FINANCIJSKI BILTEN OD 31. PROSINCA 2003. DO 08. SIJEČNJA 2004.

FINANCIJSKI BILTEN OD 31. PROSINCA 2003. DO 08. SIJEČNJA 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice Vlade 11. Banke uglavnom suzdržane u ocjeni zadnjih mjera HNB-a 12. Na Zagrebačku burzu uvrštena 3. tranša Kraševih komercijalnih zapisa 13. Ukinuto uvrštenje društva IGM Lepoglava d.d. u JDD kotaciju Varaždinske burze 14. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 02. I. 450.000.000 300.000.000 221.000.000 5,11 05. I. 250.000.000 400.000.000 206.400.000 6,39 07. I. 111.000.000 400.000.000 111.000.000 5,17 08. I. 500.000.000 183.300.000 183.300.000 6,92 Prosječno 327.750.000 320.825.000 180.425.000 5,89 Ovaj je tjedan, skraćen zbog blagdana Sveta tri kralja, prosječna kamatna stopa značajnije pala, što je pak posljedica povoljnijeg odnosa ponude i potražnje. Naime, iako je u ponudi ovoga tjedna još uvijek nedostajalo nešto više od dva posto slobodnih sredstava, moglo bi se reći da je taj odnos, u odnosu na nekoliko proteklih tjedana, bio zadovoljavajući. Međutim, podmirenje tek nešto više od 55 posto ukupno prijavljene potražnje posljedica je iskorištenih kreditnih limita kreditora te samim time i nemogućnost plasiranja većeg dijela, od ostvarenih nešto više od 56 posto, ponude. Povoljan ovotjedni odnos ponude i potražnje značajnije je utjecao na ovotjednu cijenu novca. Tako je ona, u usporedbi s tjednom ranije, u prosjeku bila niža za 1,86 postotnih bodova ili 24 posto, iznosivši prosječno 5,89 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 08. siječnja 2004. godine, Hrvatska je narodna banka prodala 33 milijuna eura po tečaju od 7,700 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02. do 08. siječnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 485 505 490 4.974.415 Podravka 170 176 175 147.327 Arenaturist 43 44 44 70.958 Atlas 19 19 19 5.405 Atlatska plovidba 26 28,50 28,50 33.440 Badel 1862 75 75 75 15.000 Belišće 150 160 160 49.499 Croatia osiguranje-R 3.569 3.570 3.570 228.445 Dalekovod 145 146 145 31.918 Elka 90 95 91 119.758 Ericsson Nikola Tesla 440,50 440,50 440,50 105.720 Franck 1.000 1.015 1.000 196.387 Istraturist 118 123 123 336.418 Jadran-turist 80 80 80 18.320 Jadranski naftovod 1.995 1.999 1.999 9.978 Končar 71,11 72 71,23 53.104 Kraš 270 273 271 182.543 Privredna banka 220 230 230 838.554 Plava laguna 1.233 1.300 1.251 236.944 Prehrana 40 40 40 451.240 Banka Sonic-P 200 200 200 4.000 Tvornica duhana Rovinj 27.500 28.350 28.300 2.529.338 Tehnika 553 562 553 31.917 Zagrebačka banka-R 1.400 1.400 1.400 70.000 Dom Holding 43,56 45 44,60 112.479 Proficio 41 42 41,50 25.248 Riviera 145 148 148 123.373 Slavonska banka 950 950 950 29.450 ZIF Slavonski 29,50 30 30 9.520 SN Holding 43 43 43 17.888 Sunčani Hvar 40,96 43,57 43,57 197.235 Varaždinska banka 300 305 305 63.350 BLSC-O-051Ainst*1 102,52 102,55 - 14.902.531 DAB-O-05A*2 109,45 109,45 109,45 1.674.504 DAB-O-05Arep/pri*3 108,40 109,50 - 13.778.045 DAB-O-05Ainst*4 108,95 109,65 - 52.401.336 HYBA-O-086A*5 99,40 99,40 99,40 3.479.000 HYBA-O-086Ainst*6 98,95 98,95 - 3.166.400 HZZO-O-047Ainst*7 102,83 102,83 - 3.938.616 KRAS-M-415Ainst*8 98,10 98,10 - 2.943.000 PLAG-O-048A*9 100,75 100,75 100,75 8.947.833 RHMF-O-049Arep/pri*10 101,85 101,85 - 41.954.811 RHMF-O-085A*11 100,25 100,25 100,25 369.922 RHMF-O-085Ainst*12 100,30 100,30 - 1.003.000 RHMF-O-08CAinst*13 110,80 111,20 - 4.259.529 RHMF-O-125A*14 112,00 112,00 112,00 25.739 RHMF-O-125Arep/pri*15 111,70 111,70 - 5.297.608 RHMF-O-125Ains*16 112,15 112,73 - 27.366.667 RHMF-A-A*17 39,50 39,50 39,50 126.597 196.964.328 *1Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale *6Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8komercijalni zapisi Kraša d.d., treća tranša od 30 mln kn, nominalnog prinosa 3,90% i dospijećem 07. travnja 2004. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *11obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *12obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *14obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *15obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *16obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *17Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna, skraćenog zbog blagdana Sveta tri kralja, ostvaren promet od 196,9 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 94 posto. Inače, uz obveznice, aktivne su bile 32 dionice, a pritom je njih 14 dobilo, dok ih je devet izgubilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama DAB05 (52,4 milijuna), RHMF125 (27,3 milijuna), BLSC051 (14,9 milijuna), RHMF08 (4,2 milijuna), izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF049 (41,9 milijuna), DAB05 (13,7 milijuna), RHMF125 (5,2 milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama PLAG048 (8,9 milijuna) i HYBA086 (3,4 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren tek trgovinom dionicama Plive (4,9 milijuna) i Tvornice duhana Rovinj (2,5 milijuna kuna). Među dobitnicama najviše je, 99 kuna, ovoga tjedna profitirala dionica Jadranskog naftovoda. Slijedile su je, s dobitkom od 45,9 odnosno 20 kuna, redovne dionice Zagrebačke banke te Croatia osiguranja. Tri su dionice pak značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Badela 1862 porasla 18,89 kuna ili više od 33,5 posto, Atlantske plovidbe 7,3 kune ili više od 34 posto te Atlasa dvije kune ili gotovo 12 posto. Cijena dionice Privredne bake viša je osam, Podravke četiri, a Sunčanog Hvara 3,57 kuna. Dionice Istraturista i Riviere poskupile su po tri kune, dok je dionica Dom Holdinga skuplja 1,1 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 53 odnosno 50 lipa, našle su se dionice SN Holdinga i Ericsson Nikole Tesle. Na vrijednosti su, dva postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine porasla je 0,65 postotnih bodova, a Bančinih obveznica Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine 0,3 postotna boda od nominalne cijene. Među gubitnicama dvije su dionice značajnije izgubile na vrijednosti. Naime, cijena dionice Tehnike potonula je 82 kune ili gotovo 13 posto, a ZIF-a Slavonski 3,79 kuna ili više od 11 posto. Cijena pak dionice Plave lagune pala je 19, Jadran-turista 9,49, Elke devet, Belišća četiri, a Proficioa 1,8 kuna. Dionica pak Kraša pojeftinila je jednu kunu, dok je dionica Arenaturista jeftinija tek 96 lipa. Na vrijednosti su, 2,5 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak Korporativnih obveznica Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine pala je 0,45 postotnih bodova, a obveznica Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene. CROBEX indeks porastao je ovog tjedna sedam bodova - na 1.192 boda. Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 101 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 05. do 08. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40,84 40,84 40,84 40,84 37.491 Brodospas 270 290 281 281 290.814 Bilokalnik 50 50 50 50 5.400 Chromos Samobor 360 360 360 360 3.960 IPK Kandit 114,36 119 119 116,51 36.070 IPK Tvornica ulja Čepin 45 55,20 45 46,66 57.698 Jadranka 300 300 300 300 8.100 Koestelin 80 80 80 80 1.920 Dom Holding 44,16 45 44,80 44,71 1.094.185 Podravska banka-R 279,90 300 300 294,29 29.059 Proficio 41,60 42 42 42 107.301 Riviera 145 145 145 145 11.165 ZIF Slavonski 31 32 32 32 94.491 Slatinska banka-P 160 160 160 160 2.880 Slatinska banka-R 261 261 261 261 4.176 SN Holding 42,53 43 43 43 136.761 PPK Valpovo 200 200 200 200 13.400 Anita 1.700 1.700 1.700 1.700 10.200 Atlas 19 19 19 19 2.881 Centropromet 550 550 550 550 39.050 EKO Međimurje 400 400 400 400 6.000 Elektroda 72 72 72 72 6.696 Ericsson Nikola Tesla 440 465 464 459,92 1.045.946 Hoteli Makarska 58 58 58 58 461.100 Industrogradnja 223 223 223 223 2.007 Istraturist 120 120 120 120 5.280 Kraš 270 270 270 270 52.920 Lucidus 18,10 19 18,31 18,31 48.837 Maraska 80 168,15 160 160 45.319.892 Našice cement 500 500 500 500 4.500 Petrokemija Kutina 15 15 15 15 1.500 Slavijatrans 25 25 25 25 6.625 Validus 30,18 31 30,80 30,65 205.438 Zaštita-Zagreb 500 500 500 500 1.500 RHMF-A-A*1 39,50 39,50 39,50 39,50 17.197 49.172.455 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna, iako skraćenog zbog blagdana Sveta tri kralja te neradnog dana na burzi 02. siječnja, ostvaren promet u iznosu od čak 49,1 milijun kuna, a zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Maraske (45,3 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 34 dionice, a pritom je njih 15 dobilo, dok ih je devet izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama četiri su dionice značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Centroprometa iz Varaždina porasla čak 150 kuna ili 37,5 posto, Maraske iz Zadra 110 kuna ili čak 220 posto, Našice cementa 60 kuna ili više od 13,5 posto te Atlasa dvije kune ili gotovo 12 posto. Cijena pak dionice Anite viša je 50, Ericsson Nikole Tesle 14,92, redovne dionice Podravske banke 14,39, a Brodospasa 11 kuna. Povlaštena dionica Slatinske banke te dionica Kraša poskupile su po pet, Istraturista 2,83, a IPK Kandita 2,28 kuna. Dionica Varteksa skuplja je 66, Validusa 27, a Proficioa 25 lipa. Među gubitnicama ovoga su tjedna značajnije izgubile na vrijednosti dionice Industrogradnje i Petrokemije iz Kutine. Naime, cijena je prvoj potonula 27 kuna ili gotovo 11 posto, a drugoj 24,5 kuna ili više od 62 posto. Cijena pak dionice IPK Tvornice ulja iz Čepina pala je 4,34, a SN Holdinga jednu kunu. Dionica Lucidusa pojeftinila je 63, Riviere 50, redovne dionice Slatinske bake 26, dok je dionica ZIF-a Slavonski jeftinija 21, a Dom Holdinga 19 lipa. Na vrijednosti su, 0,42 postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. VIN indeks porastao je ovoga tjedna pet bodova - na 620 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan30.12. 2003. vrijednost na dan07.01. 2004. promjena % Mirex 116,81 117,20 0,33 PBZ Croatia osig.OMF 117,95 118,48 0,44 AZ OMF 116,89 117,25 0,30 Raiffeisen OMF 116,25 116,57 0,27 Plavi OMF 116,13 116,51 0,32 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna završila na svojoj rekordnoj razini. Naime, vrijednost mu je u protekla dva tjedna porasla 0,72 boda ili 0,6 posto, probivši se tako iznad psihološke razine od 117 bodova - na 117,2 boda. Posljedica je to ovotjednog rasta vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je, u razdoblju od dva tjedna, vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,72, AZ fonda 0,65, Plavog fonda 0,57 te Raiffeisen fonda 0,47 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select eurobond 11,02 - CAIB Select Eurrope 8,52 - Erste Bond 102,19 - Erste International 77,62 - Erste Money 102,21 - ICF Equity Income 106,71 116,98 ICF Fixed Income 110,80 111,07 ICF Money Market 102,88 - Orbis Fond 10,19 10,49 VictoriaFond 20,89 21,94 PBZ Euro novčani 100,06 - PBZ Global 100,54 - PBZ Kunski novčani 100,07 - PBZ International Bond 99,98 - PBZ Novčani 100,09 - RBA Activ 104,85 - RBA Balance 113,01 - RBA Bonds 114,30 - RBA Cash 103,43 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 31. prosinca 08. siječnja Promjena u % New York/DJIA 10.453,92 10.592,44 1,32 Tokyo/Nikkei 10.676,64 10.837,65 1,50 London/FTSE-100 4.476,90 4.494,20 0,38 Frankfurt/DAX 30 3.965,16 4.045,43 2,02 U očekivanju nove sezone izvješćivanja o tromjesečnim poslovnim rezultatima, svjetski burzovni indeksi ovoga su tjedna dosegnuli nove rekordne višegodišnje razine. Indeks tehnoloških dionica Nasdaq u srijedu je dosegnuo najvišu vrijednost u zadnje dvije i pol godine ojačavši jedan posto, na 2.077 bodova, najvišu razinu od početka kolovoza 2002. Istodobno, Dow Jones je ojačao 1,3 posto, na 10.592 boda. "Mnogo ulagača zauzima pozicije na tržištu za nadolazeću godinu, a čini se da su najpoželjnije upravo tehnološke dionice, s obzirom na izvedbu Nasdaq indeksa",ocijenio je direktor istraživanja pri Puglisi&Co., Joe Kalinowski. Sezona izvješćivanja o tromjesečnim poslovnim rezultatima korporativne Amerike trebala bi započeti idućeg tjedna. Na Wall Streetu svi očekuju da će ona pokazati snažan rast prihoda i zarada, potpomognut slabljenjem dolara, niskim kamatnim stopama i ubrzavanjem američkog gospodarskog oporavka. "Mnogo novog novca stiže na tržište nakon Nove godine", kazao je direktor The Advest Groupa, Robert Mikkelsen. "Čini se da je i mnogo optimizma u pogledu poslovnih izvješća korporacija", dodao je. Očekuje se da će zarade kompanija sadržanih u indeksu S&P 500 u zadnjem lanjskom tromjesečju u prosjeku pokazati rast od 22,3 posto u odnosu na tromjesečje ranije. Najveći svjetski proizvođač čipova, američki Intel, ostvario je skok cijena dionica za više od tri posto, nakon što im je jedna brokerska kuća povisila investicijski rejting. Značajno je porasla, za više od 13 posto, i cijena dionica finske Nokije, nakon što je taj najveći svjetski proizvođač mobitela iznenadio ulagače podigavši svoje procjene zarade. Među gubitnicama bile su dionice naftnih kompanija, jer se dosta ulagača pribojava da bi cijene energenata uskoro mogle pasti sa sadašnjih visokih razina, što će utjecati na njihove zarade. Korekciju je predvodila i dionica Gatewaya, proizvođača računalnih komponenti, potonuvši oko 13 posto. Ta je kompanija, naime upozorila da neće ostvariti ciljane poslovne rezultate u zadnjem lanjskom tromjesečju. Tehnološke dionice, predvođene proizvođačima čipova i telekom opreme, podigle su u ovom razdoblju europske burzovne indekse na nove 16-mjesečne najviše razine. Tako je londonski Ftse indeks ojačao 0,4 posto, na 4.494 boda, a frankfurtski DAX dva posto, na 4.045 bodova. "Ulagači su podigli cijene očekujući da globalni gospodarski oporavak izazove rast korporativnih prihoda i zarada", kazao Nigel Cobby, direktor trgovanja pri JP Morganu. "Sada čekaju opipljive dokaze o tome u novoj sezoni poslovnih izvješća koja počinje idućeg tjedna". Novi je rast tehnoloških dionica predvodio francuski proizvođač telekom opreme Alcatel, čije su dionice ojačale sedam posto, jer su porasle nade na tržištu da su velike telekom tvrtke ponovno spremne ulagati u unaprjeđenje tehnologije. Podizanje investicijskog rejtinga dionicama Intela i rekordni prihodi tajvanskog Taiwan Semidonductor Manufacturing (TSMC) također su pridonijeli jačanju tehnološkog sektora. Dionice ASML-a, Infineona i STMicroelectronicsa ojačale su između dva i četiri posto. ABB, švicarska inženjerska grupacija, još je jedan od današnjih velikih dobitnika. Dionice su joj ojačale 5,6 posto nakon što im je JP Morgan podigao rejting. Značajnije je dobitke ostvario je sektor europskih aviokompanija, predvođen British Airwaysom, nakon što su analitičari, pod utjecajem dokaza o oporavku potražnje, oštro podigli svoje prognoze dobiti te najveće europske zrakoplovne tvrtke. Iako tržišni promatrači općenito očekuju da četvrta sezona izvještavanja o korporativnim zaradama pokaže daljnja poboljšanja, i dalje su oprezni glede snažnog eura koji bi mogao naštetiti izvoznim rezultatima europskih kompanija. Entuzijazam ulagača ponešto je smanjen i nakon što je Goldman Sachs snizio investicijski rejting cikličnim dionicama, poput onih proizvođača automobila, koje su predvodile rastom u 2003. Stratezi ističu da je djelomično popuštanje intenziteta ulaganja neizbježno u prvome punome tjednu trgovanja u novoj godini. "Sada se malo pauzira. Više dobitonosnih prodaja očekujemo tijekom godine, vjerojatno u drugom tromjesečju, ali ne tijekom prvih nekoliko tjedana", ocijenio je Rolf Elgeti, glavni europski strateg u Commerzbanku. Na Tokijskoj burzi službeni Nikkei indeks ovoga je tjedna ojačao 1,5 posto, dosegavši 10.837 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 31. prosinca 08. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,2576 1,2764 1,49 Euro/JPY 134,99 135,53 0,44 USD/JPY 107,35 106,16 -1,11 Euro je ovoga tjedna na svjetskim deviznim tržištima dosegnuo novu rekordnu razinu prema američkom dolaru, kako američku valutu u novoj godini nastavljaju mučiti stari problemi. Tečaj eura dosegnuo je u utorak najvišu ikad zabilježenu razinu prema dolaru, od 1,28 dolara. Osim što je zabilježio rekordno nizak tečaj prema euru, dolar je toga dana dosegnuo i novu najnižu trogodišnju razinu prema jenu, 106 jena. Pao je i na 11-godišnju najnižu razinu prema britanskoj funti, 1,8277 dolara za funtu. U odnosu na australski dolar potonuo je na najnižu razinu u proteklih šest i pol godina, a prema kanadskom dolaru u zadnjih 10 i pol godina. Ovoga je tjedna euro ojačao novih 1,5 posto prema dolaru, na 1,2764 dolara. Ojačao je i 0,4 posto prema jenu, na 135,53 jena "Nastavak je to priče iz 2003. SAD treba veći pritok inozemnog kapitala kako bi financirao rastući manjak u bilanci plaćanja u uvjetima cikličnog rasta, koji će, što će biti snažniji, više povećavati manjak", ocijenio je valutni strateg pri Halifax Bank of Scotland, Steven Pearson. Prošle godine dolar je izgubio 17 posto na vrijednosti prema euru, 9,7 posto prema jenu, 9,8 posto prema funti te 10 posto u odnosu na švicarski franak, uslijed zabrinutosti ulagača glede golemih američkih strukturalnih deficita. Raspoloženje prema dolaru i dalje je sumorno, ističu analitičari, budući su i dalje prisutne zabrinutosti oko sposobnosti SAD-a da privuče dovoljno inozemnog kapitala kako bi pokrivao svoj manjak u bilanci plaćanja. No, nakon što je euro u prva dva dana ovoga tjedna ponovo ojačao više od dva centa, zasad više nema snage za nastavak rasta. U protekla je dva mjeseca ojačao za više od 10 posto prema dolaru, dok je u zadnje dvije godine njegova vrijednost skočila za više od 40 posto. Poduzetničke skupine upozorile su da jačanje eura šteti europskim izvoznicima i ograničava izglede za rastom gospodarstva. "Stopa jačanja tečaja eura takva je da Trichet mora nešto reći, no teško da će odstupiti od svog tradicionalnog stajališta", smatra Mitul Kotecha, čelnik istraživanja pri Credit Agricole Indosuezu. "Dosad, sve što se iz Banke čulo bilo je da je snažan i stabilan euro u interesu regije". Istodobno, tečaj dolara i dalje je blizu 106 jena, najniže razine u zadnje tri godine, a tržišni sudionici pribojavaju se novih intervencija japanskih monetarnih vlasti, koje pokušavaju spriječiti daljnje jačanje jena. Tvrdi se da su japanske monetarne vlasti samo u prva dva dana ovoga tjedna ulile 3.000 milijardi jena na valutna tržišta. Usporedbe radi, u cijeloj 2003. intervenirale su sa rekordnih 20.000 milijardi jena. "To je nevjerojatna suma", kazao je diler jedne britanske banke. Iako japanski analitičari ističu da je samo pitanje vremena kad će dolar potonuti i ispod 106 jena, očajni japanski dužnosnici pokušat će to spriječiti. Čelnik japanske udruge poduzetnika Hiroshi Okuda izjavio je da je za japanske izvozne kompanije od vitalnog značaja da dolar ostane iznad 105 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 31.12.03 USLIB 1,09 1,12 1,16 1,22 31.12.03 EULIB 2,10 2,10 2,12 2,17 07.01.04 USLIB 1,08 1,12 1,15 1,23 07.01.04 EULIB 2,07 2,09 2,11 2,14 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 02. do 09. siječnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 02. siječnja 09. siječnja u % Euro 1 7,6495 7,6888 0,51 USD 1 6,0662 6,1095 0,71 GBP 1 10,8166 11,0694 2,33 JPY 100 5,6751 5,7563 1,43 CHF 1 4,9085 4,9020 -0,13 SIT 100 3,2310 3,2432 0,37 Prema tečajnici HNB-a kuna je u proteklih tjedan dana oslabila u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu, u protekla dva tjedna, porastao 0,64 posto. Također je, u istom vremenskom razdoblju, tečaj kune oslabio i u odnosu na slovenski tolar 0,49 posto. U proteklih je pak sedam dana kuna oslabila u odnosu na britansku funtu čak 2,33, japanski jen 1,43 te američki dolar 0,71 posto. S druge je pak strane, u odnosu na kunu u proteklih tjedan dana, 0,13 posto, oslabio tečaj švicarskog franka. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 98.000.000 25.000.000 18.800.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 103.000.000 60.000.000 28.800.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,0134,00 % 97,5914,95 % 94,6215,70 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,5385,95 % 97,0956,00 % 93,9126,50 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,8514,66 % 97,3025,56 % 94,2646,10 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,8544,65 % 97,5675,00 % 94,3995,95 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 20,21 Dospijeće 08. travnja 04. 08. srpnja 04. 06. siječnja 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u srijedu, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 141,8 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu 103 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 98 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 99,013 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,00 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,538 kuna, a kamatna je stopa bila 5,95 posto. Sukladno tome ostvarena je jedinstvena prodajna cijena iznosila 98,854 kune, a kamatna stopa 4,65 posto. Pritom udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 60 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 25 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,591 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,95 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,095 kuna uz kamatu od 6,00 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,567 kuna, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,00 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 28,8 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 18,8 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,621 kunu, po kamatnoj stopi od 5,70 posto. Najniža je pak cijena bila 93,912 kuna uz kamatu od 6,50 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,399 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 5,95 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 20,21 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,791 milijardu kuna. Od toga je 701 milijun kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,589 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,501 milijarda kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 13. siječnja 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 10. Sa sjednice Vlade Vlada premijera Ive Sanadera predložila je u ponedjeljak, na svojoj prvoj sjednici, smanjenje stope PDV-a s 22 na 20 posto, a snižena bi se stopa primjenjivala od 1. siječnja iduće godine. Prijedlogom o smanjenju stope PDV-a, kaže premijer, želi se stvoriti klima da tih dva posto završi u džepu hrvatskih građana. Želimo tih 3 ili 3,5 milijardi kuna, koliko će biti manji prihodi proračuna zbog smanjenja stope PDV-a za 2 posto, investirati u standard hrvatskih građana, a ne u profit, kazao je Sanader. Snižena stopa PDV-a primjenjivala bi se od 1. siječnja 2005. Premijer pojašnjava da se ne može primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2004., jer zakonske izmjene trebaju proći saborsku proceduru, treba vidjeti stanje državnih financija. Premijer i resorni ministar financija Ivan Šuker najavili su i uvođenje reda u državne i javne financije. Tomu bi, po premijerovoj najavi, trebalo pomoći i ponovno uvođenje Financijske policije. Šuker ističe da će se sprečavanjem sive ekonomije i učinkovitijim sustavom naplate poreza, trošarina i doprinosa stvoriti uvjeti za smanjenje PDV-a i neke druge porezne olakšice. Upozorio je pritom i na probleme i nelogičnosti u naplati PDV-a, najizdašnijeg proračunskog prihoda. U naplati PDV-a, kaže, ne vide se dobri rezultati turističke sezone, kao i da se uobičajeno u siječnju ostvaruju najlošiji rezultati od prihoda od PDV-a iako se u tom mjesecu plaća PDV za prosinac, mjesec u kojem se uobičajeno najviše troši u trgovinama. Potkrijepio je to i podatcima da su prihodi od PDV-a u srpnju, kolovozu, rujnu oko 7,4 milijarde kuna, dok se u listopadu, studenom, prosincu uprihoduje 7,8 milijardi kuna. Očito je, kaže Šuker, da velik dio novca koji bi trebao ići u državni proračun ostaje izvan njega. Tvrdi i da se nitko u Ministarstvu financija u protekle tri godine nije pozabavio time "zašto novac curi iz proračuna". Šuker je iznio i podatak o oko 25 milijardi kuna nenaplaćenih državnih prihoda, a procjenjuje da je to i više, 30 milijardi kuna. Predložene izmjene Zakona o PDV-u donose još neke novine - tako bi prekršaj činio onaj tko ne obračuna ili ne uplati PDV, ne bi, dakle, više trebale kumulativne okolnosti, jer je prema važećim odredbama prekršaj činio onaj tko ne obračuna i ne uplati PDV. Premijer je pozvao ministre da, u razumnom roku, izvijeste ministra financija o ukidanju suvišnih računa u ministarstvima. Informacije govore da u nekim ministarstvima ima 15,16 do čak 26 različitih računa, upozorio je premijer Sanader. Izmjene triju zakona kojima bi se majkama s troje i više djece vratilo pravo na trogodišnji porodni dopust Vlada premijera Ive Sanadera poslala je Saboru u redovnu proceduru. To je dio projekta Vlade o vraćanju nekoliko prava oduzetih ili smanjenih za protekle vlasti, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Izmjene Zakona o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, Zakona o radu i Zakona o zdravstvenom osiguranju upućene su u redovnu proceduru kako bi se uskladili s rokovima donošenja zakona o izvršenju proračuna. Tada će se razmotriti i povećanje porodiljinih naknada, najavila je Kosor, a premijer Ivo Sanader ističe da će Vlada voditi računa i o projektu "žena poduzetnik". Procjena je da će za provedbu predloženih izmjena o trogodišnjem porodnom dopustu majki s troje i više djece trebati dodatnih 10 milijuna kuna. Za isplatu naknada za porodne dopuste za sve slučajeve koje predviđa zakon trebat će ukupno 370 milijuna kuna. Vlada je u hitnu proceduru poslala izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca, po kojima se ni ove godine dužnosnicima i sucima plaće ne bi povećavale za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža. Vlada je primila na znanje izvješće o stanju u robnim zalihama, pripremljeno još u lipnju prošle godine, a Ministarstvo gospodarstva zadužila da do konca siječnja podnese novo izvješće s prijedlogom mjera. Još je izvješće iz lipnja prošle godine upozoravalo na niz nepravilnosti u robnim zalihama, a i Savjet za robne zalihe u listopadu je upozorio na neodgovarajuću popunjenost robnih zaliha, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. Robne su se zalihe, kaže, trošile, ne i obnavljale, no prošla Vlada o tome nije raspravljala. Članovi Vlade posebnu su upozorili na podatak da Ravnateljstvo za robne zalihe potražuje 1,2 milijarde kuna, a ta se naplata provodi kroz oko 600 parničnih i oko 150 stečajnih postupaka. To izaziva sumnju da je tu bilo svega i svačega i to treba istražiti do kraja, poručio je premijer Ivo Sanader. Za probleme u robnim zalihama nova je Vlada saznala gotovo slučajno - spremajući pomoć potresom pogođenom Iranu. Tada se otkrilo da u zalihama nema strateških roba nužnih za slučaj nepogoda i katastrofa. Vlada je i formalno zaključila da se Iranu iz strateških zaliha pomogne sa šatorima, dekama i vrećama za spavanje. Vlada premijera Ive Sanadera ukinula je radnu obvezu liječnicima i pozvala Hrvatski liječnički sindikat na socijalni dijalog. To znači smirivanje stanja i vraćanje mirne atmosfere u zdravstvo, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Andrija Hebrang na prvoj sjednici nove Vlade. Radnu je obvezu, nakon štrajka liječnika, u veljači prošle godine uvela prethodna Vlada. 11. Banke uglavnom suzdržane u ocjeni zadnjih mjera HNB-a Vodećih pet hrvatskih banaka - Zagrebačka, Privredna, Splitska, Raiffeisenbanka Austria (RBA) i Erste & Steiermaerkische banka (ESB) u većoj su ili manjoj mjeri suzdržane u ocjeni najnovijih mjera Hrvatske narodne banke (HNB). Savjet HNB-a je na svojoj je sjednici 17. prosinca prošle godine donio odluku da se povećava dio obvezne pričuve koji se izdvaja na posebne račune kod HNB-a. Devizni dio obvezne pričuve obračunate na devizne inozemne izvore i na devizne depozite osoba u posebnom odnosu prema banci izdvajat će se u 100-postotnom iznosu, a za ostalu deviznu i sveukupnu kunsku obveznu pričuvu izdvajanje na posebne račune kod središnje banke povećava se s dosadašnjih najmanje 40 posto na najmanje 60 posto iznosa obračunate obvezne pričuve. Takvim promjenama, pojašnjeno je iz HNB-a, želi se obeshrabriti zaduživanje banaka u inozemstvu radi povećanja plasmana u zemlji na osnovi inozemnih izvora i zalog deviznog dijela obvezne rezerve kao jamstva za uzete kredite te, s druge strane, smanjiti značajne dnevne oscilacije u stanju rezerve na računima banaka kod središnje banke. U Zagrebačkoj banci (ZABA) ocjenjuju kako niti prošlogodišnje mjere HNB-a, odnosno ograničenje rasta bankovnih plasmana na 16 posto godišnje, nisu znatnije utjecala na njihovo poslovanje, s obzirom da je za 2003. godinu ionako bio planiran rast manji od 16 posto. Ostvarenje plana kreditiranja za ovu godinu, kažu u ZABA-i, postići će "u kontinuiranoj interakciji s tržištem, prateći i procjenjujući rizičnost tržišnih segmenata i pojedinih klijenata te prilagođavajući se potražnji". Dodaju kako "s obzirom na visoku konkurenciju među bankama ne očekuju da će se kamatne stope značajnije mijenjati". U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) pak ističu kako ta banka "ne komentira mjere HNB-a, ali se može reći da će ih, naravno, poštovati i svoju poslovnu politiku prilagođavati uvjetima na tržištu". U ESB-u ističu kako će nastavak administrativnog reguliranja rada bankarskog sustava rezultirati većom cijenom kapitala i porastom troškova. "Slijedom toga, može se zaključiti da će uslijediti i promjene kamatnih stopa na način da će cijena kredita biti veća. U 2004. može se očekivati lagani rast kamatnih stopa na kredite koje bi mogle porasti za 1 posto s obzirom na porast troškova i nepromijenjenu potražnju za kreditima", kažu u ESB-u. U ESB-u ističu kako poštuju procjene i odluke HNB-a s obzirom da središnja banka također ima određene ciljeve koje mora ostvariti. Iz tog razloga nove mjere HNB-a ne smatraju neočekivanima, već drže kako su one kontinuitet dosadašnje restriktivne politike kojom se utječe na rad bankarskog sustava. ESB je s najnovijim mjerama HNB-a mnogo zadovoljnija, te ih smatra pravednijima budući da ipak omogućavaju rast banaka u okviru njihove snage i potencijala. Tako ta banka u ovoj godini ima ambiciju rasta od 20 posto, te drže da im najnovije mjere HNB-a omogućavaju navedeni rast. Mjere HNB-a utjecat će i na poslovanje Splitske banke, budući će, prema riječima zamjenika predsjednika Uprave te banke Gorana Gazivode, dovesti do povećanja njenih troškova i mogle bi usporiti plasmane banke u slijedećoj godini. Gazivoda drži kako su najnovije mjere monetarne politike nastavak niza administrativnih mjera donijeti početkom prošle godine i predstavljaju daljnji odmak od tržišnih mjera. Umjesto linearnih mjera trebalo bi se više pažnje posvetiti pojedinačnim mjerama koje se primjenjuju na banke, odnosno procjeni rizičnosti poslovanja svake pojedine banke, što bi značilo uvođenje tzv. bonitetnog principa, kazao je Gazivoda. Glavni ekonomist RBA-a Ante Žigman za nove mjere HNB kaže kako potvrđuju nastojanje da nastavkom restriktivne monetarne politike uz povlačenje dodatnih poteza u 2004. godini HNB utječe na usporavanje rasta vanjskog duga i smanjenje deficita platne bilance. Žigman ističe kako sve nove mjere imaju za posljedicu smanjenje kunske likvidnosti banaka i smanjenje manevarskog prostora za upravljanje kunskom likvidnošću poslovnih banaka, te usporavanje rasta profita banaka u 2004. godini. Dodaje kako je mjera kojom se ukida obvezni upis blagajničkih zapisa kod rasta kreditnih plasmana banaka iznad određenog limita bila očekivana te da taj potez u RBA smatraju pozitivnim. "Organiziranje operacija na otvorenom tržištu je izuzetno važna odluka vodstva HNB-a, jer će se na taj način značajno unaprijediti tržište državnih vrijednosnica i bit će uvedena određena operativna diskontna stopa. Sad je još prerano ocjenjivati efekte takve mjere jer su nam potrebni detalji oko operativne izvedbe, poznato je tek da će HNB i kupovati i prodavati državne vrijednosnice". Mjere vezane za ukidanje dobrovoljnih deviznih blagajničkih zapisa i skraćivanje korištenja lombardnog kredita, pak, izjavio je Žigman, neće utjecati na poslovanje RBA, budući da se tim instrumentima nisu služili pri kreiranju kunske likvidnosti. Dodao je kako utjecaja na poslovanje RBA neće imati niti mjera koja se odnosi na devizni dio obvezne pričuve obračunate na devizne inozemne izvore i na devizne depozite osoba u posebnom odnosu prema banci u 100-postotnom iznosu, te povećanje iznosa obvezne rezerve koji se mora obvezno držati na računu kod HNB-a s 40 posto na 60 posto, "jer se stanovitim okvirima već nalazimo u mjerama". Procjenjujući utjecaj prošlogodišnjeg ograničavanja kreditne ekspanzije, Žigman je kazao kako će rast kredita RBA u 2003. godini biti u skladu s ograničenjem koje je uvela monetarna vlast te da ta mjera nije imala izravne veze s odabirom sektora u koji će se sredstva plasirati. Gazivoda, pak, kaže kako su te mjera smanjile plasmane Splitske banke s planiranog rasta od 35 posto na dozvoljeni rast od 16 posto. Dodaje i kako je struktura tog rasta bila promijenjena za prvih devet mjeseci prošle godine u usporedbi s 2002., pri čemu su plasmani pravnih osoba rasli za pet posto, a plasmani građanstvu za osamnaest posto. I u ESB-u drže kako su proteklu godinu obilježile restriktivne mjere HNB-a koje "nisu bile najpovoljnije za banku iz razloga što nisu bile selektivne te su time najmanje pogodile banke koje nisu imale snažan rast pasive. ESB je imala značajan porast depozita koje nije mogla adekvatno iskoristiti u kreditnom rastu, osvajanju tržišta ili povećanju broja klijenata te je u tom smislu bila pogođena navedenim mjerama". Kažu kako je limitiranje rasta plasmana na 16 posto utjecalo je na planove razvoja i rasta te je pored uobičajenog troškovnog aspekta restrikcija ESB bila dodatno pogođena mjerama HNB-a "obzirom da u svojim planovima ima rast, a ne stagnaciju". 12. Na Zagrebačku burzu uvrštena 3. tranša Kraševih komercijalnih zapisa U Kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira Zagrebačke burze u srijedu je uvrštena treća tranša komercijalnih zapisa zagrebačke konditorske industrije Kraš d.d., u iznosu od 30 milijuna kuna, izvijestili su s Burze. Trgovina tim vrijednosnim papirima započela je također istoga dana, i to pod burzovnim simbolom KRAS-M-415A, a pokrovitelj uvrštenja je Privredna banka Zagreb (PBZ). Ovi komercijalni zapisi Kraša na naplatu dospijevaju 7. travnja ove godine, nominalni im prinos iznosi 3,90 posto, a nominalna im vrijednost iznosi 1 kunu. 13. Ukinuto uvrštenje društva IGM Lepoglava d.d. u JDD kotaciju Varaždinske burze Varaždinska burza je 07. siječnja 2004. temeljem zahtjeva savjetnika pri uvrštenju u Kotaciju javnih dioničkih društva Rast d.o.o. iz Varaždina, a sukladno Pravilima kotacije javnih dioničkih društava ukinula uvrštenje javnom dioničkom društvu IGM Lepoglava d.d. Lepoglava zbog prestanka udovoljavanja uvjeta o broju dioničara iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02), izvijestili su s Burze. Temeljem navedenog određuje se 07. siječnja 2004. kao zadnji dan trgovanja dionicama IGM Lepoglava d.d. Lepoglava (IGML) u Kotaciji javnih dioničkih društava. Dionicama će se nastaviti trgovanje od 08. siječnja 2004. u Slobodnom tržištu gdje su uvrštene na zahtjev brokerske kuće Rast d.o.o. iz Varaždina. 14. Statistika Treći mjesec za redom pad broja zaposlenih - U Hrvatskoj je u studenome prošle godine bilo 1.360.176 ukupno zaposlenih, što je za 0,5 posto ili za 6.190 osoba manje nego u mjesecu prije, najnoviji su, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Time se, treći mjesec zaredom, nastavlja pad broja zaposlenih. U rujnu je, dobrim dijelom pod utjecajem sezonskih kretanja, zabilježeno smanjenje zaposlenosti za 0,6 posto u odnosu na mjesec prije, a potom u listopadu za 0,5 posto. U pravnim osobama u studenome je bilo 1.055.763 zaposlenih ili 0,4 posto manje nego u listopadu. Najveći je pad pritom zabilježen u djelatnosti hotela i restorana, za 8,7 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pak u studenom je bilo 244.599, što je 0,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Pad za 1,9 posto bilježi se kod aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika, kojih je u studenome, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo 59.814. Istodobno, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja krajem studenoga u Hrvatskoj su bile evidentirane 316.952 nezaposlene osobe, 1,5 posto ili za 4.639 osoba više nego u listopadu. Stopa nezaposlenosti povećala se sa 18,6 posto u listopadu na 18,9 posto u studenome. Istodobno stopa nezaposlenost žena iznosi 23,3 posto, što je posljedica porasta udjela žena u ukupnoj nazaposlenosti. Tako je u studenome evidentirano 185,9 tisuća nezaposlenih žena, što je 58,6 posto od ukupnog broja. Prosječna neto plaća 3.996 kuna - Prosječna neto plaća u Hrvatskoj približila se iznosu od četiri tisuće kuna. Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za listopad 2003. iznosila 3.996 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Prosječna neto plaća za listopad nominalno je veća za 2,5 posto (ili za 97 kuna), a realno za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec rujan. Usporedi li se pak prosječna neto plaća isplaćena za listopad 2003,. u odnosu na isti mjesec prethodne godine proizlazi da je prosječna zarada nominalno porasla za 6,1 posto, odnosno za 230 kuna, dok je realni porast iznosio 3 posto. Po podacima statistike za razdoblje od siječnja do listopada 2003. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 3.918 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2002. nominalno više za 6,3 posto, a realno za 4,2 posto. Gledano po pojednim djelatnostima najviša je prosječna neto plaća za listopad isplaćena u zračnom prijevozu - u iznosu od 7.264 kune. Slijede financijsko posredovanje sa 5.886 kuna, osiguranje i mirovinski fondovi (osim obaveznog osiguranja) 5.776 kuna, proizvodnja duhanskih proizvoda 5.515, istraživanje i razvoj 5.429 kuna. Prosjek iznad pet tisuća prosječne neto plaće isplaćene za listopad zabilježen je i u proizvodnji uredskih strojeva i računala 5.177, proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme 5.105, kemikalija i kemijskih proizvoda 5.103, pošta i telekomunikacije 5.087, naftnih derivata 5.075 kuna. Najniže su prosječne plaće, već uobičajeno, u djelatnostima štavljenja i obraze kože 2.094 kune, proizvodnji odjeće 2.195, preradi drva 2.499, proizvodnji tekstila 2.522, proizvodnji namještaja 2.631 kuna. Daljnje smanjenje broja zaposlenih u industriji - Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u studenome 2003. manji je za 0,4 posto od broja zaposlenih radnika u listopadu, čime se nastavlja smanjenje broja zaposlenih u industriji, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u usporedbi sa studenim 2002. broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u istom mjesecu prošle godine bio manji je za 3,6 posto. Istodobno, proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do studenoga 2003. veća je za 8,4 posto u usporedbi s istim razdobljem 2002. U prerađivačkoj industriji, na koju otpada 86,71 posto ukupne industrijske proizvodnje, na godišnjoj je razini, u studenom 2003. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zabilježen pad broja zaposlenih za 4 posto. Istodobno je proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji u prvih jedanaest mjeseci prošle u odnosu na isto razdoblje godine prije povećana za 9,2 posto. U rudarstvu i vađenju (koje čini 3,48 posto ukupne proizvodnje) za isto je usporedno razdoblje broj zaposlenih smanjen za 2,5 posto, a proizvodnost rada povećana za 3,8 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (udio od 9,81 posto) za isto se razdoblje bilježi smanjenje broja zaposlenih za 0,4 posto, uz povećanje proizvodnosti rada za 4,8 posto. Hrvatski izvoz do kraja studenog veći 27,6 posto, a uvoz 30,7 posto - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti nešto manjoj od 38 milijardi kuna ili 5,65 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 85,88 milijardi kuna ili više od 12,77 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,2 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit dostigao gotovo 48 milijardi kuna, odnosno premašio je 7 milijardi dolara (7,12 milijardi USD). Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2003. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan za 8,7 posto, a uvoz za 11,6 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27,6 posto, a uvoz za 30,7 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za oko 15 posto. Gotovo polovica ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003., točnije 47,8 posto ili 2,7 milijarda USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 2,6 milijardi USD, bio 46,5 posto. Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih devet mjeseci 2002. godine, povećana za 43,9 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 8,9 posto. Ipak, najveću stopu rasta - za čak 172,7 posto (na 322,7 milijuna USD) u promatranih jedanaest mjeseci zabilježio je izvoz radi vanjske proizvodnje. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,8 posto ili gotovo 11,2 milijarde USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 32,4 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza, 4,3 milijarde dolara odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 31,2 posto. Tek nešto manjih 4,11 milijardi USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2002. porastao za 39,4 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 5,3 milijarde USD. U odnosu na isto razdoblje 2002. izvoz prerađivačke industrije povećan je 27 posto, a uvoz je istodobno povećan 33 posto, na više od 11,2 milijarde USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od gotovo 759,8 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. No, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava ujedno je i djelatnost koja bilježi najveće povećanje uvoza u odnosu na lani, za čak 98,1 posto, na 472,5 milijuna dolara. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003. godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 4,6 milijardi USD ili 38,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Za 39,4 posto povećan je istodobno uvoz cestovnih vozila (na 1,4 milijardi USD), a za čak 102,7 posto uvoz ostale transportne opreme (na 416,1 milijun USD). Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje otpada više od polovice hrvatskog izvoza - gotovo 3,11 milijardi USD, ali i uvoza - gotovo 7,2 milijarde USD. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,5 milijarde USD (porast od 46,9 posto), a iz koje je uvoz iznosio 2,28 milijardi USD (rast od 34,5 posto). Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijedi Bosna i Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka. U BiH je, naime, u prvih jedanaest mjeseci 2003. izvezeno roba za gotovo 814,8 milijuna USD (rast od 26,3 posto), dok je uvoz iz te zemlje iznosio 202,18 milijuna dolara (33,7 posto više). U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno hrvatskih roba za nešto više od 674,4 milijuna dolara (rast od 23,3 posto), a iz te je zemlje uvoz iznosio gotovo 2 milijarde dolara (26,2 posto više nego lani).