Znanstveno djelo Vladimira Preloga (1906.-1998.) predstavio je akademik Nenad Trinajestić, koji je napomenuo da je to treći hrvatski nobelova, koji je tu nagradu dobio za kemiju 1975., podijelivši je s Australcem Johnom Warcupom Cornforthom.
Prvi hrvatski nobelovac bio je kemičar Leopold Ružička, a drugi književnik Ivo Andrić.
Prelog je u hrvatskoj kemiji ostavio trajan trag svojim djelovanjem u Zagrebu i preko svojih brojnih učenika i suradnika, ali i na istraživanjima u farmaceutskoj kemiji, što je osobito došlo do izražaja njegovim suradnjom s tvornicom Kaštel, pretečom Plive.
Svi hrvatski organski kemičari druge polovice 20. stoljeća bili su Prelogovi učenici ili suradnici. Vladimir Prelog bio je izuzetan znanstvenik, dobar čovjek i veliki rodoljub, rekao je akademik Trinajstić.
O umjetniku Ivi Dulčiću (1916.-1975.) govorio je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, istaknuvši kako je bio je slikar cjelovita, nepodijeljena i neusitnjena svijeta u kojem je, dakako, pribivalo i njegovo religijsko biće. Upravo je težnja prema punoći življenja dala Dulčiću osobit čar njegovim sakralnim slikama, dodao je.
Godina 2005. bila je godina pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića (1865.-1908.) i Dragutina Tadijanovića (1905.)