"Velik je interes za Hrvatsku, ali mi moramo naš ambijent prilagoditi onome u Europskoj uniji", rekao je među ostalim predsjednik Mesić dodajući da je u razgovorima vođenim u londonskom Cityju, Europskoj banci za obnovu i razvoj i Britansko-hrvatskoj gospodarskoj komori čuo i prigovore koji se odnose na sporost administracije i birokratske zapreke koji obeshrabruju veća ulaganja u Hrvatsku.
Posjet Londonu bio je prije svega radni i usmjeren na one krugove od kojih se očekuju veća ulaganja u Hrvatsku, u sklopu Britansko-hrvatske gospodarske komore ali i među predstavnicima visokog biznisa iz financijske sfere londonskog Cityja, kojima je hrvatsko izaslanstvo željelo izložiti prilike za ulaganja u Hrvatsku.
Sugovornike je, prema riječima predsjednika Mesića, također zanimalo hrvatsko susjedstvo i situacija i Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te pitanje rješavanja statusa Kosova.
Taj posjet treba gledati u i svjetlu nedavnog pokretanja pregovora s EU, rekao je hrvatski predsjednik istaknuvši da se "Europa udružuje i mora se udružiti te da ovaj najrazvijeniji dio Europe treba prihvatiti zemlje u tranziciji kao prostor u koji se mora ulagati da bi sutra oni imali jedno prihvatljivo tržište".
Razvijeni koji ulažu u zemlje u tranziciji ulažu u svoj vlastiti razvoj, rekao je Mesić koji je u to nastojao uvjeriti i svoje sugovornike u londonskom Cityju i EBRD-u.
Predsjednik Mesić sastao se u Londonu i s članovima Britansko-hrvatske gospodarske komore, nevladine i neprofitne organizacije, osnovane 1998. s 20-ak članova, čiji je glavni cilj promicati gospodarske odnose putem trgovine, investicija i financijskih aktivnosti. Na sastanku s predsjednikom Mesićem sudjelovali su poslovni ljudi iz tvrtki koje posluju s Hrvatskom, poput turoperatera Bond Toursa te hrvatskih tvrtki s predstavništvima u Londonu, među kojima su Croatia Airlines, Varteks, Ina.
Hrvatski predsjednik dao je tijekom boravka u Londonu intervju za ugledne listove Times i Economist. U intrevjuu Timesu najviše pitanja odnosilo se na Hrvatsku i regiju u kontekstu pridruživanja odnosno približavanja Uniji kao i o hrvatskoj suradnji sa susjedima, posebice SCG i BiH, a bilo je riječi i o suradnji s haškim tribunalom i slučaju Gotovina.