ZAGREB, 2. siječnja 2004.(Hina) - Regija/Europa=============Oslobođenje/Sarajevo - Široka ofenziva desnice u Europi i na BalkanuDogađaji u Srbiji zbivaju se u okviru široke ofenzive desnice u Europi i njezinom napredovanju na
prostorima zapadnog Balkana, piše "Oslobođenje".Nakon pada Alijanse u BiH, poraza Račanove koalicije u Hrvatskoj i prodora nacionalista i ultranacionalista u Srbiji, uvjerljivo zvuči tvrdnja da tranzicijske vlasti na Balkanu samo ljuljaju klatno razočaranja, komentira sarajevski list.Proeuropske stranke u Srbiji mogle su, nakon pada Miloševića, raditi što su htjele, nastavlja list, no one su više snage potrošile na "međusobno obaranje ruku", ponašajući se kao da će vlast zauvijek ostati u njihovim rukama. Nisu donijele preokret u borbi protiv korupcije, ni u ekonomskom razvoju, "i uklopile su Srbiju u balkanski apsurd u kojem svi tvrde da ima kriminala, ali nitko ne kažnjava kriminalce", komentira "Oslobođenje", napominjući da "nestabilnost nije moguće lokalizirati"."Zapad bi trebao priznati neuspjeh svoje politike prema Srbiji", ističe list, tumačeći da je srpski ultranacionalizam previše vezivan uz ime Slobodana Miloševića i njegov režim, a premalo uz svoje
ZAGREB, 2. siječnja 2004.(Hina) - Regija/Europa
=============
Oslobođenje/Sarajevo - Široka ofenziva desnice u Europi i na Balkanu
Događaji u Srbiji zbivaju se u okviru široke ofenzive desnice u Europi
i njezinom napredovanju na prostorima zapadnog Balkana, piše
"Oslobođenje".
Nakon pada Alijanse u BiH, poraza Račanove koalicije u Hrvatskoj i
prodora nacionalista i ultranacionalista u Srbiji, uvjerljivo zvuči
tvrdnja da tranzicijske vlasti na Balkanu samo ljuljaju klatno
razočaranja, komentira sarajevski list.
Proeuropske stranke u Srbiji mogle su, nakon pada Miloševića, raditi
što su htjele, nastavlja list, no one su više snage potrošile na
"međusobno obaranje ruku", ponašajući se kao da će vlast zauvijek
ostati u njihovim rukama. Nisu donijele preokret u borbi protiv
korupcije, ni u ekonomskom razvoju, "i uklopile su Srbiju u balkanski
apsurd u kojem svi tvrde da ima kriminala, ali nitko ne kažnjava
kriminalce", komentira "Oslobođenje", napominjući da "nestabilnost
nije moguće lokalizirati".
"Zapad bi trebao priznati neuspjeh svoje politike prema Srbiji",
ističe list, tumačeći da je srpski ultranacionalizam previše vezivan
uz ime Slobodana Miloševića i njegov režim, a premalo uz svoje
povijesne i aktualne korijene".
The Guardian/London - Je li Papa zatražio ukidanje UN-a?
Zahtjev za uspostavom novog svjetskog poretka koji bi zamijenio
sadašnji, nastao nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja jednu od
najvažnijih diplomatskih inicijativa u dugogodišnjem pontifikatu Ivana
Pavla II, bilježi The Guardian.
Iako Papa nije ponudio javnosti detaljni plan, "činilo se da njegove
riječi očituju želju da UN bude zamijenjen s obzirom da nije uspio
blokirati američku primjenu silu u Iraku", ocjenjuje londonski list,
dodajući da je Sveti Otac otišao puno dalje od prošlomjesečnih
zahtjeva za reformom međunarodnih institucija, "odnoseći se prema UN-u
kao da je već dio prošlosti".
Uz Papu, misu povodom Svjetskog dana mira koji katolička crkva
obilježava 1. siječnja, koncelebrirala su njegova dva najviša
međunarodna predstavnika, vatikanski državni tajnik kardinal Angelo
Sodano i predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir kardinal Renato
Martino, "koji je prošlog mjeseca razljutio mnoge Amerikabce
izražavajući 'sažaljenje' i 'sućut' za uhvaćenog Sadama Huseina",
primjećuje The Guardian.
Glavnim problemom Vatikan smatra slabljenje pozicije pomno
konstruiranog sustava međunarodnog prava koje je Washington ignorirao
tijekom svog "rata protiv terora". Papa je priznao da važeći
međunarodni propisi ne reguliraju na primjeren način borbu protiv
pobunjenika i terorista pa je zatražio nove sporazume i reformu UN-a,
"ali jučerašnji zahtjev odnosio se na sveobuhvatnu veću promjenu",
ističe londonski list.
Viši pripadnici Katoličke crkve Engleske i Valesa složili su se s
Papinim komentarima ali su izrazili sumnju da je Ivan Pavao II zapravo
htio reći da je UN-ova povijesna uloga završena i da ta organizacija
treba biti zamijenjena, prenosi The Guardian.
LAT/Los Angeles - Washington bi se trebao zamisliti nad rezultatima
izbora u Srbiji
Američki predsjednik George Bush objavio je u studenom da Sjedinjene
Države predvode "globalnu demokratsku revoluciju" - što učiniti kada
radikali zloupotrijebe demokraciju kako bi ostvarili vlastite
antidemokratske ciljeve, pita Los Angeles Times.
Prijevremeni izbori za srpski parlament, na kojima su nacionalisti
dobili najviše glasova, najnoviji su primjer kako je teško stvoriti
stabilno demokratsko društvo. "Dok god ultranacionalizam ostaje
ozbiljna snaga, međunarodne korporacije bit će suzdržane pri
ulaganjima u Srbiju, a mogući ulazak zemlje u EU bit će usporen",
upozorava list.
Bushova administracija morala bi se zamisliti nad rezultatima u
Srbiji, nastavlja LAT, citirajući riječi Fareeda Zakarije, autora
bestselera "Budućnost slobode", koji kaže kako "uznemirujuća pojava
neliberalne demokracije cvjeta po cijelom svijetu". Zakarija pritom
navodi primjer Rusije, gdje je Putin osvojio izbore neustavnim
metodama, uključujući manipulaciju tiskom. U Iraku bi većinski Šijti
mogli iskoristiti izbore da uspostave autoritarnu vlast a u Saudijskoj
Arabiji muslimanski radikali mogli bi posredstvom izbora uspostaviti
teokraciju, upozorava list.
"Nitko ne može reći Srbima kako da glasuju, ali uspostava djelotvorne
demokracije ovisi o stvarima koje se u Americi uzimaju zdravo za
gotovo - o opskrbi sudova pravnom literaturom, o pomoći pri razvoju
sindikata, o priključivanju škola za Internet. I u Srbiji i u Iraku
mukotrpan posao stvaranja demokratskih stranaka, nadgledanja izbora i
podučavanja stanovništva zahtijeva strpljenje", zaključuje LAT.
Le Monde/Pariz - Francuski predsjednik "zaboravio" Europu u
novogodišnjem govoru
Novogodišnja čestitka francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca
obilovala je novim najavama i optimističnim izjavama u pogledu 2004.
godine, piše "Le Monde".
Predsjednik je u svom odlučnom i jasnom govoru, u kojemu je gotovo
svaka točka bila isplanirana, umanjio postojeće teškoće i zaboravio
podjele, ističući zajedničke teme, ističe list.
Međutim, postoji nesklad između njegovih obećanja za 2004. i
stvarnosti u 2003., ponajprije stoga što je u Predsjednikovu govoru, u
času kada svaka nacionalna ambicija mora počivati na viziji svijeta,
bilo naglašeno zatvaranje u nacionalne granice, upozorava list.
Chirac je istaknuo da francuska nacija mora ponovno "ojačati", dok je
Europu spomenuo tek usput, i to kao objektivnu prisilu, a ne kao
zajedničku težnju, što je skopčano s izborima u 2004., prenosi list.
Iznenađuje također činjenica da je Chirac kao najvažniju zadaću u ovoj
godini istaknuo zapošljavanje, pa je tako borba protiv nezaposlenosti
sada zamijenila borbu za sigurnost i za reforme, dok o socijalnoj
sigurnosti, reformi državne uprave i uštedama u proračunu, koje inače
uporno zahtijeva, nije rekao puno, primjećuje list.
FR/Frankfurt - Zaštita od terorističkih napada ne smije biti predmet
političke manipulacije
Njemačka javnost vjerojatno nikada neće saznati jesu li mjere protiv
mogućeg terorističkog napada na vojnu bolnicu u Hamburgu bile
pretjerane ili sasvim opravdane, konstatira Frankfurter Rundschau (po
Deutsche Welle-u).
U svakom slučaju, javnost ima pravo minimalno na dvije stvari: na
maksimalnu moguću zaštitu od terora i na minimalnu moguću političku
instrumentalizaciju opasnosti od terora, upozorava frankfurtski list.
Zato javnost postaje sumnjičava kada hamburški pročelnik za sigurnosna
pitanja odmah nakon policijske akcije iznosi zahtjev za bržom
repatrijacijom kandidata za azil. Sumnja se javlja i kada bavarski
ministar unutrašnjih poslova najavljuje pojačane mjere sigurnosti tek
kada se pokaže da aktualna upozorenja o mogućem terorističkom napadu
predstavljaju sjajan materijal za sukob s vladajućom koalicijom,
tumači list, zaključujući da se političke manipulacije moraju izbjeći,
kada je u pitanju zaštita od terorističkih napada.
SZ/Muenchen - Strah je u Hamburgu donio prevagu terorizmu
Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. i uzbune koju je
izazvala vijest o navodnim planiranim terorističkim napadima na vojnu
bolnicu u Hamburgu, i Nijemci su - poput Amerikanaca - suočeni s
određenim dilemama koje djeluju na njihove živce, konstatira
muenchenski Sueddeutsche Zeitung (po Deutsche Welle-u).
Možda su mjere protiv mogućeg atentata na vojnu bolnicu u Hamburgu
zaista bile opravdane ali histerija koja ih je pratila prizivala je
usporedbe sa SAD-om, upozorava muenchenski list, podsjećajući da se
njemačke vlasti obično mirnije nose s opasnošću što je dobra
strategija budući da javna eksploatacija prijetnje daleko brže blokira
društvo pa mu time nanosi i veću političku štetu.
U SAD-u već uviđaju da će strogi uvjeti za izdavanje viza odvesti
zemlju u izolaciju - studenti, posjetitelji, poslovni partneri zazirat
će od torture koju sa sobom donosi dodjela viza pa se nazire i
promjena sustava a Amerika će izgubiti reputaciju otvorene zemlje.
Zato bi i zbivanja u Hamburgu trebala biti opomena: "Strag se može
premijeti na građane ali to neće spriječiti teror. Naprotiv, ako je
cilj terorizma širenje straha i uništavanje slobode, ta je strategija
u Hamburgu polučila željeni cilj", zaključuje SZ.
TAZ/Berlin - Socijalna prevencija - važna sigurnosno-politička tema u
borbi protiv terorizma?
Jednog dana islamistički teror stići će i u Europu koja bi svoje
pripreme trebala proširiti i izvan sfere obavještajnih službi i
kriminalistike, upozorava berlinski Die Tageszeitung.
Čelnik Al Qa'ide Abu al-Sarkawi najavio je da bi mogući ciljevi napada
mogle biti Njemačka i Francuska pa su uslijedile vježbe za slučaj
napada otrovnim plinom i otkazivanje službenih novogodišnjih proslava
na otvorenom. Europa postaje nervozna, zaključuje TAZ.
Rasprave o preventivi i primjerenim reakcijama na napade ograničene su
na suradnju obavještajnih službi, nadzor zračnih luka i američkih
institucija dok je socijalno-politička prevencija potpuno
zaboravljena, upozorava berlinski list, tumačeći da bi eventualni
napad vjerojatno izazvao erupcije rasizma u njemačkom društvu a nitko
ne razmišlja o metodama njihova sprečavanja.
Nije teško zamisliti ni potonje reakcije zajednica koje bi dijelile
etničku pripadnost s napadačima - povlačenje u geta, predviđa TAZ,
upozoravajući da bi u tom slučaju ionako popularna dijagnoza o
"paralelnim društvima" konačno postala razumljiva svima. Zato bi
razmatranja o podređenoj društvenoj poziciji imigrantske djece trebala
postati i sigurnosno-političkom temom, upozorava list.
AFP/Pariz - Nakon godine reformi njemački kanclear Schroeder sučeljen
s novim izazovima
Nakon što je 2003. pretvorio u "godinu reforma", socijaldemokratski
kancelar Gerhard Schroeder tvrdi da Njemačka mora i dalje ići tim
putem, ali bi mu četrnaest izbora planiranih u 2004. mogli otežati
zadaću, analizira AFP.
Zadovoljan provedbom "najambicioznijeg programa reforma u
poslijeratnoj njemačkoj povijesti", kancelar sada obećava da će u
2004. nastaviti strukturne reforme na području mirovinskog sustava,
inovacija, školstva, obitelji i federalizma, piše agencija.
Velik dio SPD-ova biračkog tijela teško prihvaća reforme kao što je
mogućnost lakšeg otpuštanja u malim poduzećima i novi propisi po
kojima će nezaposleni morati prihvatiti slabije plaćen posao nego što
je utvrđeno kolektivnim ugovorom i na temelju kojih će se socijalna
pomoć stopiti s pomoći za dugotrajnu nezaposlenost, dodaje agencija.
Ni oporba ni SPD neće u ovoj godini biti spremni da započnu nove
nepopularne reforme, prenosi agencija pisanje tjednika "Der Spiegel"
koji tvrdi da će 2004. biti "godina razočaranja" i velikih obećanja
bez budućnosti.
VOA/Washington - Godina 2003. protekla je u znaku američko-europskih
nesuglasica
Prošla je godina za Europljane protekla u znaku neslaganja sa
Sjedinjenim Državama u pitanju rata u Iraku koje je unijelo razdor i
među same članice Europske unije, konstatira Glas Amerike u analizi
europsko-američkih odnosa.
Različita stajališta izbila su na površinu i u vezi s ambicijama da
Unija jednog dana preraste u ekonomskog i političkog suparnika
Sjedinjenih Država, napominje VOA.
"Prije samo godinu dana Europa je bila u zamahu: uvedena je
jedinstvena valuta, a postignut je i konačni dogovor o prijemu deset
novih zemalja članica u 2004. godini", bilježi postaja, dodajući da su
se uskoro počele javljati i poteškoće - "lika složne i vesele europske
obitelji narušena je američkim planovima o invaziji Iraka", podsjeća
VOA.
I dok mnogi Europljani optužuju Sjedinjene Države za unilateralizam,
Amerikanci dovode u pitanje europsku spremnost na sučeljavanje s novim
opasnostima 21. stoljeća, prenosi postaja.
Prema mišljenju povjerenika Europske unije za pravosuđe Antonija
Vitorina, među Europljanima i Amerikancima postoji temeljni nesporazum
o tome kako stati na put opasnostima, koje su rezultirale iz
terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine: "Amerikanci misle da
mi Europljani podcjenjujemo terorizam i nove opasnosti", napominje
Vitorino, dodajući da istodobno "značajan dio europskog društva"
smatra da SAD pretjeruje u svojim reakcijama na opasnost od terorizma,
dovodeći u pitanje neke od temeljnih vrijednosti vezanih za građanskih
prava i sloboda, prenosi postaja Vitorinijeve riječi.
Američki stručnjak za transatlantske odnose Jeffrey Gedmin, direktor
Instituta Aspen u Berlinu, tvrdi da ekonomski i trgovinski odnosi
Sjedinjenih Država i Europe i dalje bilježe uzlazni trend. No,
europsko-američko strateško partnerstvo, koje je izgrađeno tijekom
Hladnog rata, prolazi kroz promjene, s tim što je SAD više globalno
orijentiran budući da je jedina svjetska supersila. Europa nije
irelevantna ali u usporedbi s ostalim područjima gubi na značenju,
ističe Gedmin u razgovoru za VOA-u.
NYT/New York - Gospodin Kucinich ide u Washington
Dennis Kuchinich, sudionik u predizbornoj utrci za status
predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, rano je zaplivao
političkim vodama pa je već u dobi od 33 godina istjeran iz ureda
gradonačelnika Clevelanda, piše The New York Times u reportaži o
američkom političaru podrijetlom iz okolice Čabra (po Glasu Amerike).
Njegov grad nije podmirivao svoje financijske obveze pa je Kucinicheva
politička karijera bila naizgled uništena, a osobni bankovni račun
opasno nizak. Nije uspijevao pronaći posao ? čak ni u lokalnim
radio-postajama, bilježi newyorški list.
Tako je Kuchinich napustio Cleveland i otišao u pustinjske krajeve New
Mexica, potražio duhovnog savjetnika, pisao, čitao i mislio, ističe
NYT, prenoseći objašnjenje samog političara da je u tom razdoblju
otkrio "da rat nije neizbježan".
Gotovo dvadesetak godina kasnije, Kuchinich se na velika vrata vratio
u politiku. Mnogi su ostali zaprepašteni njegovom pobjedom na
parlamentarnim izborima ? 1996. izabran je za zastupnika u
Zastupničkom domu, primjećuje newyorški list.
"Osim što se neumorno zalaže za radničku klasu, njegovi govori jako
nalikuju temama iz stihova Johna Lennona", komentira NYT. Za Bijelu se
kuću Kuchinich stavom da nenasilje treba biti temeljno načelo
organizacije čitavog društva. Vrlo je popularan među mirovnim
aktivistima i holivudskim liberalima ali nema potporu u široj
javnosti, ističe list, dodajući da je mogući motiv Kucinichevog pohoda
na Bijelu Kuću možda upravo duboka potreba da se izdigne nad vlastite
korijene.
Tema dana: proširenje EU-a i irsko predsjedateljstvo
====================================================
Der Standard/Beč - 2004. bit će godina rizika za Europsku Uniju
Godina 2004. donosi velike rizike za Europsku uniju pa bi se njezini
političari trebali usredotočiti na rješavanje konkretnih političkih i
gospodarskih problema, upozorava bečki Der Standard.
Neuspjeh pregovora o europskom ustavu pokazao je da je EU previše
nekoherentan da bi prihvatio skup čvrstih pravila "koji bi zaista
zaslužio naziv ustava Unije", tumači list, podsjećajući da su
Francuska i Njemačka protekle jeseni odbacile čak i Pakt o stabilnosti
eura.
Takav razvoj događaja vjerojatno će prouzročiti dublju političku
krizu, spekulira Der Standard, predviđajući da će spor oko raspodjele
moći u EU-u biti pojačan čarkama oko novog proračuna za razdoblje od
2007. do 2013. g. kao što su već signalizirale zemlje koje uplaćuju
netto priloge u bruxellesku blagajnu, zatraživši zamrzavanje
financijskih priloga na postojećoj razini.
U 2004. godini politički život u Europi znatno će obilježiti i
prijevremeni izbori budući da će početkom svibnja biti raspušten
aktualni saziv Europskog parlamenta a neposredno nakon toga bit će
imenovan i nasljednik sadašnjeg predsjednika Europskog povjerenstva
Romana Prodija, podsjeća Der Standard.
Takav raspored neće ostaviti europskim čelnicima vremena za iluzije a
najvažnije zadaće trebaju biti kreiranje vjerodostojne sigurnosne
politike i normalizacija odnosa sa SAD-om. Budu li uspješno obavljene,
2004. mogla bi biti i sasvim dobra godina, zaključuje bečki list.
FT/London - EU nema jasnu perspektivu preustroja uoči proširenja na 10
novih članica
Nakon neuspjelog pokušaja usvajanja ustava, EU više nema jasnu
perspektivu preustroja koji bi je pripremio za prijem 10 novih
članica, upozorava The Financial Times.
Iako sam ustav ne bi promijenio situaciju na kratki rok budući da bi
ključne reforme institucija morale biti odgođene do 2009. g., uspjeh
na summitu u Bruxellesu pokazao bi put u djelotvorniju i
vjerodostojniju budućnost, ističe londonski list.
Naime, uzbuđenje zbog neuspjeha potisnulo je u drugi plan široki
europski konsenzus o ostalim hitno potrebnim reformama u EU-u - u
urasponu od radikalnog pojednostavljenja složenog sustava za provedbu
odluka, snažnijeg uključivanja nacionalnih parlamenata u zakonodavni
sustav EU-a i snažnije uloge Eu-a u rješavanju transgraničnih
sigurnosnih problema poput ilegalnog useljavanja i međunarodnog
organiziranog kriminala, ističe FT.
Odnosi među članicama osjetno su pogoršani a protekle je godine
zabilježen i pad potpore javnosti EU-u, ističe list. Uz prve
nagovještaje spora oko financijskog okvira EU-a za razdoblje od 2007.
do 2013. g., i predstojeće izbore za Europski parlament i imenovanje
novih povjerenika EU-a, EU se zaista suočava s teškim razdobljem pa
valja još pričekati manje introspektivnu i globalno djelotvorniju
ulogu Europe na međunarodnoj pozornici, zaključuje The Financial
Times.
Le Monde/Pariz - Uspjeh proširenja ovisi o uvjetima ulaska istočnih
zemalja u područje eura
Proširenje Europske unije na deset novih zemalja neće samo po sebi
imati veće gospodarske posljedice jer su gospodarski sustavi sadašnjih
i budućih članica već sada isprepleteni i 68 posto izvoza potonjih već
odlazi u Uniju, piše "Le Monde".
Uz to, euro neće odmah biti uveden u nove članice koje prvo moraju
provesti dvije godine u Europskom valutnom sustavu (MCE II) u kojemu
tečaj može varirati oko 15 posto naspram eura, tumači pariški list.
Prisiljene na velika ulaganja u obnovu i na velike socijalne troškove
uzrokovane gospodarskim promjenama, te države "muku muče" s glasovitim
propisom o ograničavanju javnog deficita koji ne smije biti veći od
tri posto bruto domaćeg proizvoda, podsjeća "Le Monde".
Prema istraživanju Središta za prospektivna istraživanja i za
međunarodno obavješćivanje (CEPII) objavljenom u travnju 2003.,
proširenje će imati slabe i različite posljedice za gospodarstva na
Zapadu, dok će, naprotiv, zbog širenja tržišta i financijskog
poslovanja povoljno djelovati na istočna, među kojima su baltičke
zemlje u lošijem položaju, prenosi list.
Premda je predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi prošle
godine izjavio da će proširenje svima donijeti korist, stručnjaci drže
da će obračunski tečaj koji će na koncu biti utvrđen pri uvođenju eura
biti presudan za uspjeh tog obrasca "bez gubitnika": ne smije biti
prejak kako ne bi poništio konkurentnost zemalja koje ulaze u Europu,
a ni preslab kako bi sačuvao njihovu kupovnu moć, tumači "Le Monde".
Le Figaro/Pariz - Irsko predsjedateljstvo EU-a očituje skromne
ambicije
Dva tjedna nakon neuspjeha susreta na vrhu u Bruxellesu na kojemu je
trebao biti utvrđen novi europski ustav, irska je vlada nakon
službenog preuzimanja predsjedateljske dužnosti u EU-u očitovala
skromne diplomatske ambicije što se tiče ustanova, piše "Le Figaro".
Uz proširenje Unije, Irska će se zauzimati za mir i za obnovu
prekoatlantskih veza, dok bi EU-u trebala pripasti "svjetska uloga" u
rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba i u uspostavi stabilnosti u
Iraku, prenosi list riječi premijera Bertieja Aherna.
Potonji je opetovao svoju nesklonost stvaranju "dvobrzinske Europe",
aludirajući otvoreno na prijedlog o "pionirskoj skupini" kojemu je
sklon francuski predsjednik Jacques Chirac, dodaje list, napominjući
da bi Irska na području pravosuđa i oporezivanja mogla pristati uz
Veliku Britaniju i odbaciti bilo kakve promjene u svezi s pravom
veta.
Irska nije potpisnica Schengenskog sporazuma a na gospodarskom je
polju sklona "nacionalizmu", pa se europski diplomati već pribojavaju
da će Dublin biti politički dvojnik Londona, prenosi "Le Figaro".
BBC/London - Uspješnim mandatom Irska će se odužiti Europskoj Uniji
Za razliku od većih članica EU-a, malena Irska, koja će predsjedati
EU-om u vrijeme njezina širenja na 10 novih članica, uživa ugled
"pouzdane i dobre" članice europske zajednice, primjećuje BBC.
Međutim, nastavlja postaja, dosadašnja predsjedateljica Italija,
ostavila joj je u naslijeđe vrlo škakljiv posao dovršavanja europskog
Ustava. Osim toga, u lipnju će biti održani izbori za novi sastav
europskog parlamenta i vlade će početi s izborim novih europskih
povjerenika komesara a prvog svibnja Irska će biti domaćin takozvanim
"danima dobrodošlice" za deset novih članica Unije, najavljuje
postaja.
Za zemlju poput Irske, koja broji jedva četiri milijuna stanovnika,
dužnost predsjedateljice EU-a predstavlja veliki izazov i poduhvat.
No, Irska je imala velike koristi i od samog članstva budući da je
prije trideset godina, u vrijeme priključivanja europskoj zajednici,
bila jedna od njenih najsiromašnijih članica. Sada je pak pri vrhu
europske lige imućnih, odmah iza Luksemburga. Zato će se Irska na neki
način odužiti Uniji ukoliko njezin mandat bude uspješan, zaključuje
BBC.
DNN/Dresden - Keltski tigrovi žele biti primjer ostalima u Europi
Godina 2004. mogla bi biti presudna za Europsku uniju, komentira
Dresdener Neueste Nachrichten irsko preuzimanje šestomjesečnog
predsjedateljskog mandata u Vijeću EU-a (po Deutsche Welle-u).
Na dnevnom redu u Bruxellesu naći će se proširenje EU-a, izbori za
Europski parlament, mandat novog Povjerenstva EU-a i rješavanje mnogih
pitanja iz područja financija i ustava, tumači dresdenski list.
Premijer irske vlade i predsjedatelj Vijeća EU-a Bertie Ahern zna da
preuzima mandat u kritičnim trenucima. Možda je to i prilika da
njegova mala zemlja preuzme maksimalnu odgovornost, zaključuje DNN,
prenoseći uvjerenje Iraca da dobro poznaju probleme zajednice.
(Hina) gple