FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Kitarović: Imovina esula riješena Osimskim i Rimskim ugovorima

Autor: ;dmus;
ZAGREB, 20. prosinca 2005. (Hina) - Pitanje nacionalizirane imovineesula i optanata riješeno je Osimskim i Rimskim sporazumima, astajalište Hrvatske je kako postojeće ugovore valja poštovati, reklaje u utorak u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskihintegracija Kolinda Grabar-Kitarović.
ZAGREB, 20. prosinca 2005. (Hina) - Pitanje nacionalizirane imovine esula i optanata riješeno je Osimskim i Rimskim sporazumima, a stajalište Hrvatske je kako postojeće ugovore valja poštovati, rekla je u utorak u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.

Odgovarajući na novinarska pitanja tijekom božićnog domjenka koji je za državne dužnosnike upriličio predsjednik RH Stjepan Mesić, ministrica je najprije istaknula kako je Italija "prijateljska susjedna država s kojom Hrvatska želi i dalje njegovati i razvijati bilateralne odnose u duhu prijateljstva i dobrosusjedstva, kao i suradnju u okvirima EU-a".

"Kad je riječ o nekretninama, treba kazati da je pitanje nacionalizirane imovine esula i optanata riješeno Osimskim i Rimskim ugovorima. Naše je stajalište kako postojeće ugovore valja poštovati i Hrvatska je spremna isplatiti preostalih otprilike 35 milijuna dolara duga kojeg bivša Jugoslavija nije još isplatila Italiji", ponovila je ministrica službeno hrvatsko stajalište, dodavši kako Hrvatska od Italije očekuje broj računa na koji se može isplatiti to dugovanje.

Što se tiče zahtjeva Italije da joj Hrvatska omogući istovjetan ugovor kao s Austrijom, Grabar-Kitarović je podsjetila kako se sporazum s Austrijom odnosi samo na one građane koji nisu bili kompenzirani prijašnjim ugovorima, dok je to pitanje s Italijom riješeno navedenim sporazumima.

Govoreći o pristupu tržištu nekretnina, ministrica Grabar-Kitarović podsjetila je kako Hrvatska trenutačno, temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji ima s EU-om, primjenjuje svoje nacionalno zakonodavstvo o pristupu prodaji nekretnina stranim državljanima.

"Kad je riječ o fizičkim osobama, to se temelji na načelu reciprociteta. To znači da pod jednakim uvjetima pod kojima hrvatski državljani u nekoj drugoj državi mogu kupovati nekretnine, Hrvatska, uz odluku MVPEI i mišljenje ministarstva pravosuđa, dopušta prodaju nekretnina (na svojem području) državljanima te zemlje", kazala je.

"Reciprocitet primjenjujemo prema svim državama, pa tako i Italiji", podsjetila je, naglasivši kako su od Italije zatraženi dokazi o tome pod kojim uvjetima hrvatski državljani mogu kupovati nekretnine, ali do ovog trenutka odgovor još nije stigao.

"O tom smo pitanju raspravljali i s Europskom komisijom, a to ćemo činiti i ubuduće, kako bismo pružili sve dokaze, jer doista ne želimo diskriminirati talijanske državljane u odnosu na druge državljane kad je riječ o bilo kojem pitanju", istaknula je ministrica.

Talijansko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je ocijenilo držanje Zagreba prema talijanskim građanima, glede pristupa hrvatskom tržištu nekretnina, diskriminantnim i protivnim načelima EU-a, najavivši kako će se sukladno tome i ponašati u pregovorima Bruxellesa s Hrvatskom o njezinu ulasku u EU.

"Tijekom pregovora između EU-a i Hrvatske Italija će voditi računa i o držanju Zagreba koje sad smatra 'diskriminantnim i neprihvatljivim' prema Talijanima kada je u pitanju tržište nekretnina", rekao je glasnogovornik talijanskog ministarstva vanjskih poslova Pasquale Terracciano.

Terracciano je to kazao nakon što je ministar za odnose s parlamentom Carlo Giovanardi u Trstu izjavio da će "biti zapriječen ulazak Hrvatskoj u EU dok ne sklopi sporazum s Italijom", nalik na onaj koji je Zagreb potpisao s Bečom.

Hrvatska vlada nedavno je parafirala Sporazum o naknadi za imovinu oduzetu Nijemcima protjeranim u Austriju nakon Drugog svjetskog rata, koji je uzburkao hrvatsku javnost. Predsjednik Mesić ocijenio je da bi njegovo ispunjavanje moglo u pitanje dovesti i samu opstojnost hrvatske države, zahtijevajući da se od njega u potpunosti odustane.

Vlada i premijer Ivo Sanader tvrdili su da sporazum obuhvaća obeštećenje za imovinu oduzetu poslije 1955. godine i da samo poštuju hrvatske zakone, pa tako i izmjenjeni i dopunjeni ustavni Zakon o naknadi za oduzetu imovinu.

Daljnja procedura nakon parafiranja je potpisivanje sporazuma i potom ratifikacija u Saboru.

(Hina) xdam ydv

An unhandled error has occurred. Reload 🗙