Hrvatske trošarine su niže od njihove razine u EU, a bit će potrebne prilagodbe i u strukturama roba koje podliježu trošarinama, rečeno je na predstavljanju knjige održanom u organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert.
No, kako je istaknuto vjerojatno će i Hrvatskoj, kao i novim zemljama članicama EU biti omogućena određena izuzeća ili korištenje prijelaznog razdoblja u kojem se stope trebaju približiti minimalno određenim u EU.
U EU raste porezno opterećenje, pa se postavlja pitanje kako će Hrvatska uhvatiti taj korak da zadovolji europske uvjete i što će eventualno povećanje stopa značiti za gospodarstvo, posebice povećanje trošarina za naftne derivate, naglasila je autorica knjige Kuliš.
Dodala je da je neusklađenost stopa još uvijek veliki problem u i samoj EU koja ulaže velika napore kako bi ih harmonizirala.
Kuliš je također kazala da u Hrvatskoj, kao i u EU, postoji problem nelegalne prodaje duhanskih i alkoholnih proizvoda, pa da će i na tom području trebati uložiti velike napore kako bi se to suzbilo. Rekla je da će pri tome važnu ulogu imati povezivanje i suradnja carinskih službi.
Carinska služba namjerava surađivati sa međunarodnim institucijama na usklađivanju tog sustava, a procjenjuje se da će ta prilagodba trajati oko 12 mjeseci, rekao je Oskar Cukrov iz Carinske uprave.
Trošarine su veliki izvor prihoda, one čine oko 14 posto svih poreznih prihoda Hrvatske, u usporedbi s porezom na dohodak koji čine 9 posto ili porezom na dobit koji čine manje od 6 posto prihoda, rekla je ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott.
Naglasila je da vlada mora kod povećanja trošarina imati u vidu da to može smanjiti njezinu popularnost jer one najviše opterećuju najsiromašnije građane, ali isto tako uzeti u obzir dodatna opterećenje zbog zdravstvenih troškova i troškova zaštite okoliša, kao i mogućnost rasta ilegalnog tržišta.