FINANCIJSKI BILTEN OD 29. DO 31. PROSINCA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 29. DO 31. PROSINCA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Ukinuto uvrštenje Eko Međimurja u JDD kotaciju varaždinske burze 10. Statistika ********************************************* SVIM NAŠIM KORISNICIMA ŽELIMO ČESTIT BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU FINANCIJSKI SERVIS - HINA ********************************************* 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 29. XII. 550.000.000 420.000.000 342.000.000 8,93 30. XII. 500.000.000 300.000.000 155.000.000 8,51 31. XII. 400.000.000 300.000.000 162.000.000 5,83 Prosječno 483.333.333 340.000.000 219.666.667 7,75 Iako je ovaj tjedan na Tržištu novca "trajao" tek tri dana, zbog Božićnih i Novogodišnjih blagdana, ništa se značajnije nije promijenilo u odnosu na nekoliko proteklih. Naime, posljednjeg ovogodišnjeg tjedna i dalje bilježimo visoku potražnju koju ponuda novca ne može pratiti. Tako je ovaj tjedan u ponudi nedostajalo gotovo 30 posto slobodnih sredstava da bi teoretski bilo moguće podmiriti cjelokupno prijavljenu potražnju. Pritom je podmireno tek oko 45 posto ukupno prijavljene potražnje istodobno iskoristivši oko 64 posto ponude. Za neplasirani dio slobodnih sredstava "krivicu" snose iskorišteni kreditni limiti kreditora. Što se pak cijene novca tiče, ona je ovoga tjedna u prosjeku porasla za 0,96 postotnih bodova ili za više od 14 posto - na 7,75 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na današnjoj aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, na rok od 35 dana nije bilo pristiglih ponuda, pa stoga ni upisa blagajničkih zapisa. Od 31. prosinca vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB-a nije bilo. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 29. do 30. prosinca (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 475 490 490 645.100 Podravka 167,50 172,50 171 3.003.770 Arenaturist 40 44,96 44,96 11.568 Atlas 17 17 17 3.944 Atlantska plovidba 21,20 23 21,20 54.671 Belišće 160 164 164 42.667 Croatia osiguranje-P 3.400 3.400 3.400 13.600 Croatia osiguranje-R 3.460 3.550 3.550 274.898 Nova banka 220 220 220 15.400 Elka 90 100 100 118.651 Ericsson Nikola Tesla 440 440 440 119.240 Institut građevinarstva Hr. 210 210 210 6.300 Istraturist 119 120 120 36.620 Jadran-turist 88 89,80 89,49 14.277 Jadranski naftovod 1.900 1.930 1.900 19.149 Karlovačka banka-R 70 70 70 10.500 Konzum 1.800 1.800 1.800 756.000 Kreditna banka 95 100 100 947.000 Končar 71,12 71,16 71,14 54.333 Kraš 265 272 272 205.985 Ledo 720 720 720 17.280 Privredna banka 219,50 222 222 335.152 Riječka banka 135 135 135 13.500 Banka Sonic-P 200 200 200 7.200 Banka Sonic-R 300 300 300 6.000 Tvornica duhana Rovinj 27.800 28.300 28.300 5.554.589 Tehnika 635 635 635 11.430 Gospodarsko-kreditna b. 50 50 50 6.800 Dom Holding 43,50 43,50 43,50 8.569 Proficio 43,30 43,30 43,30 3.550 ZIF Slavonski 30,50 33,79 33,79 18.819 SN Holding 42,47 42,50 42,47 21.586 Sunčani Hvar 40 41 40 16.992 BLSC-O-051Ainst*1 101,00 101,00 - 540.100 DAB-O-05A*2 108,80 108,80 108,80 8.319 DAB-O-05CArep/pri*3 108,30 108,30 - 5.791.379 DAB-O-05CAinst*4 108,95 109,00 - 16.658.185 HYBA-O-086A*5 99,10 99,10 99,10 24.775 HYBA-O-086Arep/pri*6 99,30 99,30 - 3.475.500 HYBA-O-086Ainst*7 98,95 98,95 - 3.166.400 HZZO-O-047Arep/pri*8 102,30 102,30 - 3.034.189 HZZO-O-047Ainst*9 102,65 103,00 - 18.474.567 KRAS-M-402A*10 99,80 99,80 99,80 748.500 PLAG-O-048A*11 101,20 101,20 101,20 193.409 PLAG-O-048Arep/pri*12 100,75 100,750 - 8.941.981 PODR-M-410A*13 98,76 98,76 98,76 2.962.800 RHMF-O-049A*14 102,00 102,00 102,00 1.012.975 RHMF-O-049Ainst*15 102,25 102,55 - 28.976.733 RHMF-O-085A*16 100,40 100,40 100,40 502.000 RHMF-O-085Ainst*17 100,15 100,55 - 10.618.124 RHMF-O-08CArep/pri*18 110,00 110,00 - 5.041.961 RHMF-O-08CAinst*19 110,50 110,60 - 35.507.205 RHMF-O-125A*20 110,00 111,95 110,00 369.265 RHMF-O-125Ainst*21 111,25 112,25 - 156.463.483 314.913.301 *1Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale *6Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *7Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *9obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10komercijalni zapisi Kraša d.d., druga tranša od 30 mln kn, nominalnog prinosa 7,95% i dospijećem 08. siječnja 2004. godine. *11Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale *12Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale *13komercijalni zapisi Podravke d.d., šesta tranša od 40 mln kn, s kamatnom stopom od 4,20% i dospijećem 04. ožujka 2004. godine. *14obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *15obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *16obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *17obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *18obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *19obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *20obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *21obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna, skraćenog zbog Božićnih i Novogodišnjih blagdana, ostvaren promet od čak 314,9 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 96 posto. Inače, uz obveznice, aktivne su bile 33 dionice, a pritom je njih 12 dobilo, dok ih je devet izgubilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (156,4 milijuna), RHMF08 (35,5 milijuna), RHMF049 (28,9 milijuna), HZZO (18,4 milijuna), DAB05 (16,6 milijuna) i RHMF085 (10,6 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren tek trgovinom dionicama Tvornice duhana Rovinj (5,5 milijuna) i Podravke (više od tri milijuna kuna). Među dobitnicama najviše je, 300 kuna, profitirala dionica Tvornice duhana Rovinj. Značajnije su na vrijednosti dobile obveznice Tehnike i Kreditne banke. Naime, cijena je prvoj porasla 85 kuna ili gotovo 15,5 posto, a drugoj 70,76 kuna ili čak 242 posto. Cijena pak dionice Konzuma viša je 60, a redovne dionice Croatia osiguranja 20 kuna. Dionica Belišća poskupila je četiri, Privredne banke tri, ZIF-a Slavonski 2,79, Proficioa 2,3 kune, dok je dionica Kraša skuplja dvije, a Jadran-turista 1,49 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 84 lipa, našla se dionica Atlasa. Na vrijednosti su, 1,11 postotnih bodova od nominalne cijene, dobili komercijalni zapisi Podravke d.d., šesta tranša od 40 mln kn, s kamatnom stopom od 4,20% i dospijećem 04. ožujka 2004. godine. Vrijednost pak obveznica Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. viša je 0,35 postotnih bodova, a obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a 0,3 postotna boda od nominalne cijene. Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. zabilježile su rast vrijednosti od 0,1 postotni bod od nominalne cijene. Među gubitnicama pad cijene od 100 kuna zabilježila je ovoga tjedna povlaštena dionica Croatia osiguranja, dok je cijena dionice Jadranskog naftovoda niža 40 kuna. Značajnije je, deset kuna ili više od 16,5 posto, potonula cijena dionice Gospodarsko-kreditne banke. Dionica pak Plive pojeftinila je 4,95, Atlantske plovidbe 1,33 kune, dok je dionica SN Holdinga jeftinija 93, Dom Holdinga 70, a Riječke banke tek 50 lipa. Na vrijednosti su, 1,5 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine pala je 0,75 postotnih bodova, a Korporativnih obveznica Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. 0,3 postotna boda od nominalne cijene. CROBEX indeks pao je posljednjeg tjedna u ovoj godini tek dva boda - na 1.185 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna porasla jedan bod - na 101 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 29. do 31. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40 40,18 40,18 40,18 35.927 ZIF Breza Invest 40 40 40 40 20.000 Brodospas 270 280 270 270 412.878 Hoteli Brela 29 100 100 49,23 17.279 Dubrovnim-Babin kuk 140 140 140 140 11.900 Rabac 95 95 95 95 11.875 EKO Međimurje 400 400 400 400 100.000 IPK Kandit 114,15 114,23 114,23 114,23 30.140 Jadranka 263 300 300 300 81.588 Koka 150 190 190 190 170.430 Dom Holding 44,70 45,50 45 44,91 1.288.862 Podravksa banka-P 300 300 300 300 4.800 PIK Rijeka 127 129 127 127,92 26.480 Proficio 41,50 42,70 42 41,75 119.161 ZIF Slavonski 29 33,79 29 32,21 358.536 Slatinska banka-P 155 155 155 155 5.580 SN Holding 42,45 44 44 44 135.480 Varaždinska banka 305 305 305 305 129.625 PPK Valpovo 200 200 200 200 14.800 Zlatni otok 43 43 43 43 16.512 Zvijezda 2.000 2.000 2.000 2.000 46.000 Anita 1.650 1.650 1.650 1.650 84.150 Arenaturist 44,96 44,96 44,96 44,96 8.992 Atlas 17 17 17 17 5.950 Croatia osiguranje-R 3.450 3.450 3.450 3.450 41.400 Elektromaterijal 200 200 200 200 20.000 Elektropromet 80 82 80 81,92 30.066 Ericsson Nikola Tesla 439 445 445 445 2.295.164 Hoteli Tučepi 120 120 120 120 11.520 IPK MIA Osijek 51 51 51 51 4.131 Karlovačka banka 70 70 70 70 174.090 Končar 72,50 72,50 72,50 72,50 21.750 Laguna 220 220 220 220 2.420 Lucidus 18,61 19 19 18,94 90.385 Riadria banka 259 260 260 259,86 207.848 Banka Sonic-P 179,24 179,24 179,24 179,24 2.509 Validus 30,21 31 30,38 30,38 19.699 RHMF-A-A*1 36,00 43,00 36,00 39,92 66.527 6.124.468 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna, skraćenog zbog Božićnih i Novogodišnjih blagdana, ostvaren promet u iznosu od 6,1 milijun kuna, a značajniji je promet ostvaren tek trgovinom dionicama Ericsson Nikole Tesle (2,2 milijuna) i Dom Holdinga (1,2 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 37 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Tako je među gubitnicama pad cijene od 80 kuna zabilježila redovna dionica Croatia osiguranja. Značajnije je, 40 kuna ili više od 16,5 posto, potonula cijena dionice Tehnike. Cijena pak povlaštene dionice Slatinske banke niža je 4,9, povlaštene dionice Podravske banke četiri, Elektroprometa tri, Brodospasa 2,92, a Varteksa 1,6 kuna. Dionice ZIF-a Slavonski i Končara pojeftinile su po 1,5 kuna, dok je dionica IPK Kandita jeftinija 65, SN Holdinga 54, Proficioa 39, Validusa 33, IPK MIA iz Osijeka 27, a IPK Rijeke 19 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 18 odnosno deset lipa, našle su se povlaštena dionica Banke Sonic i dionica Dom Holdinga. Na vrijednosti su, 2,3 postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Među dobitnicama čak četiri dionice značajnije su dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Zvijezde porasla 500 kuna ili više od 33 posto, Koke 90 kuna ili 90 posto, Hotela Tučepi 27,4 kune ili više od 29,5 posto te Karlovačke banke deset kuna ili više od 16,5 posto. Dionica pak Varaždinske banke poskupila je 25, Riadria banke 17,13, Arenaturista 1,96, a Ericsson Nikole Tesle 1,42 kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 90 lipa, našla se dionica Rabca. Unatoč padu cijena većine dionica, VIN indeks pao je ovoga tjedna tek jedan bod - na 615 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan23.12. vrijednost na dan30.12. promjena % Mirex 116,48 116,81 0,28 PBZ Croatia osig.OMF 117,61 117,95 0,28 AZ OMF 116,48 116,89 0,35 Raiffeisen OMF 116,01 116,25 0,20 Plavi OMF 115,83 116,13 0,25 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna završila u "plusu". Naime, vrijednost mu je u proteklih sedam dana porasla 0,33 boda ili 0,28 posto - na 116,81 bodova. Posljedica je to ovotjednog rasta vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,31, Plavog fonda 0,21, fonda PBZ Croatia osiguranja 0,2 te AZ fonda 0,09 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select eurobond 10,99 - CAIB Select Eurrope 8,45 - Erste Bond 102,18 - Erste International 77,37 - Erste Money 102,10 - ICF Equity Income 106,73 106,99 ICF Fixed Income 110,58 110,86 ICF Money Market 102,83 - Orbis Fond 10,16 - VictoriaFond 20,64 21,67 PBZ Euro novčani 105,45 - PBZ Global 118,13 - PBZ Kunski novčani 104,65 - PBZ International Bond 100,53 - PBZ Novčani 105,37 - RBA Activ 103,86 - RBA Balance 112,06 - RBA Bonds 114,07 - RBA Cash 103,31 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 24. prosinca 31. prosinca Promjena u % New York/DJIA 10.305,19 10.453,92 1,44 Tokyo/Nikkei 10.371,27 10.676,64 2,94 London/FTSE-100 4.440,90 4.476,90 0,81 Frankfurt/DAX 30 3.903,34 3.965,16 1,58 Na globalnom tržištu dionica prošle je godine ostvaren rast od približno 29 posto, a za rast su zaslužni, između ostalog, gospodarski oporavak i intervencija azijskih središnjih banaka. Svjetska tržišta dionica bilježe najbolju godinu u posljednjih 17, i četvrtu najbolju u posljednjih 30 godina. Razlozi ovako dramatičnog uspjeha su brzi oporavak bilanci stanja kompanija, gospodarski oporavak i intervencija azijskih središnjih banaka. Prema svjetskom indeksu MSCI, rast ostvaren u 2003. iznosi gotovo 29 posto, premašujući rast od 20 posto iz 1998. i 25 posto u 1999. za vrijeme dramatičnog oporavka tržišta zbog buma telekomunikacija, medija i tehnologije. Oporavak na europskom tržištu je, u usporedbi s New Yorkom, Tokijom i tržištima u razvoju, nešto slabiji. Indeks najvećih europskih tvrtki, FTSE Eurotop 300, porastao je tek 12 posto, no i dalje je blizu najviših razina u posljednjih 16 mjeseci. Nakon godine u kojoj je zabilježen oporavak njemačkog gospodarstva, frankfurtski Xetra Dax indeks je izuzetak, jer je porastao gotovo 26 posto. Prije godinu dana, tržišta dionica bilježila su treću godinu za redom trend pada cijena, što su njihovi najgori rezultati od Velike depresije prije više od 70 godina. Cijene su nastavile padati do ožujka, kada je američka kampanja u Iraku, s ciljem uklanjanja Sadama Huseina, predstavljala prekretnicu koja je označila početak globalnog oporavka. David Bowers, glavni globalni strateg pri Merryl Lynchu, kazao je kako su 2003. obilježile dvije neobične značajke - brzina kojom su tvrtke poboljšavale svoje bilance stanja te kupnja američkih državnih obveznica od strane azijskih središnjih banaka. Azijske središnje banke kupovale su američku imovinu nastojeći održati svoje valutne tečajeve konkurentnima pri rapidnom padu vrijednosti američke valute. Rekordne razine intervencija na valutnom tržištu u vrijednosti od oko 170 milijardi dolara nisu spriječile aprecijaciju jena od 10 posto u odnosu na dolar, dok je euro prošle godine ojačao oko 20 posto u odnosu na dolar, dosegavši ujedno i dosad najvišu razinu prema američkoj valuti. Britanska funta je od ožujka ojačala više od 12 posto te je zabilježila najvišu razinu u odnosu na dolar u posljednjih 11 godina. Na tržištima dionica, indeks FTSE za sva tržišta u razvoju porastao je 64 posto, jer su i tržišta u razvoju profitirala od gospodarskog oporavka. Južnoamerička tržišta zabilježila su rast od 62 posto, a azijska tržišta, izuzevši Japan, bilježe rast od 34 posto. Rast koji je zabilježen u razvijenim zemljama, u usporedbi sa rezultatima u zemljama u razvoju, skroman je. Njujorški Dow Jones indeks porastao je, naime, za oko 25 posto, a službeni indeks Tokijske burze Nikkei za 24,4 posto. Za državne obveznice prošla je godina bila u najboljem slučaju osrednja. Prema podatcima JP Morgan, obveznice japanske vlade nosile su najniže povrate od 1994., tako da su ulagači u japanske vladine obveznice zabilježili gubitke od 0,7 posto. Nakon najgoreg mjeseca u više od 20 godina, američke su se državne obveznice oporavile od srpanjske rasprodaje, zahvaljujući rekordnoj potražnji azijskih središnjih banaka. Povrat od ulaganja u obveznice država eurozone - 3,8 posto - međutim, nadmašio je one ostvarene i na američkim i na britanskim tržištima. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 24. prosinca 31. prosinca Promjena u % Euro/USD 1,2408 1,2576 1,35 Euro/JPY 133,23 134,99 1,32 USD/JPY 107,37 107,35 -0,01 Euro je u 2003. prema dolaru ostvario rast vrijednosti od oko 20 posto, zaključivši godinu na rekordno visokim razinama od oko 1,25 dolara, kako je dolar padao prema čitavom nizu valuta nakon što je službeni Washington signalizirao svoju sklonost ka slabijoj valuti radi poticanja gospodarskog oporavka. Jedinstvena je europska valuta u 2003, tako, dosegla najvišu vrijednost od kad je u siječnju 1999. uvedena, skačući na nove rekordne razine gotovo svakoga dana od sredine studenoga do danas. Daleko je to od listopada 2000, kada je euro pao na najnižu razinu prema dolaru od 82 centa. Od tada je, naime, povratio preko 50 posto izgubljene vrijednosti. Sjajne podatke o američkom gospodarskom rastu posljednjih tjedana prošle godine trgovci su, također, uglavnom zanemarivali, nastavljajući kažnjavati dolar za ogroman manjak u američkoj bilanci plaćanja, proračunske manjkove i niske razine kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama. "Nije toliko euro porastao, koliko je dolar oslabio", kaže Audrey Childe-Freeman, analitičar pri Canadian Imperial Bank of Commerce. Gospodarstvo je, također, dobar dio godine bilo pritisnuto brigom oko prijetećeg sukoba u Iraku. "U prvom je dijelu godine gospodarstvom dominirala prijetnja i rizik od izbijanja rata", ocjenjuje Kamal Sharma, ekonomist pri Dresdner Kleinwort Wasserstein. "Nakon što je rat uspješno okončan, pažnja je ponovno usmjerena na gospodarske podatke. Došlo je do rasta koji je donio olakšanje tržištima, a koji je posljedica rasta očekivanja značajnog oporavka američkog gospodarstva", dodao je. Razdoblje od oko tri mjeseca nakon što su američke snage okupirale Bagdad donijelo je zelembaću nešto olakšanja, spustivši euro s najviše razine od 1,1938 dolara, dosegnute krajem svibnja, na 1,0855 dolara početkom rujna. No, ističe Sharma, 'radilo se samo o točkici na grafikonu silaznog trenda dolara'. Za analitičare je prekretnicu u 2003. predstavljao sastanak ministara financija skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u Dubaiju 19-21. rujna, na kojemu je objavljeno priopćenje u kojemu se poziva na 'fleksibilnost valutnih tečajeva'. To je uglavnom interpretirano kao poziv Kini i Japanu da se suzdrže od umjetnog držanja niskih tečajeva svojih valuta radi poticanja rasta svojeg izvoza a, iako je Washington i dalje uporno ostao pri tvrdnji da se zalaže za snažni dolar, trgovci su to priopćenje doživjeli kao zeleno svjetlo za pritiskanje američke valute naniže. "Veliki doprinos konačnom slabljenju dolara donio je sastanak G7, kada je postalo jasno da je SAD snažno usmjeren na stvaranje radnih mjesta pred izbore u toj zemlji u 2004", kaže Umberto Alvisi, ekonomist pri Credit Suisse First Boston. "Dolar je postao eksterna varijabla, koja ne ovisi o podacima iz američkog gospodarstva, koji ukazuju na to da ono ubrzano vrlo snažno raste" dodao je. Očekuje se da će euro u 2004. nastaviti s rastom, iako bi dolar mogao dobiti nešto poticaja od eventualne odluke američke središnje banke Fed da počne podizati kamatne stope s njihove trenutno najniže razine u 45 godina od jedan posto, kako bi američku imovinu učinio atraktivnijom. "Euro se približava konačnoj fazi rasta prema dolaru - ta bi faza mogla donijeti rast od dodatnih 10 do 15 posto", kaže Steven Pearson, analitičar pri britanskoj banci HBOS. On predviđa rast eura na 1,30 dolara do sredine 2004, prije nego što prema kraju godine ponovno padne na 1,15 dolara za jedan euro. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 24.12.03 USLIB 1,17 1,14 1,17 1,23 24.12.03 EULIB 2,23 2,12 2,14 2,18 31.12.03 USLIB 1,09 1,12 1,16 1,22 31.12.03 EULIB 2,10 2,10 2,12 2,17 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 25. prosinca do 02. siječnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 25. prosinca 02. siječnja u % Euro 1 7,6393 7,6495 0,1335201 USD 1 6,1547 6,0662 -1,4379255 GBP 1 10,8667 10,8166 -0,4610415 JPY 100 5,7369 5,6751 -1,0772368 CHF 1 4,9007 4,9085 0,1591609 SIT 100 3,2271 3,2310 0,1208515 Prema tečajnici HNB-a kuna je u proteklih sedam dana u odnosu na euro oslabila 0,13 posto. Također je, u istom vremenskom razdoblju, tečaj kune pao u odnosu na švicarski franak 0,15 te slovenski tolar 0,12 posto. S druge je pak strane, već peti tjedan za redom, gubitak od čak 5,78 posto zabilježio američki dolar. Tečaj britanske funte, u o odnosu na kunu, u protekla je tri tjedna oslabio 2,13 posto, dok je tečaj japanskog jena, ali u sedmodnevnom razdoblju niži 1,07 posto. 9. Ukinuto uvrštenje Eko Međimurja u JDD kotaciju varaždinske burze Uvrštenje društvu Eko Međimurje d.d. Čakovec (EKOM) ukinuto je u utorak radi smanjenja temeljnog kapitala, izvijestili su sa Varaždinske burze. Varaždinska burza je 30. prosinca 2003. sukladno Pravilima kotacije javnih dioničkih društava(članak 22. stavak 1. točka 2.) ukinula uvrštenje javnom dioničkom društvu Eko Međimurje d.d. Čakovec zbog restanka udovoljavanja uvjeta iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (Odlukom Skupštine Društva smanjen je temeljni kapital na 28.095.200,00 kn). Temeljem navedenog određuje se 30. prosinca o.g. kao zadnjidan trgovanja dionicama Eko međimurje d.d. (EKOM-R-A) u Kotaciji javnih dioničkih društava. Dionicama će se nastavititrgovanje 31. prosinca o.g. u Slobodnom tržištu gdje su uvrštenena zahtjev člana Utilisa d.o.o. iz Čakovca. 10. Statistika Stopa rasta hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu osjetno usporena, rast od 3,9 posto - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju ove godine realno je povećan za svega 3,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što predstavlja osjetno usporavanje stope rasta BDP-a u odnosu na prva dva ovogodišnja tromjesečja, pokazuju procjene koje je objavio Državni zavod za statistiku. Tako je u prvom kvartalu 2003. BDP zabilježio realni porast za 4,9 posto, a u drugom za 5 posto. Stopa rasta BDP-a od 3,9 posto u trećem kvartalu ujedno je najniža u zadnjih sedam tromjesečja. Takvo usporavanje rasta brže je nego što su to očekivali pojedini analitičari. Podaci o tromjesečnom obračunu BDP-a po kategorijama potrošnje pokazuju da je na takvo usporavanje značajno utjecalo daljnje smanjivanje stope rasta osobne potrošnje, koja je u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosila 3,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je u prvom kvartalu realni rast osobne potrošnje bio 4,9 posto, a u drugom 4,7 posto. Realni rast osobne potrošnje u trećem ovogodišnjem tromjesečju (za 3,4 posto) najniži je u zadnjih osam kvartala. Najviše stope rasta i dalje se iskazuju kod investicija u kapital, koje su u trećem tromjesečju realno povećane za 17,6 posto. Istodobno nastavlja se tendencija smanjenja državne potrošnje koja je u trećem kvartalu zabilježila realni pad za 0,7 posto. Kod izvoza roba i usluga ostvaren je rast od 8,3 posto, a kod uvoza 11,1 posto, pri čemu je izvoz roba i usluga u trećem kvartalu bio veći od uvoza roba i usluga, čemu je značajno pridonio turizam sa svojim dobrim rezultatima. Podaci o tromjesečnom obračunu bruto dodane vrijednosti po područjima djelatnosti pokazuju visoke stope rasta u građevinarstvu, za 21,1 posto, te u hotelima i restoranima, za 10,5 posto. Analitičari ocjenjuju da su rani pokazatelji usporavanja osobne potrošnje utjecali na konačni rezultat obračuna bruto domaćeg proizvoda više nego što je bilo očekivano. Po ocjenama analitičara Raiffeisenbank podaci o usporavanju rasta osobne potrošnje pokazuju da su se efekti otvaranja velikih trgovinskih lanaca i preusmjeravanja šopinga iz inozemstva u Hrvatsku istopili, pa očekuju da će te stope rasta biti sve niže. Napominjući da su investicije u kapital uglavnom bilo predvođene od strane države i usmjerene prema cestogradnji, a financirane su vanjskim zaduženjem, za analitičare Raiffeisenbank stoga je upitan njihov daljnji rast po tako visokoj stopi od 17,3 posto koliko je prosječno iznosila u 2003. godini. Pritom upozoravaju kako treba imati na umu da će usporavanje rasta BDP-a utjecati na niz drugih pokazatelja, kao što je udio deficita platne bilance u BDP-u ili deficit proračuna u BDP-u ili ono što jako zabrinjava, udio vanjskog duga u BDP-u. Po njihovoj ocjeni rezultat BDP-a u trećem kvartalu sasvim jasno pokazuje da je nova Vlada preuzela gospodarstvo koje je u silaznoj putanji. Hrvatski vanjsko-trgovinski deficit premašio iznos od 7 milijardi USD - Produbljuje se hrvatski vanjskotrgovinski deficit. Tako je u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u razdoblju od siječnja do studenoga ove godine zabilježen rekordno visoki deficit, veći od 7,1 milijardu američkih dolara, koji je za gotovo 1,5 milijardu dolara nadmašio vrijednost ukupnog robnog izvoza. Hrvatski robni izvoz, izražen u američkim dolarima, za prvih jedanaest mjeseci ove godine vrijedan je 5.651 milijun dolara, što je za 27,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Po objavljenim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz je istodobno povećan za 30,7 posto i iznosio je čak 12.776 milijuna dolara. Tako je deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u tom razdoblju dostigao iznos od 7.124 milijuna dolara, što je za 33,3 posto više nego za prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci. Pokrivenost uvoza izvozom pak iznosi vrlo niskih 44,2 posto. Kod izražavanja vrijednosti robne razmjene u dolarima treba imati u vidu i utjecaj međuvalutnih promjena, odnosno smanjenja tečaja dolara, budući se oko 70 posto hrvatskog robnog izvoza i 77 posto uvoza ostvaruje u eurima. Iskazano u kunama pokazuju se niže stope rasta robne razmjene s inozemstvom s obzirom na smanjenje tečaja dolara u odnosu na kunu prosječno za oko 15 posto. Ukupni hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, za razdoblje od siječnja do studenoga ove godine iznosio je 37,99 milijardi kuna, što je za 8,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za 85,88 milijardi kuna, što je povećanje za 11,6 posto. Vanjskotrgovinski deficit za to razdoblje, izražen u kunama, iznosi 47,9 milijardi kuna. Samo u studenome izvezeno je roba za 512 milijuna dolara (3,3 milijarde kuna), dok je uvoz u studenome bio gotovo dva i pol puta već od izvoza i iznosio je 1,23 milijarde dolara (ili 8 milijardi kuna). Tromjesečni rast industrijske proizvodnje 2,3 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi postepeno usporavanje dinamike rasta. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju od rujna do studenoga ove godine veća od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 2,3 posto. U usporedbi pak s proizvodnjom iz prethodna tri mjeseca (od lipnja do kolovoza) industrijska je proizvodnja u razdoblju od rujna do studenoga veća za blagih 0,3 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku izračunati su na temelju indeksa trend-ciklusa koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Što se tiče područja NKD-a, u razdoblju od rujna do studenoga ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine rudarstvo i vađenje bilježi povećanje za 5,2 posto, a prerađivačka industrija za 2,9 posto. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom smanjena je pak za 1,7 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG) za isto usporedno razdoblje energija bilježi povećanje za 0,7 posto, intermedijarni proizvodi za 3,4 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju za 3,7 posto i netrajni proizvodi za široku potrošnju za 3,8 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je za čak 6,0 posto. U razdoblju od rujna do studenoga 2003., u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od lipnja do kolovoza ove godine, prema područjima NKD-a, rudarstvo i vađenje bilježi povećanje za 0,4 posto i prerađivačka industrija za 0,5 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom smanjenje za 1,8 posto. Prema GIG-u za isto usporedno razdoblje proizvodnja intermedijarnih proizvoda povećana je za 2,5 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,8 posto. Istodobno smanjenje proizvodnje bilježi se kod energije za 1,9 posto, kapitalnih proizvoda za 0,3 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4 posto.