HINA - Financijski servis
Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih deset mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 42,42 milijarde kuna ili 7,19 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 91,17 milijardi kuna ili 15,46 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prvih deset mjeseci ove godine niskih 46,6 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 48,75 milijardi kuna, odnosno 8,26 milijardi USD. Izvoz roba iz Hrvatske, izražen u kunama, u prvih je deset mjeseci ove godine porastao za 7 posto, a izražen u američkim dolarima za 10,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, uvoz je izražen u kunama povećan za 10,6 posto, a u dolarima za 14,3 posto. Više od polovice ukupnog izvoza u prvih deset mjeseci ove godine, točnije 56,1 posto ili 4,03 milijarde USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 40,2 posto ili 2,89 milijardi dolara. Podaci DZS-a pritom pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 20 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) bio veći za neznatnih 0,3 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 88,7 posto ili 13,72 milijarde USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu ranije povećan za 15,4 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, oko trećine uvoza (5,17 milijardi USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 9,5 posto, a slijede kapitalni proizvodi s uvozom od 4,4 milijarde USD ili 8,2 posto više nego godinu ranije. Glavninu hrvatskog izvoza, kao i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 6,75 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje 2004. izvoz prerađivačke industrije povećan je 9 posto, dok je uvoz rastao po stopi od 11,1 posto te je premašio iznos od 13,08 milijardi USD. U okviru nje, najveći su udio u izvozu u tom razdoblju imali brodogradnja (koju službena statistika prati kao proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to od 808,9 milijuna USD, te proizvodnja koksa i naftnih derivata, čiji je izvoz iznosio 702,09 milijuna USD. Pritom je izvoz u toj industrijskoj grani povećan u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine za 19,3 posto, dok brodogradnja bilježi pad izvoza za 14,9 posto. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza i uvoza u prvih deset mjeseci ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje. Njih je, naime, izvezeno za više od 2,1 milijarde USD ili 1,4 posto manje nego u istom razdoblju lani, ali i uvezeno za 4,97 milijardi USD ili 6,1 posto više. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih deset mjeseci ove godine bile su zemlje Europske unije, na koje se odnosni više od 4,5 milijardi USD hrvatskog robnog izvoza, kao i najveći dio uvoza - 10,08 milijardi USD. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 6,4 posto, a uvoz iz njih za 6,9 posto. Po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 1,57 milijardi USD (rast od 3,3 posto), a iz koje je uvoz istodobno iznosio 2,39 milijardi USD (3,9 posto više). Po vrijednosti izvoza slijede Bosna i Hercegovina, u koju su hrvatske tvrtke izvezle roba u vrijednosti većoj od milijardu USD (rast za 9,4 posto) te Njemačka, u koju je izvoz iznosio 750,84 milijuna USD (rast za 1,3 posto). Uvoz iz Njemačke istodobno je porastao za 9,2 posto, na više od 2,26 milijardi USD. Iz BiH je pak uvezeno roba za 374,82 milijuna USD ili 29,9 posto više nego lani.