj
iznošenju dokaza protiv Slobodana Miloševića u procesu koji je u
posljednjih 17 dana došao u svoju "najosjetljiviju etapu" jer
tužiteljstvo treba dokazati da je Milošević kriv za genocid nad
muslimanima u Bosni i Hercegovini, piše Berliner Zeitung u srijedu (po
Deutsche Welleu).
List primjećuje da je u prošle dvije godine sudskog procesa Milošević
pokušavao iskoristiti priliku da ostvari dojmljive nastupe u javnosti
"s beskrajnim tiradama ili iznenadnim smicalicama". U unakrsnim se
ispitivanjima borio svim sredstvima da bi uzdrmao vjerodostojnost
svjedoka, optuživao ih da lažu, rugao im se, zastrašivao, podsjeća
list.
Na svjedoke kao što Wesley Clark Milošević nije ostavio dojam, ali
kada je "ljudima s područja bivše Jugoslavije mračno prijetio svojim
još uvijek postojećim vezama u domovini onda to nisu bile isprazne
riječi, što se dojmljivo potvrdilo kada je krajem prosinca bez ikakvih
teškoća uspio osvojiti mjesto u srbijanskom parlamentu", primjećuje
Berliner Zeitung.
Le Temps/Ženeva - Svađe unutar EU-a
Ima nešto patetično u želji Europskog povjerenstva da samo zbog
"proceduralnih" pitanja sudbeno goni europske ministre financija koji
su Francuskoj i Njemačkoj djelomično oprostili nepoštovanje Pakta o
stabilnosti, piše švicarski "Le Temps".
Pedro Solbes, povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja i gorljivi
zagovornik te akcije, nije u krivu - propise treba poštovati - ali
ipak treba dokazati da je opći interes u bespogovornom očuvanju Pakta
koji u sadašnjem obliku teško kažnjava dva najveća gospodarstva na
kontinentu, čiji je manjak ionako velik, dok se javnost u tim zemljama
s nevjericom pita ima li europski projekt smisla, ističe list.
"Kakva god bila odluka sudaca u Luxembourgu, ona zacijelo neće
pridonijeti europskoj raspri o reformi ustanova, dok je europska
valuta, u međuvremenu, ravnodušna prema svađi u vrhu i nikada nije
bila jača na deviznom tržištu", zaključuje list.
The Independent/London - Prijeti sukob europskih institucija
U pogledu tužbe protiv petnaest ministara financija članica Europske
unije koju je zbog kršenja pravila o funkcioniranju eura Europskom
sudu pravde podnijelo Europsko povjerenstvo, londonski The Independent
ocjenjuje kako se nazire građanski rat europskih institucija (po
BBC-ju).
List primjećuje da Njemačka, kojoj su uz Francusku ministri oprostili
kršenje pravila o dozvoljenom proračunskom manjku, a to je i bio povod
za potez Europske komisije, i ocjenjuje da je riječ o teško
razumljivom potezu koji će usporiti projekt europskih integracija.
Analitičari čije mišljenje prenosi list upozoravaju da će kredibilitet
Europske komisije, ukoliko Romano Prodi i njegove kolege izgube pred
sudom, pretrpjeti težak udarac. Istodobno će unutar Unije doći do
polarizacije stajališta i dodatnog otežavanja provođenja reformi u
Paktu o stabilnosti i rastu kojim su i ustanovljena pravila u središtu
ovog spora, napominje list.
La Repubblica/Rim - Talijanski ustavni sud zaštitio opće interese
Nakon odluke talijanskog ustavnog suda koji je poništio zakon kojim si
je, zahvaljujući parlamentarnoj većini, Silvio Berlusconi osigurao
imunitet pred sudom "temeljna pravila talijanske republike ponovno
vrijede u našoj zemlji", komentira La Repubblica u srijedu.
"Svjedočili smo nečemu nezamislivom na zapadu. Jedan optuženik za
izrazito teška djela počinjena prije njegovog političkog angažman, dok
je sudski proces bio pred zaključenjem, instrumentalizira
parlamentarnu većinu koju vodi kao premijer i stvara si propusnicu
kojom odmah bježi sucima", piše list.
Iz odluke Ustavnog suda treba izvući dva zaključka, napominje list.
Prvi je onaj umirujući da u Italiji postoje ustanove koje jamče
zaštitu općeg interesa koji traži da svaka vlast poštuje pravila i da
nitko nije iznad zakona, ocjenjuje list ali upozorava kako drugi
zaključak zabrinjava. "Državni poglavar i Vijeće, odnosno najviši
suci, čak su dva puta u mjesec dana morali objaviti kršenje ustava
koje je desnica pokušala napraviti u izrazito osjetljivim pitanjima
pravosuđa i infromiranja", podsjeća list.
Berlusconi, dakle, "probija glavne zidove talijanskog poretka" i
ponovno će doći u iskušenje izokrenuti pravila u ime "mandata kojeg mu
je dao narod ali kojeg tumači kao apsolutnog", ocjenjuje list ali
upozorava kako će uništavanjem institucija uništiti sebe te da,
naprotiv, "svoje katastrofe može preživjeti" samo podvrgavajući se
zakonu.
Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Italija se vraća u svakodnevicu
"Pravna je država u Italiji napokon postigla jednu pobjedu, ustavni su
suci dosudili jednakost pred zakonom", piše Frankfurter Rundschau u
srijedu.
Ustavni sud je "ukinuo jedan od mnogih ad personam zakona koji je
predsjednika vlade trebao štititi do kraja mandata", napominje list.
"Nedjela je Berlusconi počinio davno, dakle nemaju veze s njegovom
političkom djelatnošću koja podliježe imunitetu. Bilo je loše što je u
zadnjem trenutku u lipnju izbjegao proces zbog podmićivanja sudaca.
Jedni su željeli iskoristiti povoljan trenutak i Berlusconiju dati
dar, drugi su mislili na ugled zemlje. Italija je morala preuzeti
predsjedavanje EU-om s predsjednikom vlade bez mrlja na čelu države",
podsjeća list.
"No sada je prošlo to polugodište EU-a koje ni Italiji ni njezinom
predsjedniku vlade nije zapravo nimalo koristilo. Nestale su i
političke iluzije. Svakodnevica je opet tu: predsjednik vlade pod
kaznenom istragom, beznadno zavađena koalicija, slaba oporba i nijedan
riješeni problem", ocjenjuje Frankfurter Rundschau.
The Guardian/London - Težak udarac Berlusconiju
Talijanski premijer Silvio Berlusconi jučer je primio težak udarac kad
je talijanski Ustavni sud presudio da je zakon koji mu je prošle
godine dao imunitet na sudske procese neustavan, piše londonski
Guardian u srijedu.
"Odluka suda znak je da se stvari okreću protiv Berlusconija, koji je
bio oštro kritiziran radi slabog i ne uvijek dovoljno ozbiljnog
vodstva tijekom šestomjesečnog mandata u vodstvu Europskom unijom",
ocjenjuje list. Berlusconi je udarac primio i u prosincu kad je
talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi odbio odobriti novi zakon
o medijima izrazivši zabrinutost da je "skrojen" po potrebi premijera
i da je neustavan, podsjeća list, dok propast multinacionalnog
prehrambenog diva Parmalata izaziva napetost unutar vlade i opasnost
od novog udarca već posrnulom talijanskom gospodarstvu.
Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Trese se Berlusconijev svijet
Klima se Berlusconijev vrli novi svijet od nategnutih paragrafa i
zakona u vlastitu korist, piše Neue Osnabruecker Zeitung u srijedu (po
Deutsche Welleu).
List piše da je ustavni sud suspenzijom zakona o imunitetu poslao
važan signal, u napominje kako je poruka pravnika u isto je vrijeme
banalna koliko i nedvojbeno ispravna: "Svi ljudi su jednaki, pa i
Berlusconi".
Medijskog će mogula posebno pogoditi što mu omraženi suci na politički
put bacaju i više od jednog kamena, iako njihova presuda ne znači
nužno da će se postupak protiv Berlusconija zbog korupcije sada
privesti kraju, primjećuje list, jer njegovi su se odvjetnici dokazali
kao majstori odugovlačenja procesa. "Ipak, bliži se Berlusconijev kraj
na mjestu šefa vlade", smatra list.
Fuldaer Zeitung/Fulda - Pada Berlusconijeva maska
"Talijanu s vječitim osmijehom na licu postupno pada njegova blještava
maska", komentira Fuldaer Zeitung ocjenu talijanskog Ustavnog suda da
je Zakon o imunitetu, skrojen po mjeri Silvija Berlusconija, neustavan
(po Deutsche Welle-u).
Čak i oni koji su Berlusconiju prije dvije godine još dali glas, jer
su od njega očekivali pomak u zemlji, sada prepoznaju da je stvarno
došlo do pomaka u pravnom sustavu, "ali ne u korist običnih ljudi, već
jedino u korist elite na vlasti", piše Fuldaer Zeitung.
Die Presse/Beč - Pljuska Berlusconiju
"Očito je da talijanski suci nisu ni maloumni ni ludi ni
osvetoljubivi, kakvima ih Berlusconi rado prikazuje", ocjenjuje bečki
Die Presse u srijedu.
"Ustavni je sud čekao svršetak talijanskog predsjedavanja EU-om da bi,
presudivši zakonu o imunitetu, šefu stranke Forza Italia dao zvučnu
pljusku. Time što su suci Berlusconija tijekom njegova predsjedavanja
EU-om poštedjeli te blamaže, dokazali su politički i domoljubni smisao
za stvarnost", ocjenjuje list i naglašava da su se Berlusconijevi
strahovi da ga politizirano i lijevo pravosuđe nepravedno progoni,
pokazali pravom paranojom.
"No ostatak Europe nema razloga radovati se što Italiju vodi čovjek
koji će na milanskom sudu opet dobivati napade bijesa, kojemu je
predsjednik države uskratio potpis na još jedan prijeporan zakon, čija
je vladina koalicija oslabljena internim sukobima. No može se radovati
što suprotno predznacima od Berlusconijeva stupanja na dužnost,
demokracija u Italiji ipak funkcionira", zaključuje Die Presse.
TAZ/Berlin - Berlusconijevi će obračuni trajati do smjene na izborima
"Nakon što je po vlastitim izjavama, Berlusconi odvjetnicima dao
milijune i cijeli svoj odvjetnički kolegij doveo u parlament kako bi
zaustavio procese koji se protiv njega vode, Berlusconi je opet gdje
je bio i prije, naime pred sudom kao optuženik", piše Die Tageszeitung
u srijedu.
Svi manevri bili su uzaludni, jer "Italija još ima neovisan ustavni
sud", piše list i napominje da je propao Berlusconijev neopravdani
zahtjev da pravosudnu politiku stvaraju njegovi branitelji a medijsku
politiku pravni odjel njegovog koncerna.
"No Berlusconi još ni izdaleka nije na kraju. Njegova populistička
teorija da ga je narod glasovanjem proglasio nedužnim i u njegovom
sukobu interesa kao medijskog poduzetnika i po svim optužbama
pravosuđa, pravno je propala. Ali politički i dalje opstaje sve dok
Berlusconi ima na svojoj strani većinu u parlamentu i birače. Umjesto
da napokon snizi ton, talijanski će predsjednik vlade i dalje
zaoštravati obračune s pravosuđem i oporbom. A demokratsko izvanredno
stanje u kojem se Italija nalazi, potrajat će sve dok Berlusconija
napokon ne smijene na izborima", zaključuje Die Tageszeitung.
Le Figaro/Pariz - Gruzija između Washingtona i Moskve
Između dvojice "velike braće", Amerike Georgea Busha i Rusije
Vladimira Putina, srce Gruzije ovih dana nedvojbeno kuca za prvog,
ocjenjuje pariški "Le Figaro" u srijedu.
Budućnost male kavkaske republike ovisi o sljedećim pitanjima, ističe
list: Kako se priključiti Zapadu a ne izazvati srdžbu "velikog cara"
na sjeveru koji još uvijek vidi sebe kao "glavu obitelji" i koji bi
lako mogao opet zapaliti separatistički požar na području bivšeg
satelita te kako iskoristiti porast američkog zanimanja a ne
ozlovoljiti Ruse.
Nakon "revolucije ruža" iz studenog, kada su se na gruzijskoj
političkoj pozornici pojavili mladi demokrati bliski američkoj upravi
- za koje Moskva i Ševarnadze sumnjaju da su u dosluhu s Washingtonom
- Amerika se vratila u prvi plan, napominje list.
S mrežom bivših agenata i s osam tisuća vojnika u dvjema vojnim bazama
Rusija može nanijeti Gruziji veliku štetu, upozorava list, dodajući da
preko separatističkih područja Abhazije, Južne Osetije i Adjarije drži
u rukama moćne destabilizacijske poluge. Kavkaska je kriza potaknula u
Moskvi raspru između dviju struja: neoimperijalista iz vojnog lobija
koji nikada nisu prežalili gubitak Kavkaza i realista koji upozoravaju
da je Rusija, primjenjujući stare metode destabilizacije, pogriješila
u izboru načina borbe, podsjeća list i napominje da se Vladimir Putin
još uvijek nije očitovao u svezi s odnosima s Gruzijom.
"No nesigurnost je posvemašnja, budući da su prošli parlamentarni
izbori u Rusiji jasno pokazali da su u modi neoimperijalisti i
paranoična predodžba o međunarodnim odnosima koja si postupno krči put
u svim političkim strankama", zaključuje list.
VOA/Washington - George Soros protiv Busha
"Bogati financijer George Soros žestoko kritizira vanjsku politiku
predsjednika Busha te čak tvrdi da Bushov poraz na dolazećim izborima
u studenom trenutno predstavlja središnji element njegova života",
navodi postaja Glas Amerike u srijedu.
Soros tvrdi da će se na "slijedećim američkim predsjedničkim izborima
glasovati o sudbini svijeta", te je na jednom predavanju rekao da će
ovogodišnji američki predsjednički izbori zapravo predstavljati
referendum o takozvanoj "Bushovoj doktrini", čija je osnovna potka, po
Georgeu Sorosu, konstantna globalna dominacija od strane Sjedinjenih
Država, navodi postaja. "Kao prvo, Sjedinjene Države neće tolerirati
bilo kojeg suparnika ? ni na globalnom, ni na regionalnom planu u bilo
kojem dijelu svijeta. Kao drugo, ta doktrina određuje da Sjedinjene
Države imaju pravo na preventivnu vojnu akciju", tvrdi George Soros,
prenosi postaja.
George Soros se u načelu ne protivi uporabi sile ? kaže da je
podržavao vojne akcije Zapada u Bosni, na Kosovu te u Afganistanu, ali
tvrdi da će mnoge države na Sjedinjene Države i dalje gledati s
neprijateljstvom, te da će teroristi stjecati daljnje simpatizere,
pobijedi li George Bush na izborima, nastavlja postaja. Soros stoga
aktivno podržava suparnike predsjednika Busha i kaže da mu je svejedno
tko bi mogao biti nominiran kao predsjednički kandidat Demokratske
stranke, jer smatra da i "Howard Dean, i John Kerry kao i Wesley Clark
mogu pobijediti predsjednika Busha".
"Devedesetih godina Soros nije bio omiljen u Hrvatskoj, štoviše, bio
je nazivan i američkim agentom, jer je financirajući projekte koji su
zagovarali moderan suživot, nailazio na nerazumjevanje. Osnivač je
zaklade Otvoreno društvo, koje promiče toleranciju i modernizaciju
društava u kojima je dugo vladala diktatura jednoumlja", navodi,
između ostaloga, Glas Amerike.
Le Monde/Pariz - Zoellickovi prijedlozi pozitivna poruka svijetu
Sjedinjene Države u 2004. šalju svijetu pozitivnu političku poruku
koja će umiriti sve koji vjeruju u multilateralizam i plaše se da bi
Bushova uprava mogla odustati od njega, piše "Le Monde".
Robert Zoellick, američki predstavnik u Svjetskoj trgovačkoj
organizaciji (WTO), poslao je ovih dana pismo u 148 zemalja članica te
organizacije u kojemu im predlaže da se nastave pregovori iz "kruga u
Dohi" koji su u rujnu 2003. doživjeli neuspjeh u Cancunu, u Meksiku,
piše list. Zoellick predlaže da se ukinu subvencije za izvoz
poljodjelskih proizvoda te da se više ne raspravlja o ulaganju i
konkurenciji, prenosi list.
"Premda američki prijedlozi iznenađuju, jer su u godini izbora sve
zemlje sklone protekcionizmu, oni su dobrodošli, a trgovački
bilateralizam treba odbaciti jer potiče odnose snaga koji idu na ruku
bogatima, a kobni su za siromašne", upozorava list.
Europa koju SAD sada napušta pošto je prije Cancuna bio njezin
saveznik, mora iskoristiti prigodu i brzo i temeljito promijeniti
zajedničku poljodjelsku politiku, napominje list, dodajući da je lopta
sada u rukama francuskoj predsjednika Jacquesa Chiraca, velikog
zagovaratelja subvencija seljacima.
CSM/Boston - SAD mora činiti stalan pritisak za unaprijeđenje slobodne
globalne trgovine
Kada Sjedinjene Države prestaju činiti stalan pritisak za otvaranje
tržišta mnoge zemlje počinju podizati protekcionističke barijere, "što
nalikuje na vožnju biciklom: prestanete li pritiskati na pedale,
multilateralni trgovinski sustav mogao bi se prevrnuti", piše
Christian Science Monitor u srijedu.
Već desetljećima američki predsjednici bore se za smanjivanje prepreka
otvorenom tržištu, no još od rujna, kad je posljednji krug pregovora
Svjetske trgovačke organizacije propao, Bushova administracija kao da
je pustila da pregovori zamru i samo čeka kraj 2004., izborne godine u
SAD-u, podsjeća list.
Bush je preko svog predstavnika za trgovinu Roberta Zoellicka, u
ponedjeljak učinio ustupak koji bi Europsku Uniju i zemlje u razvoju,
kao što je Brazil, mogao vratiti za pregovarački stol, a to je potez
koji Sjedinjenim Državama vraća ulogu vođe u svjetskoj slobodnoj
trgovini, nastavlja list. "Američki poljoprivrednici, baš kao i
njihovi europski kolege, protivit će se Bushovu pozivu da se ukine
velika pomoć države poljoprivredi. No bez takvog poteza, siromašne
zemlje, čiji su poljoprivrednici pogođeni poticajima na izvoz hrane u
bogatim zemljama, neće početi snižavati svoje zaštitne barijere", piše
list.
Tema dana: Summit u Monterreyu
==============================
Il Messaggero/Rim - Slobodna trgovina podijelila Amerike
Jedinim velikim Bushovim uspjehom na sveameričkom summitu u Monterreyu
može se smatrati odsutnost Kube, koja je sa skupa isključena na
temelju takozvane "klauzule o demokraciji" kojom se od svih država
traži poštivanje demokratskih načela, ocjenjuje rimski il Messaggero u
srijedu.
Na sveameričkom summitu u Monterreyu predsjednik SAD-a George Bush
nije uspio ostvariti "proboj" u pitanju liberalizacije trgovine,
premda je u završnom dokumentu postigao obećanje da će se nastaviti
putem ostvarivanja sveameričkog liberalizma, navodi list.
"I pod udarcima administracije SAD-a ostao je na nogama 'zid' koji je
Lulin Brazil podigao protiv Sporazuma o slobodnoj američkoj trgovini"
piše list i napominje da je brazilski predsjednik time želio pomoći i
osnažiti "Mercosur", tržište čiji su članovi Brazil, Argentina,
Urugvaj i Paragvaj a Čile, Peru i Bolivija pridruženi članovi.
"Pregovori bi se trebali nastaviti no teško da će završiti tako brzo
da bi omogućili zaključenje dogovora do kraja godine, kako je želio
SAD, i početak Sporazuma o slobodnoj američkoj trgovini. Upravo je
utvrđivanje roka stupanja na snagu tog sporazuma učinilo da zemlje
Latinske Amerike zauzmu tvrđi stav", napominje list.
Il Messaggero primjećuje kako ni u pitanju borbe protiv korupcije
predsjednik Bush "nije mnogo bolje prošao" njegov prijedlog da se iz
organizacije američkih država isključe vlade koje bi se ocijenilo
korumpiranim pošto su to mnogi shvatili kao lak način za SAD da iz
regionalnih ustanova isključi zemlje koje bi, prema potrebi, ocijenio
neugodnim.
BBC/London - Bush na summitu dviju Amerika u Monterreyu ostvario
željeno
U Meksiku je usvajanjem završne deklaracije o budućnosti kontinenta,
unatoč sporenjima između Sjedinjenih Država i pojedinih
latinoameričkih država, završen dvodnevni summit čelnika zemalja
Sjeverne i Južne Amerike, prenosi BBC.
Prvog dana skupa američki je predsjednik djelovao prilično
popustljivo, ali se u utorak, prilikom pokušaja da se uobliči završno
priopćenje, njegovo strpljenje moglo naći pred velikim ispitom,
primjećuje BBC, jer Bush i članovi američke delegacije nisu skrivali
da žele "postići određeni napredak u ostvarenju sna šefa Bijele kuće
da se uspostavi slobodna trgovačka zone dviju Amerika".
I pored prigovora nekih ljevičarskih čelnika, primjerice iz Brazila i
Venezuele, u deklaraciji je potvrđen nadnevak od 1. siječnja 2005. kao
rok za postizanje Sporazuma o slobodnoj trgovini na američkom
kontinentu, navodi postaja i napominje kako bi to bila najveća takva
zona na svijetu, a protezala bi se od Aljaske na sjeveru do Patagonije
na krajnjem jugu.
U završni su dokument, kao što je tražio Washington, uključeni i
članci vezani uz borbu protiv korupcije i terorizma, prenosi postaja,
dok su protivnici predsjednika Busha uspjeli u deklaraciju smjestiti i
odredbe o odlučnosti potpisnika u pogledu borbe protiv siromaštva.
Der Standard/Beč - Bush dva puta odbijen u Monterreyu
Na susretu 34 država zapadne polutke, Bush je dva puta odbijen, piše
bečki Der Standard u srijedu.
"Za američki projekt stvaranja sveameričke slobodne trgovačke zone do
2005. koja bi s 800 milijuna ljudi bila dvostruko brojnija od
proširenog EU-a, dobio je tek neodređena obećanja bez roka. Bushov
zahtjev da se korumpirane vlade isključe iz regionalnih susreta,
općenito je odbijen. Možda su to korupciji skloni latinskoamerički
političari odlučili zbog vlastite koristi", ocjenjuje list i
pretpostavlja da je SAD time zapravo želio isključiti neomiljenog
predsjednika vlade Venezuele Hugu Chaveza.
Za SAD su u trgovini Brazil i Argentina postali izazivači kojima
cijeli koncept ne odgovara. "Brazilski je predsjednik Lula da Silva
neoliberalizam nazvao 'perverznim modelom' i ukazao da SAD (kao i
Europljani) štite svoju visoko subvencioniranu poljoprivredu od uvoza
iz siromašnih zemalja, dok sami osvajaju njihova tržišta", piše list.
"Uvjerljiv zahtjev postavio je argentinski Nestor Kirchner: ako se
Iraku oproste inozemni dugovi nagomilani tijekom Sadamove diktature,
isto treba vrijediti i za druge. Naposljetku je i zaduženje Argentine
nastalo ponajprije za vrijeme vojne diktature", piše Der Standard.
(Hina) akoz