Predstavnici najutjecajnijih političkih stranaka iz BiH već desetak dana, uz istaknuto posredovanje američke diplomacije, intenzivno pregovaraju ne bi li otklonili barem neke od brojnih očiglednih nedostataka ustava pisanog u Daytonu 1995. godine.
Američka je administracija u Sarajevo poslala jasnu poruku kako BiH treba imati jednog predsjednika, jaku vladu s premijerom te znatno utjecajniji državni parlament.
Unatoč inzistiranju Washingtona, takve preinake i dalje nailaze na brojne zapreke, a do sporazuma se teško dolazi zbog različitih političkih ciljeva predstavnika tri konstitutivna naroda, koji BiH vide na potpuno oprečne načine.
U sjeni rasprava o mogućim promjenama Daytona ostalo je čak možda i najvažnije vanjskopolitičko postignuće što ga je BiH ostvarila u proteklom desetljeću, dobijanje suglasnosti Bruxellesa za početak pregovora s Europskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju.
Najistaknutiji bosanskohercegovački dužnosnici uvjereni su kako je pregovore koji počinju u siječnju 2006. godine moguće okončati u roku od godinu dana, unatoč činjenici da ujesen naredne godine slijede redoviti opći izbori koji, po pravilu, uzrokuju dodatne političke napetosti i blokade na svim razinama vlasti.
Od izbora posebno ima razloga strahovita sadašnja vlada, koja je tijekom ove godine obavljala komplicirane pripreme za reformu poreznog sustava odnosno uvođenje poreza na dodanu vrijednost (PDV), kojega u regiji nema još samo BiH.
Osluškujući najave o novoj poreznoj stopi od 17 posto trgovci u zemlji već od studenog počeli su povećavati cijene brojnih proizvoda, ostvarujući tako i prije formalnog uvođenja PDV-a značajan ekstraprofit, a oporba u Parlamentu BiH otvoreno optužuje vlast da nije u stanju ponuditi nikakve socijalne programe kojima će zaštititi najsiromašnije slojeve stanovništva.
Zbog političkih sukoba unutar BiH u 2005. godini objektivno su, po mišljenju analitičara, pogoršani i odnosi s Hrvatskom. Sporazum o dvojnom državljanstvu još nije ratificiran iako je odavno potpisan, a potpisivanje sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima odgođeno je zbog opstrukcija vlasti Republike Srpske, koje, smatra se, time pokušavaju zadržati hrvatsku imovinu na teritoriju tog entiteta i ujedno izvršiti pritisak s ciljem vraćanja stanova Srbima izbjeglim iz Hrvatske u BiH. Gradnja mosta za Pelješac odjednom je postala prvorazredni politički skandal, no po općoj ocjeni, njega treba promatrati u kontekstu zamisli da se neumski prostor iskoristi za gradnju nove luke koja bi se koristila umjesto Ploča te da se izmijeni i trasa koridora V c, a on dovede u neumsko zaleđe umjesto na područje sjeverno od Ploča, kako je to planirano. Uz to, na račun Hrvatske upućene su brojne optužbe da nastojanjem INA-e da zajedno s MOL-om kupi sarajevski Energopetrol pokušava dovesti BiH u poziciju ovisnika o opskrbi naftom iz hrvatskih rafinerija.