Razvoj u Hrvatskoj odvija se spontano, bez plana, kazala je predsjednica Uprave Inkera Ljerka Cerc, za koju je najpozitivnija vijest iz rasprave činjenica da će Hrvatsku EU 'prisiliti' da napravi strategiju razvoja.
Hrvatska će morati donijeti nacionalni razvojni plan, to je obaveza prema EU, kazao je predsjednik zagrebačke Komore, član Pregovaračkog tima Zlatan Froehlich, nakon što je skup nakon uvodnog izlaganja zbog drugih obveza morala napustiti državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Martina Dalić.
Potrebu donošenja razvojne strategije ističe i Žarko Primorac, suradnik Deloitte and Touche, naglašvajući da sami moramo rješiti pitanja kako povećati izvoz, konkurentnost, kako stvoriti novi proizvod, itd.
Iznosi primjer Irske koja ima šestogodišnji plan, efikasnu administraciju, sustav razvojnih agencija, pet socijalnih ugovora, i toga se pridržavaju sve njihove vlade.
A kod nas - jedna Vlada osnuje i relativno dobro razvije agenciju za poticanje izvoza, u sljedećoj Vladi jedan je ministar ukine, drugi je ponovno osnuje, pa je i nova Vlada ponovno osniva. Svaka nova Vlada počinje novi život, novu politiku... Međutim, ekonomski proces nije pitanje jedne Vlade, nego je potrebno da u idućih 15 godina sve vlade poštuju određene ciljeve, zaključio je Primorac.
Posebnu pažnju posvetio je konkurentnosti, naglašavajući da država tu ne može sve i ne odmah te da same tvrtke moraju imati programe za povećanje konkurentnosti.
Na problem velikog javnog sektora Hrvatske upozorava i Martina Dalić, podsjećajući da je cilj do 2008. dosegnuti deficit proračuna od 3 posto BDP-a.
No, to, upozorava, neće biti jednostavno, jer i sredstva iz predpristupnih europskih fondova zahtjevaju kofinanciranje iz državnog proračuna. Važne su i reforme koje će djelomično smanjiti pritisak na proračun, jer o tome ovisi i apsorbcijska moć (iz pretpristupnih fondova) Hrvatske, kazala je Dalić, napominjući da će stoga fiskalna politika morati biti restriktrivnija.
Iduća, 2006. mora donijeti početak rješavanja problema s kojima smo suočeni niz godina, kao što su restrukturiranje brodogradnje, održivo financiranje zdravstvenog sustava, i slično, istaknula je Dalić.
Poduzetnici su pak u raspravi upozorili i na probleme sive ekonomije, nelikvidnosti, problem prijave na javne natječaje unutar EU, što pred tvrtke stavlja niz tehničkih barijera, a nema vanjskotrgovinskog poduzeća koje bi im pri tome moglo pomoći.
Posebno je upozoreno na problem prekomjernog uvoza i njegove nedovoljne kontrole, na činjenicu da se primjerice za uvoz stolice iz Kine treba 15-ak dokumenata, ali 150 za izvoz stolice u Kinu.