U dokumentu se među ostalim navodi da Bunjevci ne uživaju pravo zaštite nadležnih institucija Republike Srbije od aktivnosti hrvatske nacionalne manjine koja ugrožava njihov opstanak.
"Osporava nam se pravo na jezik i pismo manjine", stoji u dokumentu i dodaje da ova zajednica nije ostvarila pravo da se u nastavni plan i program za prva tri razreda osnovne škole kao izborni predmet uvede "Bunjevački jezik s elementima nacionalne povijesti i kulture".
"Po posljednjem popisu nas Bunjevaca u Subotici ima 10,60 posto a u službama lokalne samouprave ukupno je zaposleno 0,2 posto. Na čelnim mjestima nema ni jednog Bunjevca kao ni u javnim komunalnim poduzećima kojima je osnivač lokalna samouprava. Slična je situacija u svim državnim službama u Subotici", zaključuje Bunjevačka stranka, koja ima sjedište u Subotici.
Ta stranka u svojemu dokumentu kritizira "Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u Vojvodini" koji je potkraj listopada objavio Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Bunjevačka stranka ističe da nekim iznijetim stajalištima DSHV izaziva rasnu, vjersku i međunacionalnu mržnju usmjerenu "ne samo protiv Bunjevaca i većinskog naroda već protiv svih građana Vojvodine i Republike Srbije".
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Srbiji živi 20.012 Bunjevaca, koji uz svoj tisak i televizijski program na TV NS imaju svoje krovno tijelo - Bunjevačko nacionalno vijeće.
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine ističu da su Bunjevci regionalna hrvatska etnička skupina, koja to odbija priznati.