Izvanredno otkriće pronašao je tim arheologa na čelu s profesorom Williamom Saturnom s američkog Sveučilišta New Hampshire.
Zapadni zid podzemne prostorije "oslonjene" na jednu piramidu datira iz 100. godine prije Krista, a prikazuje mit Maja o postanku svijeta i krunidbi njihova kralja. Saturno tvrdi da su boje tako svježe da se čini kao da je freska naslikana jučer te ističe kako je na njima više boja i nanosa kistom nego i u jednom do sada pronađenom umjetničkom djelu Maja.
Freska je naslikana na površini 9 x 0,9 metara i dio je veće zidne slike koja prikazuje rođenje, smrt i uskrsnuće sina boga kukuruza, a čine je četiri freske na kojima su naslikane i različite životinje koje su za Maje imale simbolično značenje. Na prvoj fresci božji sin stoji u vodi s ribom, zatim je prikazan na kopnu, a pored njega je jelen, na trećoj leti zrakom uz purana, dok je na četvrtoj prikazan u raju. Prema majanskom vjerovanju bog je čovjeka, iz trećeg pokušaja, stvorio iz kukuruza.
Freska također dokazuje da su stari Maje, poznati po otkrićima iz astronomije i matematike, koristili isti obred kraljevske krunidbe tijekom 800 godina.
Maje su dominirali južnim dijelom današnjeg Meksika i dijelovima središnje Amerike oko 1.500 godina, stvorivši mnoge napredne civilizacije, sve dok ih španjolski konkviskadori nisu pokorili prije pet stotina godina. U tom području i danas živi nekoliko milijuna njihovih potomaka.
Zanimljivost vezana uz ovaj događaj je činjenica da je Saturno na tunel naišao slučajno 2002. kada se nakon duljeg vremena bez hrane i vode pokušao skloniti od žege.