Rupel je tijekom dana boravio u glavnom gradu BiH gdje je otvorio konferenciju posvećenu desetoj obljetnici potpisivanja Daytonskog sporazuma što su je uz OESS organizirali i Srednjoeuropska inicijativa (CEI) te sveučilišta u Sarajevu i Kopru.
U pozdravnom govoru Rupel je istaknuo da status i konačno rješenje ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za Srbiju te Crnu Goru kao i Kosovo treba brzo pronaći čime će cijela regija napokon ostaviti mučnu prošlost iza sebe.
"Budimo realisti i zagovarajmo stabilnost", poručio je Rupel.
Slovenski ministar vanjskih poslova također je upozorio da se u pregovorima o statusu Kosova ne smije ni pomišljati da se to pitanje riješi na račun BiH, odnosno zamjenom za teritorij Republike Srpske.
On je naglasio da bi takvi pokušaji definitivno označili kraj regionalne stabilnosti.
Također je kazao da ne može biti nikakvih pregovora niti o privođenju preostalih optuženih za ratne zločine dodavši kako to "vrijedi za cijelu regiju".
Rupel je ocijenio da je budućnost cijele regije unutar europske obitelji a vlasti i građane BiH posebice pozvao da nastave provoditi ustavne reforme kako bi sami sebi pomogli na tom putu.
Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown podržao je stajalište o potrebi važnih ustavnih promjena u zemlji no istodobno se zauzeo za evolutivni pristup tom problemu koji Dayton mora uzeti kao polazište.
Prva postaja na tom putu, po Ashdownovu sudu, bila bi izmjena sadašnje uloge Predsjedništva BiH.
Cijeli proces promjena koje bi BiH na kraju dovele u EU mogao bi trajati pet do deset godina no one se moraju provesti i stoga je bolje započeti ih što prije, kazao je Ashdown koji nakon tri i pol godine uskoro napušta dužnost visokog predstavnika.
Nekadašnji američki izaslanik za Balkan James O'Brian, i sam sudionik pregovora u Daytonu, rekao je da je sporazum kojim je okončan rat u BiH nedvojbeno bio uspješan.
"Da nije tako, EU se ne bi odlučila otvoriti pregovore s BiH", kazao je bivši izaslanik predsjednika Billa Clintona.
On je ustvrdio da sam Daytonski sporazum omogućava promjene u zemlji jer jednostavno iz njezina unutarnjeg ustroja treba eliminirati strukture koje su zapreka poštivanju ljudskih prava, integraciji države i gospodarskom napretku.
Odgovarajući na pitanje potpredsjednika Republike Srpske Ivana Tomljenovića što ponuditi Hrvatima koji se osjećaju potpuno obespravljenima u BiH, Ashdown i O'Brian su potvrdili da drže da BiH bez Hrvata svakako ne može postojati te da se mora pronaći rješenje koje će i njih zadovoljiti.
Ashdown je pri tom poručio kako je jedini način da se to postigne sudjelovanje u pregovorima a ne njihovo bojkotiranje dok je O'Brian istaknuo da je za sve građane BiH ključno odgovoriti na temeljno pitanje koje im sada postavlja EU: mogu li sami međusobno surađivati i naći rješenje za probleme koje imaju.