HNB je već ranije nedopuštenom proglasila koncentraciju Zagrebačke i HVB Splitske banke, te dala nalog Unicreditu da u primjerenom roku proda jednu od te dvije banke.
Koji je to primjeren rok Rohatinski nije želio reći, jer bi to moglo utjecati i na cijenu. Tek je kazao da je rok dovoljno dugačak da nema tržišnih implikacija i dovoljno kratak da se ne oteže.
HNB je Unicreditu ukazao i koji potencijalni kupci ne bi mogli dobiti suglasnost HNB-a, jer bi time bili probijeni zakonski limiti o vladajućoj poziciji triju ili pet banaka, kazao je Rohatinski.
Riječ je o pet najvećih hrvatskih banaka (izuzimajući dvije spomenute), Privrednoj banci Zagreb, Raiffeisen banci, Erste&Steiermaerkische banci, Hypo banci, a prihvatljiva ne bi bila ni OTP banka, koja je negdje na granici kada je riječ o kriterijima aktive, i sl., ali koja bi kupnjom Splitske banke imala značajan udio na lokalnim tržištima svih većih gradova na obali.
Središnja banka ne bi imala ništa protiv domaćeg konzorcija kao mogućeg kupca, ali je svjesna i svih teškoća s kojim bi se on morao suočiti.
Ako bi to bio ozbiljan konzorcij, s ozbiljnim namjerama i kapacitetom da upravlja bankom veličine Splitske ne bi mogli imati ništa protiv toga, kazao je Rohatinski.
No, upozorava da treba imati na umu kako će Unicredito vjerojatno ugovoriti prodaju Splitske banke u relativno kratkom roku, po cijeni koja će vjerojatno biti oko tri puta veća od nominalne vrijednosti njenog kapitala. To, kaže, daje malo prostora i vremena za osnivanje konzorcija, njegovo uključivanje u natječaj.
Među potencijalnim kupcima je i belgijski KBC, veliki dioničar Nove ljubljanske banke (NLB), a stav HNB-a prema tom kupcu nije i neće se promijeniti, ustvrdio je guverner.
Istaknuo je da i dalje vrijedi ponuda HNB-a od prije oko tri godine, a po formuli "licenca za povrat stare štednje", a stajat će do donošenja konačne presude suda u Strasbourg o tužbi hrvatskih štediša protiv NLB-a.
Ne nađe li se drugo rješenje, nakon donošenja presude, procjenjuje Rohatinski, situacija i za NLB i KBC na neki će se način pogoršati.
Postoje, kaže, vrlo realna očekivanja da će sud u Strasbourgu presuditi u korist hrvatskih štediša i NLB će biti prisiljena vratiti dug, a banke koje neupitne obveze ispunjavaju temeljem sudske presude teško mogu biti ocijenjene kao pouzdane.
Mala je vjerojatnost da i nakon presude i vraćanja devizne štednje banka može dobiti dozvolu za rad u Hrvatskoj prije ulaska Hrvatske u EU, ustvrdio je.