Kako su novinarima u Bruxellesu kazali predstavnici hrvatske misije pri Europskoj uniji u petak, druga, bilateralna faza počet će 31. siječnja 2006. i trajati do 3. veljače.
Poljoprivreda je jedno od najtežih i najopsežnijih od 35 poglavlja, koja hrvatski stručnjaci i njihovi kolege iz Europske komisije trebaju dubinski snimiti kako bi ustanovili razlike između europskoga i hrvatskoga zakonodavstva na tom području.
Hrvatsko zakonodavstvo treba se u svim segmentima prilagoditi europskome želi li Hrvatska ispuniti kriterije za ulazak u Europsku uniju.
Što se tiče poljoprivrede, Hrvatskoj je najvažnije ubrzati gospodarske reforme kako bi postala konkurentnija i tako ojačala argumente za dobivanje većih proizvodnih kvota i većih potpora, ocijenili su ovoga tjedna hrvatski stručnjaci.
Hrvatska treba izboriti najveće moguće proizvodne kvote za šećer, vinograde, maslinike i mlijeko, a ostalo smije proizvoditi u neograničenim količinama.
Posebno vruće pitanje bit će prodaja poljoprivrednog zemljišta, koje je u Hrvatskoj mnogo jeftinije nego u Europskoj uniji, te će hrvatski pregovarači nastojati izboriti odgodu prodaje zemljišta koliko je maksimalno moguće.
Poljoprivreda je u isključivoj nadležnosti Europske unije. Europska Zajednička poljoprivredna politika (CAP) regulirana je brojnim obvezujućim pravilima, koje će Hrvatska morati usvojiti i osigurati njihovu provedbu da bi bila sposobna suočiti se s konkurentskim pritiskom unutar Europske unije.
Međutim, u posljednje vrijeme u Europskoj uniji mnogo se govori o smanjenju potpora za poljoprivredu, poglavito u okviru pregovora o novom proračunu Unije za razdoblje od 2007. do 2013. koje je izradilo britansko predsjedništvo.