DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 08. 01. 2004.

tvo/pravosuđe-Nemiri/sukobi/ratovi ZAGREB, 8. siječnja 2004.(Hina) - Regija/Europa ============= Delo/Ljubljana - Mađarska i talijanska zajednica u Sloveniji izložena asimilacijskom pritisku Tijekom 11 godina između dva popisa stanovništva broj pripadnika talijanske i mađarske manjine u Sloveniji smanjen je za 24 (Talijani), odnosno za 22 posto (Mađari), ali su tvrdnje talijanskog zastupnika u slovenskom parlamentu Roberta Battellija o "asimilacijskom pritisku" možda pretjerane, izjavljuje za "Delo" Gjoergy Tomka, čelnik mađarske manjine u Prekomurju. Jedan od razloga smanjenog broja Mađara jest i slaba organizacija prošlogodišnjeg popisa, ističe tomka, izražavajući uvjerenje da u Prekmurju živi više od 6243 Mađara. Mnogi od pripadnika mađarske etničke zajednice u toj regiji sele u druge dijelove Slovenije i asimiliraju se s većinskim narodom - nisu se izjasnili kao Mađari jer drže da bi se zbog toga teže zaposlili ali su naveli mađarski kao materinji jezik, tumači čelnik mađarske manjine. Za razliku od Tomke, zastupnica mađarske manjine u slovenskom parlamentu Marija Pozsonec poduprla je potez zastupnika Battellija koji je podnio ostavku na dužnost predsjednika parlamentarnog povjerenstva za manjine u znak prosvjeda protiv "asimilacijske politike" Slovenije prema manjinama. "Slažem se s Battelijem. Njegov je potez bio jedina mogućnost da se upozori na sve slabiji položaj talijanske i mađarske zajednice", ističe Pozsonec u izjavi za "Delo", dodajući da najodgovorniji ljudi u državi ne vode brigu ni o dvojezičnom poslovanju državnih ustanova na mješovitim područjima "a ništa lijepo ne mogu reći niti za vladin ured za etničke zajednice", napominje Pozsonec. WP/Washington - Zapad mora ispraviti svoje greške na Balkanu Obećanje da će Srbija biti integrirana u Europu očigledno nije bilo dovoljno da bi se potaknule promjene u toj zemlji, konstatira u The Washington Post-u utjecajni vanjskopolitički analitičar Morton Abramowitz u osvrtu na pobjedu radikala na srpskim izborima (po Glasu Amerike). Bude li Zapad i dalje odlagao rješenje političkih problema te regije, te nastavi li s pogreškama u trokutu Srbija-Crna Gora-Kosovo, nastat će svojevrsna "crna rupa", u kojoj će vladati ekstremni nacionalizam, kriminal i terorizam, upozorava Abramowitz. Gdje je Zapad pogriješio? Prvo, Zapad je dao znatnu pomoć tamošnjim demokratima, a oni su malo što u posljednje tri godine postigli, smatra Abramowitz. Drugo, Zapad griješi što inzistira na državnoj zajednici Srbije i Crne Gore. Treće, Europa i Amerika griješe u vezi Kosova - "Beograd se konačno mora pomiriti sa činjenicom da je srpski suverenitet na Kosovu stvar prošlosti", sugerira analitičar u WP-u, tvrdeći da Zapad još uvijek hrani srbijanske iluzije u vezi buduće snažne uloge Srbije u toj pokrajini. "Kucnuo je trenutak da Srbiji zaista pomognemo. Treba nam jedinstveni pristup regiji koji će Srbiju reformirati, okončati pseudo-uniju Srbije i Crne Gore, a narodu Kosova omogućiti da upravlja samim sobom", poručuje Abramovitz u The Washington Post-u. Nezavisne novine/Banja Luka - Bosanski mladići regrutirani za Al-Qa'idine "spavače"? "Mladići iz BiH odlaze na ratišta u Iraku, Afganistanu i Čečeniji gdje se bore na strani radikalnih islamskih grupa", saznaju banjalučke "Nezavisne Novine" od izvora bliskog SFOR-u. "BiH je na dva načina uključena u ove aktivnosti. Bosanski mladići, uglavnom pripadnici vehabijskog pokreta, dobrovoljno odlaze u Irak, Afganistan i Čečeniju. S druge strane, državljani drugih zemalja dolaze u BiH gdje čekaju da budu prebačeni u ove zemlje. Za njihov boravak brinu se tzv. mudžahedini koji su tokom rata došli u BiH, ovdje osnovali obitelji i ostali živjeti", kaže sugovornik "Nezavisnih" i pojašnjava kako mladići koji se odluče otići na spomenuta ratišta dobijaju po 40.000 KM. Njihov odlazak organizira nekoliko organizacija uvezanih u neformalno udruženje, za koje se sumnja da su povezani sa Al-Qa'idom, navodi banjalučki list. "Postoji takozvana živa veza između BiH i zemalja u koje odlaze bosanski mladići. Novac dobivaju u gotovini, na ratištima se zadrže po nekoliko dana ili najviše dva tjedna. Prolaze kratku obuku iz gerilskog ratovanja i nakon što se vrate, ukoliko prežive, postaju takozvani spavači. Organizacija koja ih je jednom uputila na ratište, može ih ponovo pozvati u bilo kom trenutku", objašnjava izvor blizak SFOR-u. Istražna tijela u BiH ne posjeduju službene podatke o odlascima državljana BiH na ratišta u Iraku, Čečeniji ili Afganistanu, nastavlja list, prenoseći izjavu Zlatka Miletića, ravnatelja Policijske uprave FMUP-a, da nema službenih podataka o sudjelovanju bosanskih mladića u borbama u spomenutim zemljama. No, u ranijem interviewu za list, Miletić je istaknuo kako FMUP radi na dokumentiranju aktivnosti grupa koje bi se mogle dovesti u vezu s terorizmom. Politika/Beograd - Rumunjska traži radio postaju Slobodna Europa Iz diplomatskih krugova u Bukureštu saznaje se da su rumunjske vlasti uputile zahtjeve za ponovno otvaranje emisija radio postaje Slobodna Europa u Rumunjskoj čije je financiranje obustavio Kongres SAD-a, piše beogradska Politika od četvrtka. Američki kongres prihvatio je proračunsku sugestiju predsjednika Georgea Busha za 2004. godinu po kojoj bi prestalo financiranje emisija radio postaje Slobodna Europa (RFE) za zemlje koje će uskoro postati punopravne članice NATO-a, piše Politika i navodi kako su "tako te američke propagandne ispostave obustavile rad od 1. siječnja ove godine u Letoniji, Litvi, Estoniji, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, pa usput i u Hrvatskoj". Rumunjske vlasti sada traže da se antene postaje i druga elektronska oprema, kao i uredništva, premjeste na prostore Rumunjske, to jest znatno bliže budućim mogućim žarištima napetosti, u kojima bi se osjetila moćna medijska podrška kao što su emisije RFE-a, piše list. Po pisanju bukureštanskog lista "Adevarul", prenosi Politika, tijekom predstojećeg posjeta Washingtonu rumunjski ministar vanjskih poslova Mirča Đoana pokušat će uvjeriti američke vlasti, a posebno kongres SAD-a, koji odobrava državni proračun, da izdvoji fondove kako bi Radio Slobodna Europa počeo emitirati iz Rumunjske. Svjetska iskustva pokazuju da su pomicanja i nova usmjeravanja osnovnih propagandnih vektora uvijek prethodila važnim geostrateškim potezima velikih sila, a to tim prije vrijedi za sada jedinu svjetsku supersilu, koja to efikasno oružje koristi u punoj mjeri na svim pravcima, ocjenjuje Politika te zaključuje kako "nema sumnje da je netko 'šapnuo' službenom Bukureštu, koji postaje najistureniji taktičko-strateški element strukture sjevernoatlantskog saveza na jugoistoku Europe, da pokrene inicijativu premještanja RFE na njen teritorij". Le Temps/Ženeva - Europa u monetarnoj krizi Danas se u Frankfurtu sastaje Odbor za monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB) pod predsjedanjem Jeana-Claudea Tricheta, na kojemu će banka objaviti mijenja li svoj politički pravac, piše švicarski "Le Temps". Taj će sastanak biti vatreno krštenje za Tricheta, jer je Europa u monetarnoj krizi, a zajednička valuta je postigla rekordnu vrijednost naspram dolara i prijeti da će uništiti i ono malo rasta kojemu se područje eura nada u 2004., ističe list i dodaje kako "Amerikanci trljaju ruke", a najviše ekipa predsjednika Busha koja padom zelene novčanice želi ići na ruku industrijskom lobiju kojega je potpora dragocjena u ovoj izbornoj godini. U međuvremenu, nastavlja list, područje eura podnosi udarce i pribojava se recesije, a Jean-Claud Trichet koji slovi kao čovjek koji ne odustaje lako od svojih nakana, još može iskoristiti snagu riječi, iako možda neće smanjiti kamatne stope, i progovoriti o euru, a ne skrivati se iza šutnje kako bi usporio njegov rast, kao na sjednici u prosincu. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Pedro Solbes - čuvar pakta o stabilnosti Kad su u studenom prošle godine ministri financija EU-a stavili na led postupak protiv Njemačke i Francuske zbog proračunskog deficita, monetarni povjerenik Pedro Solbes prigovorio je zbog kršenja "duha i slova" Stabilizacijskog pakta o euru, a njegovu su ocjenu šest tjedana kasnije potvrdili i pravnici Komisije, piše Frankfurter Rundschau u četvrtak. Solbes "je tada oštro zaprijetio da će po tom pitanju poduzeti daljnje pravne korake", podsjeća list i napominje da "ako Solbes ne želi izgubiti svoj (zasluženi) ugled 'čuvara' odredaba europskog pakta, morao bi djelovati i tužiti, ali ne žonglere s deficitom Njemačku i Francusku, nego Ministarsko vijeće EU-a koje je u korist Berlina i Pariza u najmanju ruku silovito rastegnulo pravo zajednice". "No drugo je pitanje bi li Komisiji bilo preporučljivo da se upusti u do sada besprimjerno sukobljavanje. Politički, a i za ugled monetarne unije, dolazak pred Europski sud bio bi razoran. Bilo bi mudrije da Solbes ostane na opomeni i da prekršitelje drži za riječ. A ona je razvidna iz dokumenata: Njemačka i Francuska obvezale su se da će najkasnije do 2005. godine ponovno dovesti u red svoje javne financije", podsjeća Frankfurter Rundschau. FT/London - Povjerenstvo treba tužiti europske vlade zbog kršenja Pakta o stabilnosti eura Europsko povjerenstvo trebalo bi prihvatiti savjet svoje pravne službe i pred Europskim sudom pravde osporiti odluku europskih ministara o suspenziji sankcija protiv Francuske i Njemačke zbog kršenja Pakta o stabilnosti eura, smatra The Financial Times. U središtu tog slučaja trebao bi se naći povratak načela legaliteta u donošenje odluka u sferi gospodarske politike, ističe londonski list, napominjući da bi dodatna prednost bila i reforma samog Pakta za stabilnost eura. Taj je sporazum glavni instrument političke koordinacije u ekonomskoj i monetarnoj uniji i potrebne su mu hitne promjene koje će nadići razinu povratka pravne sigurnosti u proceduralne propise, tumači FT. Cilj promjena mora biti fleksibilniji Pakt - posebno u razdobljima sporijeg gospodarskog rasta - pri čemu valja paziti da ne strada cilj prihvatljivih javnih financija, upozorava list. Iznošenje tog slučaja pred sud nosi u sebi i određeni rizik jer bi odbacivanje tužbe oslabilo Povjerenstvo kao političku instituciju. Pravna pobjeda Bruxellesa i istodobno očuvanje Pakta u nepromijenjenom obliku suočilo bi pak članice s ozbiljnim ograničenjem fiskalnog suvereniteta. Jedina opipljiva korist proizišla bi iz kombinacije presude u korist Povjerenstva i istodobne reforme Pakta, sugerira londonski list. The Daily Telegraph/London - Britancima će za ulazak u SAD trebati viza Pred američkim veleposlanstvom u Londonu zavladat će kaos nakon što je Washington u okviru novih sigurnosnih mjera, najavio da će i Britancima za ulazak u Sjedinjene Države biti potrebna viza, prognozira The Daily Telegraph (po BBC-ju). Britanski državljani će čak i za kratki obiteljski odmor morati osobno podnijeti zahtjev za odobravanje vize, tumači londonski list, predviđajući da će novi vizni režim "američke tvrđave" najteže pogoditi upravo Britance dok bi posljedice po američki turizam mogle biti upravo katastrofalne. The Daily Telegraph/London - SAD zabranjuje redove pred toaletima zrakoplova u američkom zračnom prostoru Putnici na letovima za Ameriku morat će ubuduće piti manje tekućine nakon zahtjeva američke službe za sigurnost prometa da se zabrane redovi pred toaletima, piše Daily Telegraph (po BBC-ju). Američke vlasti su na Badnjak obavijestile sve avioprijevoznike da se putnicima ne smije dopustiti da se, kako se navodi, "grupiraju ispred toaleta nakon ulaska u zračni prostor Sjedinjenih Država", prenosi londonski list. Kompanije British Airways i Virgin Atlantic nisu odgovorile na taj zahtjev, no, napominje The Daily Telegraph, po svemu sudeći, ipak neće morati provesti u djelo nova pravila ukoliko ne dobiju odgovarajući nalog britanskog Ministarstva prometa. Die Welt/Berlin - Europski antisemitizam i Izrael Europska komisija sigurno svjesno i namjerno ne djeluje antisemitski ali se u riječima kojima je glasnogovornik Komisije EU-a obrazlagao otkazivanje konferencije o antisemitizmu naslućuje opasna doza naivnosti, piše berlinski Die Welt u četvrtak. Glasnogovornik je izjavio da je "zadaća Komisije unapređivanje dijaloga religija, ali politiku prema Izraelu ne treba brkati s problemom antisemitizma", prenosi list i ocjenjuje da jest "ipak činjenica da antisemitizam nema veze s židovstvom kao religijom". "No činjenica je, kako pokazuje studija koju je objavio EU, da većina Europljana Izrael drži glavnom opasnošću za svjetski mir. Činjenica je, a nju je studija EU-a potisnula, da je muslimanska borba protiv Izraela odavno prenesena u Europu", napominje list. "Mržnja prema Židovima danas je usmjerena na postojanje Izraela. Što EU čini u 'kritičnom dijalogu' s muslimanskim diktatorima, što radi iznutra da bi pojasnio da se pravo postojanja Izraela ne smije uzdrmati? Prodi ne može izbjeći ta pitanja uvrijeđenim uklanjanjem", zaključuje Die Welt. Tema dana: Učinci intervencije u Iraku na Bliskom istoku ======================================================== Der Standard/Beč - Rat u Iraku unio je živost u politički krajolik Bliskog istoka Sjedinjenim Državama valja priznati da je nakon rata u Iraku zaista zavladala živost u dotad kamenjenom političkom krajoliku Bliskog Istoka, ističe bečki Der Standard. Washington će nesumnjivo biti zadovoljan čudesnim obraćenjem libijskog čelnika Gadafija, "čiji izaslanici već pružaju pipke u smjeru Izraela", a vjerojatno će biti nešto manje oduševljen novopečenim tursko-sirijskim suglasjem, tumači list. Spekulira se da bi Ankara kao vojni partner Izraela mogla preuzeti ulogu posrednika između Jeruzalema i Damaska ali ta mogućnost ne spada među prioritete SAD-a koji je uvjetuje pokoravajućom gestom Sirije, ističe Der Standard. Premošćivanju povijesnih sukoba između Sirije i Turske pridonio je pak ponajprije razvoj događaja u Iraku čija je cjelovitost ugrožena - najmoćniji političari u toj zemlji danas su kurdski čelnici Barzani i Talabani. Aktualno stanje u Iraku ne dopušta SAD-u da skreše njihovu moć a Kurdi pak nisu raspoloženi žrtvovati plodove svoje borbe na oltaru jedinstvene iračke države, što je glavni uzrok zabrinutosti iračkih susjeda, ističe bečki list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Posljedice rata u Iraku i Bliski istok Rat u Iraku promijenio je ideologije, rituale sukoba i stajališta na Bliskom istoku, ali nitko još ne može reći kako i u čiju korist, piše Frankfurter Rundschau u četvrtak. "Sirijski mladi vladar al Assad u prvom je službenom posjetu još do jučer neprijateljskoj Turskoj. Egipat i Iran poslije četvrt stoljeća otuđenosti žele ponovno uspostaviti diplomatske odnose. Od pojasa Gaze do Golanske visoravni u Izraelu toliko se raspravlja o starim i novim političkim prijedlozima da čak više ni Bushova vlada ne razumije Sharonovu vladu", piše list i dodaje da su poslije svrgavanja Sadama Huseina svi akteri shvatili da se moraju iznova pozicionirati, ali nijedno vodstvo ne zna kamo pa pokušava na što je moguće više mjesta. "Ali kome koriste zakašnjela uviđanja? Je li Assadov put u Tursku samo bezuspješan diplomatski manevar u bijegu od američkih sankcija i reforma u vlastitoj zemlji? Ili nova osovina Damask-Ankara ponovno dovodi u pitanje iračku politiku Bushove vlade? Vodi li popuštanje napetosti između Egipta i Irana do pojačane trgovine, kulturne razmjene i unutarnjeg političkog osuvremenjivanja? Ili tek dvojbeni režimi zajednički brane svoje nedemokratske vladavine? Prerano je za ocjene. Jer sve što se u regiji pokreće poslije prinudne promjene režima, ne zaoštrava krize i nije kontraproduktivno, kako sugeriraju neki protivnici rata. Ali ni sve što se pokreće, nije rušenje kocke domina na putu do više demokracije", piše Frankfurter Rundschau. Liberation/Pariz - Okupacija Iraka povećala je opasnost od terorističkih napada u cijelom svijetu Američko-britanska okupacija Iraka nipošto nije smanjila pogibao od islamističkog terorizma već ju je, naprotiv, povećala, kako u toj zemlji, tako i u svijetu, piše "Liberation". Terorizam ne prijeti samo Amerikancima i Britancima i, u manjoj mjeri, zemljama koje su poslale svoje postrojbe na obale Tigrisa: njegova je borba globalna, neograničenog trajanja, a njegovo bojno polje univerzalno, premda iz taktičkih razloga može trenutno ostaviti dojam da štedi jedne kako bi lakše napao druge, ističe pariški list. Tu su činjenicu potisnuli u drugi plan "imperijalistički" ciljevi Bushove Amerike, skriveni iza borbe protiv terorizma, zatim američke laži u svezi s oružjem za masovno uništavanje, zanemarivanje međunarodnog prava i odbacivanje posredovanja u izraelsko-palestinskom sukobu, tvrdi "Liberation". U Francuskoj je pak u tijeku proces demobilizacije na području suzbijanja terorizma, za koji nije toliko odgovorna vlast, koliko javnost koja u odbijanju Jacquesa Chiraca da sudjeluje u iračkom ratu vidi zaštitu od islamskog terorizma, upozorava list. Otkazivanje šesterih letova Air Francea za Los Angeles na američki zahtjev potvrdilo je francuski fenomen: više je glasila američku inicijativu prikazivalo kao protufrancusku mjeru koja nema puno veze s borbom protiv terorizma, pa i kao čin trgovačkog rata koji bi trebao zadati udarac francuskoj zrakopolovnoj tvrtki, dodaje "Liberation", podsjećajući da se francuska "paranoja" nije smirila sve dok British Airways i Aeromexico nisu otkazali i odgodili nekoliko letova u pravcu SAD-a. DPA/Hamburg - Promjene u regiji podvrgavaju Izrael pritisku Promijenjene političke prilike u regiji i skori izlazak iz zatvora znanstvenika koji je prvi u javnost iznio podatke o tajnom izraelskom programu za proizvodnju atomskog oružja podvrgavaju Izrael pojačanom pritisku da objavi podatke o svom oružju za masovno uništenje, konstatira njemačka agencija DPA. Stratezi "atomske dvosmislenosti", kako se u Izraelu naziva politika rječite šutnje kada je u pitanju oružje za masovno uništenje, suočavaju se s teškom zadaćom pa izraelsko pravosuđe ispituje mogućnost ograničenja putovanja odnosno istupa u javnosti Mordechaija Vanunua, ističe DPA. Nakon rata u Iraku, sigurnosno stanje u regiji bitno se promijenilo - tvrdnje o iračkom oružju za masovno uništenje pokazale su se u najmanju ruku pretjeranima, Libija je najavila da je spremna odreći se takvog oružja i prvi je puta nakon dugo vremena uspostavila kontakt s Izraelom, Iran je pristao na kontrole inspektora IAEO-a a Sirija teži razoružanju u cijeloj regiji, navodi agencija. Izrael se priprema za dan kada će se i sam suočiti sa zahtjevom za razoružanjem - doduše, nedavna anketa pokazuje da bi samo četvrtina Izraelaca odobrila uništavanje pretpostavljenih izraelskih atomskih bojevih glava u slučaju regionalnog dogovora o smanjenju naoružanja, prenosi njemačka agencija. Profesor Jair Evron, stručnjak za atomsko oružje na Bliskom Istoku pri sveučilištu u Tel Avivu, drži da bi Izrael u slučaju promjena na Bliskom Istoku mogao u prvoj fazi očitovati spremnost na rafiticiranje Konvencije o kemijskom oružju dok će odustajanje od atomske opcije po njegovu mišljenju ostati nezamislivo još mnogo godina. U najboljem slučaju mogući su opsežni ustupci poput obustave proizvodnje obogaćenog urana i plutonija, prenosi DPA Evronove riječi. L'Express/Pariz - Je li primjena sile u Iraku ipak bila opravdana? Svrgnuti irački diktator Sadam Husein je iza rešetaka, Libija obećava poslušnost američkoj moći, a iranski mule nakon katastrofalnog potresa žele postići dogovor s SAD-om: kako reći da rat američkog predsjednika Georgea Busha u Iraku nije bio opravdan, pita francuski tjednik "L'Express". Američki neokonzervativci možda su ipak bili u pravu, predviđajući da će promjena režima u Bagdadu uzrokovati pozitivne promjene u čitavom arapsko-muslimanskom svijetu, napominje list. Tu mogućnost ipak valja razmotriti u kontekstu činjenice da je teroristička prijetnja vrlo stvarna i da nikada nije toliko zaokupljala Bijelu kuću. Osim toga, budući da je uhićenjem Sadama Huseina zauvijek uklonjena mogućnost njegova povratka na vlast, mogle bi ojačati snage koje se protive američkoj nazočnosti u Iraku. Što se pak tiče Libije, odluka pukovnika Gadafija da više neće biti parija međunarodne zajednice ne podudara se vremenski s američkom odlukom o napadu na Irak. U slučaju Irana, slabljenje režima nije počelo u proljeće 2003., već s izborima 1997. i potonjim narodnim nezadovoljstvom. I na kraju - što više Amerika bude vjerovala da može sama vladati svijetom uz pomoć sile, to će ju više držati odgovornom za sve nedaće na Zemlji te će morati birati saveznike između starih i novih sila koje se otimaju za kontinente, upozorava list. Zato ovo stoljeće neće pronaći ravnotežu kroz jednostranu primjenu sile, već u kontekstu međunarodnog prava, dogovaranja, kao i jakih i stabilnih demokracija, zaključuje "L'Express". The Times/London - Libija se želi vratiti u međunarodnu zajednicu Libija i Izrael pregovarali su u tajnosti, što bi moglo uroditi uspostavom diplomatskih odnosa između režima pukovnika Gadafija i židovske države, spekulira londonski The Times (po BBC-ju). Izraelski izvori potvrdili su da se savjetnik ministarstva vanjskih poslova krajem prošlog mjeseca sastao u Parizu s libijskim dužnosnicima, neposredno nakon priopćenja Tripolija da je Libija spremna odreći se oružja za masovno uništenje, prenosi londonski list. Navedeni i još nekoliko planiranih kontakata između dvije zemlje dio su pokušaja Libije da se nakon višegodišnje izolacije vrati u međunarodnu zajednicu, tumači The Times. TAZ/Berlin - Gadafijeva iznenađenja Libijski revolucionarni vođa Gadafi uvijek je raspoložen za iznenađenja, pa poslije dogovora s SAD-om i Velikom Britanijom o ukidanju libijskog programa oružja za masovno uništenje, senzacije slijede jedna za drugom, piše berlinski Die Tageszeitung u četvrtak. "Libija poziva SAD i Britance da razmjeste svoje postrojbe u Libiji. Libijski političari rade na mirovnom ugovoru s Izraelom. Još samo nedostaje rukovanje s Tonyjem Blairom pred carskim rimskim ruševinama i libijsko sudjelovanje u koaliciji spremnih u Iraku pod vodstvom SAD-a", primjećuje list i ocjenjuje da su nova sredstva u skladu s Gadafijevim starim ciljem. "Želi da ga svijet poštuje i da ga se boji. Prije je za to najbolje bilo biti revolucionar, terorist i odmetnička država. Danas se postavlja na stranu jedine supersile čije se veličine svijet više boji nego terorista. Libija više nema neprijatelja, ima još samo interese", piše list. Libijski vođa mora promijeniti svoj imidž ali ne i politiku, te su ostale "netaknute uistinu važne stvari: apsolutna politička moć revolucionarnog vođe, državno gospodarstvo temeljeno na izvozu nafte i zahtjevi Libije da u Africi bude velika sila", dodaje list. Ako se Gadafijeva računica ispuni, diktatura će ostati nedirnuta, inozemni će ulagači osuvremeniti naftnu industriju a s SAD-om za leđima, Libija će u svoju korist odlučiti utrku protiv Južne Afrike za sjedište i način rada panafričkih institucija koje se trebaju utemeljiti ove godine, piše Die Tageszeitung. Tema dana: Bushov prijedlog reforme zakona o useljavanju u SAD ============================================================ WP/Washington - Useljavanje konačno u središtu rasprave Pitanje ilegalnog useljavanja konačno je opet u središtu javne rasprave te predsjednik Bush, koji je u srijedu najavio reformu zakona o useljavanju, već samo radi toga zaslužuje pljesak, piše Washington Post u četvrtak. Odbijanje američkih političara da se dotaknu ovog pitanja dovelo je do iskorištavanje ilegalnih radnika, krize na južnoj granici SAD-a, pritisaka za smanjenje plaća i neprihvatljivog sigurnosnog rizika kojeg nosi golemo tržište ilegalnih dokumenata, napominje list. Predsjednik Bush je govorio o izlasku ilegalnih radnika na svijetlo kako bi mogli uživati u zaštiti rada i zakonskom jamstvu najmanjih plaća, plaćati poreze te se bez teškoća vratiti kućama, ali je i zajamčio da ilegalni useljenici neće dobiti prednost pred zakonitim u dobivanju državljanstva i da neće oduzimati posao Amerikancima, navodi list. "Podržavamo načela koja stoji iza objašnjenja koja je iznio predsjednik", ali dok su "načela jasna, pojedinosti o tome kako će programa djelovati ostaju zabrinjavajuće neodređena", stoji u uvodniku lista. "Bijela kuća kaže da pojedinosti moraju biti prepuštene Kongresu. No dvojbeno je da će Kongres koji je nedavno otklonio mnogo užu verziju istih zamisli, onu o poljoprivrednim radnicima, biti u stanju dati praktične odgovore na ta politička osjetljiva pitanja u izbornoj godini. Cinični promatrači pitaju nije li Bijela kuća, znajući da se Kongres u to neće upuštati, ovu najavu dala samo kako hispanskim i poslovnim zajednicama mogla kazati; 'Pokušali smo'", piše list. WT/Washington - Bushova reforma zakona o useljavanju ne zadovoljava Predsjednik Bush jučer je predstavio dalekosežan plan reforme zakona o useljavanju kojim bi se legalizirao status i zaposlenje milijuna ilegalnih useljenika koji se sada nalaze u SAD-u, no "to je loša zamisao, za koju ocjenjujemo da neće dobiti dovoljnu potporu republikanskog dijela Kongresa kako bi se pretočila u zakon", piše Washington Times od četvrtka. Začuđuje da je administracija SAD-a, premda su Sjedinjene Države u ratu, malo rekla o učincima takve masovne legalizacije na nastojanja da se teroristima onemogući ulazak u SAD, piše list i primjećuje kako se umjesto toga administracija usredotočila na gospodarske koristi legalizacije i probleme koje stvara postojeće stanje. "Na žalost, ono što se zna o tom planu sugerira da nedostatci prijedloga nadjačavaju pozitivne strane. Plan onima koji razmišljaju o dolasku i ilegalnom življenju u SAD-u daje primjer koji će ih ohrabriti u uvjerenju da i oni mogu uspjeti u tom nastojanju", smatra list. Administracija i drugi republikanci tvrde da će potporom tom programu kandidati republikanske stranke privući više glasova Hispanoamerikanaca no izborne koristi "bit će beznačajne, ako će ih uopće biti", ocjenjuje list i upozorava "kako je za naciju cijena takvog nerazumnog zakona previsoka da bi opravdala takve koristoljubive računice". NYT/New York - Bushov prijedlog imigracijske politike pokušaj pridobivanja birača Dalekosežni prijedlog predsjednika Busha da se legalizira status milijuna ilegalnih radnika u SAD-u "politički je dokument koliko i imigracijska politika, pokušaj da se predstavi kao suosjećajni konzervativac na početku izborne godine", piše New York Times u četvrtak. Politički savjetnici Bijele kuće već dugo govore o važnosti Hispanoamerikanaca za ponovni izbor Georgea Busha, no politički analitičari kažu kako je ovaj prijedlog napravljen i kako bi se osvojio mnogo veći politički dobitak - neodlučne glasače višeg srednjeg staleža koji bi plan mogli smatrati dokazom manje krutosti republikanske stranke, piše list. Bush je u srijedu u svom govoru pozorno ciljao na emotivne dimenzije otvaranja američkih granica, no iza poetičnog jezika stoji prozaična računica Bijele kuće da je važnije privući političku sredinu nego se brinuti za umirivanje konzervativne baze, nastavlja list. "Za sada, analitičari glasačkih trendova među Hispanoamerikancima kažu da je prerano za kazati koliko će prijedlog pomoći Bushu. Njegovi su savjetnici kazali da predsjedniku treba 40 posto glasova hisapnoamerikanaca kako bi pobijedio. Bush je 2000. godine dobio 35 posto glasova Hispanoamerikanaca što je važan uspjeh za republikance. U posljednje tri godine Bijela kuća agresivno pokušava pridobiti tu skupinu koja je tradicionalno sklona Demokratima i sve brže raste", piše list. Bijela kuća je u prijedlogu plana reforme imigracijske politike mnoge pojedinosti ostavila neodređenim, što je taktika koju je Bush koristio i ranije i koja mu omogućuje, kako tvrde demokrati, da prisvoji zasluge a Kongresu ostavi razradu pojedinosti, primjećuje između ostaloga list. The Independent/London - Republikanci udvaraju Hispanoamerikancima Legalizacijom statusa i amnestijom ilegalnih radnika američki predsjednik George Bush želi u izbornoj godini pridobiti potporu birača latinoameričkog podrijetla, tvrdi The Independent (po BBC-ju). Većina ljudi koji bi se okoristili takvim korjenitim izmjenama u američkim imigracijskim zakonima ionako već živi u Sjedinjenim Državama, upozorava londonski list, ističući da je prva velika politička inicijativa u pripremama za predsjedničke izbore u SAD-u naišla na oštre kritike lijevog i desnog krila političkog spektra. Prijedlog američkog predsjednika usmjeren je na uvođenje reda u sustavu koji uslijed preopterećenosti puca po svim šavovima - ali predstavlja i jasnu poruku Hispanoamerikancima, biračkom tijelu kojem republikanski stratezi vatreno udvaraju uoči predsjedničkih izbora koji će biti održani u studenom ove godine, podsjeća washingtonski list. Naime, Hispanoamerikanci su tradicionalno naklonjeni demokratima a brojčano jačanje njihove zajednice prijeti dominaciji republikanaca u nekim saveznim državama - poput Arizone, tumači The Washington Post. SZ/Muenchen - Legalizacija statusa doseljenika donijet će Bushu puno glasova Prijedlogom o djelomičnoj legalizaciji statusa ilegalnih doseljenika američki predsjednik George Bush slijedi narodnu mudrost "ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se", konstatira Sueddeutsche Zeitung. Budući da su se izjalovili svi pokušaji suzbijanja prave bujice ilegalnih doseljenika, američki predsjednik odlučio ju je bar kanalizirati - i pritom iskoristiti bonus u vidu glasova latinoameričkih građana koji su se razvili u jednu od najutjecajnijih skupina u SAD-u, ističe muenchenski list, objašnjavajući da bi u nekim ključnim saveznim državama - poput Floride - njihov glas mogao presuditi izbor američkog predsjednika. SAD se danas suočava s ogromnom brojkom doseljenika iz južnog dijela kontinenta - "bogati gringosi već sada na crno zapošljavaju do deset milijuna Meksikanaca, te Guatemalaca i Salvadoraca - a njihov broj iz dana u dan sve više raste", bilježi SZ, zaključujući da si ni američka privreda ni američki potrošači ne mogu više priuštiti odustajanje od te jeftine radne snage. Le Monde/Pariz - Sviće li novo doba u odnosima SAD-a i Kine? Stalni pad vrijednosti dolara nije samo afera - a sutra možda i prijepor - u odnosima SAD-a i Europe već i sastavni dio arsenala koji rabi Bushova vlada kako bi pokrenula američko gospodarstvo: poticati izvoz kako bi se oporavila sve deficitarnija trgovačka bilanca, podsjeća "Le Monde". No, pad dolara upućuje na sve veću gospodarsku i financijsku ovisnost između SAD-a i Kine koja će, bude li potvrđena, označiti velik stateški zaokret, ističe list. SAD je na putu da se svrsta među najzaduženije zemlje u svijetu, jer je predsjednik Bush, prilično slobodnom proračunskom politikom povećao američki dug koji, s druge strane, u obliku kupnje američkih obveznica, plaća Kina koju je prije nepune tri godine Bushova uprava nazivala "strateškim protivnikom", tumači "Le Monde". Tako Kina danas zauzima mjesto koje je Japan imao u 1980-im, ističe list, skrećući istodobno pozornost na bitnu razliku - naime, Japan je strateški saveznik SAD-a u Aziji dok je Kina odlučila umanjiti američki utjecaj u regiji, podsjeća list. Dok bi Tokio teško mogao politički ucjenjivati Washington, s Pekingom stvari stoje drukčije, pa je već vidljiva promjena Bushova stajališta prema Tajvanu koje više odgovara Pekingu, primjećuje "Le Monde", pitajući je li u tom kontekstu glavna vijest tečaj dolara, ili možda novi pravac u kinesko-američkim odnosima. (Hina) akoz