Prvi dopredsjednik je Miljenko Solter, a u Upravni odbor izabrano je 12 uglednih stručnjaka.
U Hrvatskoj oko deset posto stanovništva ima gušu, odnosno povećanu štitnjaču koja normalno funkcionira, a isto toliko ih je i s smanjenim ili prejakim radom štitnjače što pogotovo pogađa starije žene, rekao je akademik Kusić. Naveo je da se guša češće javlja u područjima gdje nema dovoljno joda. U Hrvatskoj je, naveo je, 1953. provedeno prvo, a 1996. drugo jodiranje soli, pa sada joda imamo dovoljno. Djeca rođena poslije tog jodiranja imaju ga dovoljno, a rođeni prije imaju povećanu gušavost, odnosno više guše nego što je to normalno, pa čak 10 do 20 posto, rekao je akademik Kusić.
Istaknuo je da je Hrvatska jodiranjem soli među najnaprednijim zemljama, pa je prestigla Njemačku i Italiju. Često se stres povezuje s ostalim problemima štitnjače, ali to nije znanstveno dokazano, kaže Kustić i dodaje da su uzroci genetski.
S obzirom na učestalost bolesti štitnjače, visoku stručnu i znanstvenu razinu prevencije, dijagnostike i liječenja te interdisciplinarnost problematike postojala je potreba zajedničke organizacije. S tim je ciljem osnovano Hrvatsko društvo za štitnjaču koje će promicati nove spoznaje, ali i usuglašavati već postojeća načela kako bi se unaprjedila prevencija, dijagnostika i liječenje bolesti štitnjače u cijeloj Hrvatskoj. Također je cilj Društva poboljšati suradnju pojedinih centara i poticati zajedničke projekte. Društvo će objediniti stručnjake različitih specijalnosti, primjerice endokrinologije, specijaliste nuklearne i interne medicine, otorinolaringologije, kirurgije, patologije, molekularne biologije, imunologije, radiologije, javnog zdravstva i druge, rekao je akademik Zvonko Kusić.