ZAGREB, 13. siječnja 2004. (Hina) - Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prva su tri tromjesečja prošle godine iznosila 1,18 milijardi dolara, a stranci su od 1993. do rujna prošle godine u Hrvatsku uložili ukupno 8,75 milijardi
dolara, najnoviji su podatci Hrvatske narodne banke.
rski pokazatelji
ZAGREB, 13. siječnja 2004. (Hina) - Izravna inozemna ulaganja u
Hrvatsku u prva su tri tromjesečja prošle godine iznosila 1,18
milijardi dolara, a stranci su od 1993. do rujna prošle godine u
Hrvatsku uložili ukupno 8,75 milijardi dolara, najnoviji su podatci
Hrvatske narodne banke. #L#
Od 1,18 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja u prva tri
tromjesečja prošle godine više od polovice, točnije 675,9 milijuna
dolara ostvareno je temeljem zadržane, odnosno reinvestirane dobiti,
gotovo trećina, ili 379,5 milijuna dolara su ostala ulaganja, a nešto
više od deset posto, ili 124,8 milijuna dolara su vlasnička ulaganja.
Najveći dio ulaganja temeljem zadržane dobiti ostvaren je u razdoblju
od travnja do lipnja prošle godine, što analitičari središnje banke
objašnjavaju činjenicom da većina hrvatskih poduzeća prijavljuje
rezultate protekle poslovne godine upravo u drugom tromjesečju. Dobri
poslovni rezultati utjecali su na porast reinvestirane dobiti
poglavito sektora telekomunikacija i financijskog posredovanja, a
značajnu reinvestiranu dobit prijavila je i Pliva d.d. (najvećim
dijelom ostvarena po osnovi prijenosa tržišne vrijednosti patenata na
povezano poduzeće u inozemstvu), objašnjenje je iz posljednjeg
tromjesečnog izvješća središnje banke.
Iznos od 379,5 milijuna dolara, što je gotovo trećina izravnih
stranih ulaganja u razdoblju siječanj-rujan prošle godine, statistika
vodi kao ostala ulaganja. Tim su pojmom obuhvaćene transakcije vezane
uz kredite (davanje i uzimanje kredita, uključujući dužničke
vrijednosne papire i trgovinske kredite) između izravnog ulagača i
poduzeća u koje je investirao, ali i između dva (ili više) poduzeća
kojima je zajednički isti izravni inozemni ulagač. Obveze po ostalim
izravnim inozemnim ulaganjima stoga, objašnjavaju iz središnje banke,
predstavljaju obveze hrvatskih poduzeća po spomenutim osnovama prema
izravnim inozemnim ulagačima (ili povezanim poduzećima).
Statistika prema djelatnostima pokazuje da su od 124,8 milijuna
dolara vlasničkih ulaganja u tri prošlogodišnja tromjesečja najveći
dio, ili 19,4 posto stranci uložili u djelatnost kupnje i prodaje
vlastitih nekretnina, 16,9 posto u ostalu trgovinu na malo u
nespecijaliziranim prodavaonicama, te 13,8 posto u bankarski sektor,
kojeg statistika vodi kao ostalo novčarsko posredovanje.
Podatci središnje banke o izravnim inozemnim ulaganjima u proteklom
desetogodišnjem razdoblju (od 1993. do konca trećeg tromjesečja
2003.) pokazuju da su stranci najveći dio svojih ulaganja usmjerili u
vlasnička ulaganja - od ukupno 8,75 milijardi dolara izravnih
inozemnih ulaganja u tom razdoblju oko 5,45 milijardi su vlasnička
ulaganja, 2,08 milijardi su ostala ulaganja, a 1,23 milijarde USD je
zadržana zarada.
U statistici prema djelatnostima i prema zemljama u tom razdoblju
nema nekih promjena u posljednjih nekoliko godina. Tako su
telekomunikacije i nadalje najznačajnija djelatnost stranih vlasničkih
ulaganja u koju je usmjerena gotovo četvrtina tih ulaganja (24,5
posto), slijede bankarski sektor (22,7 posto), te farmaceutska
industrija (12,8 posto).
Prema zemljama, u proteklih je deset godina najviše izravnih ulaganja
iz Austrije (30,1 posto), potom SAD-a (25,4 posto) i Njemačke (14,4
posto).
Prema podatcima središnje banke, hrvatske su tvrtke u prva tri
tromjesečja prošle godine u inozemstvo uložile 41,95 milijuna dolara,
a u razdoblju od 1993. do rujna prošle godine ukupno 1,12 milijardi
dolara.
(Hina) bn ds
(Hina) bn ds