"Retrospektiva" obuhvaća oko 120 radova iz svih stvaralačkih faza tog istaknutog predstavnika avangardnih strujanja u hrvatskoj likovnoj umjetnosti iz druge polovice 20. stoljeća.
Izložene su njegove skulpture, slike, instalacije i asamblaže u različitim materijalima i različitih konceptualnih pristupa.
Neopterećen stvaranjem za vječnost, Kožarić stvara s potpunom slobodom i iz bilo kojeg materijala bez obzira na njegovu postojanost, rekao je ministar kulture Božo Biškupić otvorivši izložbu. I večeras Kožarić je izašao s istinom ne skrivajući ništa, dodao je Biškupić, istaknuvši da i na početku novog tisućljeća on stvara sa začudnom energijom.
Po riječima ravnatelja Umjetničkog paviljona Radovana Vukovića, Kožarić i u visokoj životnoj dobi privlači izuzetnom kreativnošću i umjetničkom nepredvidljivošću.
Više nego ijedan drugi suvremenik, Kožarić je radikalizirao pitanje kreativne slobode i slobode samoga medija, dodao je Vuković.
Ocijenio je da je "Retrospektiva" pokušaj povijesno-umjetničke interpretacije jednog od najheterogenijih i najautentičnijih umjetničkih opusa u posljednjih pedesetak godina.
Ivan Kožarić (1921., Petrinja) studirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Frane Kršinića, Vanje Radauša i Antuna Augustinčića. Od pedesetih godina do danas imao je stotinjak samostalnih i dvjestotinjak skupnih izložaba.
Poznat je po skulpturama u javnom prostoru u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima - Prizemljeno sunce u Bogovićevoj, spomenik A.G. Matošu na Strossmayerevom šetalištu, "Kupač" u Aveniji Većeslava Holjevca, "Antipodi" ispred sisačke Željezare.
Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 1997., a od te je godine i redoviti član HAZU-a.
S obzirom na Kožarićev bogati opus u javnom prostoru i "Retrospektiva" je dijelom postavljena ispred zgrade Umjetničkog paviljona, gdje je izloženo nekoliko njegovih djela - instalacije "Stog sijena" i "Ansambl prometnih znakova" te skulpture "Nedjelja" i "Uzlet".
Izložba će biti otvorena do 5. veljače.