HRVATSKI IZVOZ DO KRAJA STUDENOG VEĆI 27,6 POSTO, A UVOZ 30,7 POSTO

HRVATSKI IZVOZ DO KRAJA STUDENOG VEĆI 27,6 POSTO, A UVOZ 30,7 POSTO Hina- Financijski servis Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti nešto manjoj od 38 milijardi kuna ili 5,65 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 85,88 milijardi kuna ili više od 12,77 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,2 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit dostigao gotovo 48 milijardi kuna, odnosno premašio je 7 milijardi dolara (7,12 milijardi USD). Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2003. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan za 8,7 posto, a uvoz za 11,6 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27,6 posto, a uvoz za 30,7 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za oko 15 posto. Gotovo polovica ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003., točnije 47,8 posto ili 2,7 milijarda USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 2,6 milijardi USD, bio 46,5 posto. Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih devet mjeseci 2002. godine, povećana za 43,9 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 8,9 posto. Ipak, najveću stopu rasta - za čak 172,7 posto (na 322,7 milijuna USD) u promatranih jedanaest mjeseci zabilježio je izvoz radi vanjske proizvodnje. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,8 posto ili gotovo 11,2 milijarde USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 32,4 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza, 4,3 milijarde dolara odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 31,2 posto. Tek nešto manjih 4,11 milijardi USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2002. porastao za 39,4 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 5,3 milijarde USD. U odnosu na isto razdoblje 2002. izvoz prerađivačke industrije povećan je 27 posto, a uvoz je istodobno povećan 33 posto, na više od 11,2 milijarde USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od gotovo 759,8 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. No, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava ujedno je i djelatnost koja bilježi najveće povećanje uvoza u odnosu na lani, za čak 98,1 posto, na 472,5 milijuna dolara. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003. godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 4,6 milijardi USD ili 38,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Za 39,4 posto povećan je istodobno uvoz cestovnih vozila (na 1,4 milijardi USD), a za čak 102,7 posto uvoz ostale transportne opreme (na 416,1 milijun USD). Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje otpada više od polovice hrvatskog izvoza - gotovo 3,11 milijardi USD, ali i uvoza - gotovo 7,2 milijarde USD. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,5 milijarde USD (porast od 46,9 posto), a iz koje je uvoz iznosio 2,28 milijardi USD (rast od 34,5 posto). Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijedi Bosna i Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka. U BiH je, naime, u prvih jedanaest mjeseci 2003. izvezeno roba za gotovo 814,8 milijuna USD (rast od 26,3 posto), dok je uvoz iz te zemlje iznosio 202,18 milijuna dolara (33,7 posto više). U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno hrvatskih roba za nešto više od 674,4 milijuna dolara (rast od 23,3 posto), a iz te je zemlje uvoz iznosio gotovo 2 milijarde dolara (26,2 posto više nego lani).