LJUBLJANA
Odnose s Hrvatskom ne treba zaoštravati jer je to susjedna država s kojom Slovenija ima mnogo zajedničkih točaka, izjavio je slovenski predsjednik Janez Drnovšek u utorak u svom tradicionalnom novogodišnjem intervjuu za Slovensku televiziju. Drnovšek je posebno upozorio da odnose s Hrvatskom ne treba zaoštravati i stvarati dojam da Slovenija preko Europske unije, odnosno tijekom hrvatskih pristupnih pregovora, želi "iznuditi" granično rješenje u svom najboljem interesu. Bio je to Drnovšekov odgovor na pitanje kako gleda na poruke slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da će Slovenija iduće godine uz asistenciju Europske unije ući u nove pregovore o granici s Hrvatskom, kojima bi se "nadogradio" parafirani sporazum Drnovšek - Račan iz 2001. godine. "Hrvatska nam je susjedna država, to će uvijek ostati i to stalno moramo imati u vidu", rekao je Drnovšek, dodajući da između dviju država postoji vrlo značajna gospodarska razmjena, te brojni poslovni, turistički i međuljudski kontakti koje ne bi trebalo ugroziti stvaranjem osjećaja da Slovenija želi iznuditi granicu po svojim željama, koristeći teške hrvatske pristupne pregovore. Drnovšek je, objašnjavajući zašto se za razliku od Janšine vlade založio da se otvorena pitanja s Hrvatskom riješe arbitražom, rekao da je na osnovu svog iskustva u vrijeme kad je bio premijer shvatio da Hrvatska ne prihvaća sporazum Drnovšek - Račan.
PRIŠTINA
Albanija podržava neovisnost Kosova, izjavila je u utorak navečer u Prištini predsjednica albanskog parlamenta Jozefina Topalli. Ona je nakon susreta sa svojim kosovskim kolegom Nexhatom Dacijem ocijenila da će se "neovisnost Kosova vrlo brzo ostvariti". "Naše dvije zemlje su europske, naši se građani cijelim svojim bićem osjećaju kao Europljani, a sigurno je da je neovisnost Kosova i njegovo mjesto u Europi nešto što smo sanjali", izjavila je Jozefina Topalli. Daci je kazao da očekuje snažnu potporu Albanije u trenutku pokretanja pregovora o budućem statusu Kosova.
PARIZ
Jednomjesečna istraga osnažila je tvrdnje da je američka obavještajna služba CIA vodila mrežu tajnih zatvora u Europi te otimala zarobljenike i premještala ih po državama, rekao je europski istražitelj za ljudska prava u utorak. Švicarski senator Dick Marty koji za Vijeće Europe istražuje navode o postojanju tajnih zatvora CIA-e u Europi kritizirao je Sjedinjene Države zato što se nisu jasno očitovale o navodima koji su prvi put izneseni u Washington Postu. No, Marty je rekao da je njegov glavni mandat istražiti postupke europskih vlada i da je teško povjerovati da određene vlade i tajne službe u Europi nisu surađivale sa CIA-om, kršeći pri tome svoje obveze u poštivanju ljudskih prava. "Pravni postupak koji je u tijeku u nekim zemljama izgleda da ukazuje kako su neke osobe otimane i prebacivane u druge zemlje bez poštivanja bilo kakvih zakonskih standarda", rekao je Marty u pisanoj izjavi nakon podnošenja izvješća u odboru za pravna pitanja i ljudska prava Vijeća Europe u Parizu. Marty je pozvao sve vlade država članica Vijeća Europe da u potpunosti surađuju s istragom, dodavši da se čini kako to ne čine sve zemlje, uključujući njegovu domovinu Švicarsku. Marty je također ocijenio i da je moguće da tajne službe europskih zemalja nisu svoje vlade obavještavale o suradnji sa CIA-om.
NEW YORK
Istražitelj UN-a Detlev Mehlis je u utorak rekao da će izostanak pune sirijske suradnje možda i za dvije godine produljiti istragu o ubojstvu bivšeg libanonskog premijera Rafika Hairija. Mehlis je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda rekao da je došlo do pomutnje oko toga tko sa sirijske treba surađivati u istrazi. "Odnosi istražnog povjerenstva sa sirijskim vlastima obilježeni su proturječnim signalima, i nije uvijek bilo jasno tko je sa sirijske strane glavni sugovornik povjerenstva", rekao je Mehlis napomenuvši da je to prouzročilo zbrku i kašnjenja. Mehlis je rekao da je Sirija oklijevala i odugovlačila u ispunjavanju zahtjeva UN-ovog istražnog povjerenstva premda je UN zatražio punu i bezuvjetnu suradnju. "Ovom brzinom za istragu će biti potrebna još godina ili dvije. Suradnja u dobroj vjeri trebala bi biti revna i pravovremena", ocijenio je Mehlis.
BUKUREŠT
Rumunjska je u utorak završila proces deklasificiranja milijuna dosjea koje je sastavila tajna obavještajna služba Securitate te ih tako učinila dostupnima javnosti. Vladajuća stranka je na prošlogodišnjim izborima obećala da će dosjee koji su sakupljani tijekom desetljeća diktature Nicolaea Ceausescua prebaciti iz bivšeg ureda Securitatea u arhivski institut. "Nemamo više pravo zadržavati tajne. To je korak naprijed", kazao je rumunjski predsjednik Traian Basescu. Prema njegovim riječima, više od 1,6 milijuna dosjea je predano arhivu. Basescu je međutim dodao da postoji i neodređen broj dosjea vezanih za vojna pitanja koji još neće moći na uvid javnosti . "Postoji oko 100.000 dosjea koji ne mogu biti predani zbog sigurnosnih razloga", kazao je šaf arhiva Gheorghe Onisoru.