ZAGREB
Sporazum o naknadi za imovinu oduzetu rata Nijemcima protjeranim u Austriju nakon Drugog svjetskog rata nije dogovoren u zamjenu za jači angažman Austrije glede otvaranja pregovora o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, izjavila je jučer na konferenciji za novinare u Zagrebu hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. "To je potpuno kriva teza, ona je potpuno netočna, budući da su pregovori između RH i Republike Austrije po ovom pitanju završili 4. travnja 2005., a trajali su sedam godina", istaknula je ministrica. Govoreći o sporazumu s Austrijom, koji je Hrvatska parafirala sredinom listopada, a Austrija bi trebala uskoro, Škare Ožbolt je rekla da su pregovori započeli prije punih sedam godina. Daljnja procedura nakon parafiranja je potpisivanje sporazuma i potom ratifikacija u Saboru. Polazište za pregovore jei da onaj tko je obeštećen temeljem ranijih akata jugoslavenske ili austrijske strane ne može ostvariti nikakvo pravo koje je propisano ovim Sporazumom.
POREČ
Treći susret Nacionalnog foruma o pristupanju Europskoj uniji održan je jučer u porečkoj Istarskoj sabornici na temu "Budućnost hrvatskog državnog suvereniteta i nacionalnog identiteta u EU". Obraćajući se sudionicima ovog foruma ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović naglasila je kako je svjesna strahovanja u javnosti da će Hrvatska ulaskom u EU "izgubiti suverenost koju smo tek nedavno i krvavo izborili" ali je naglasila da će Hrvatska kao punopravni član EU doći u poziciju da taj suverenitet i nadogradi. Inicijativa pod nazivom Nacionalni forum o pristupanju EU, koju je pokrenulo MVPEI, ima za cilj postići dobru informiranost hrvatske javnosti o procesu pristupanja Hrvatske EU te prenijeti javnu raspravu o tim pitanjima i na lokalnu razinu čime bi obuhvatila sve dijelove hrvatskog društva.
SUBOTICA
Otvorenjem prve Hrvatske čitaonice u Srbiji jučer su u Subotici završeni IV. dani Balinta Vujkova, posvećeni književnosti podunavskih Hrvata. S nekoliko stotina naslova, suvremenom televizijskom i audio opremom, čitaonica je prva institucija u Srbiji namijenjena hrvatskoj mladeži u kojoj će ona uz čitanje djela hrvatskih autora, te praćenje različitih seminara i programa, moći širiti znanje o hrvatskom jeziku i kulturi. Dani hrvatske knjige i riječi u Subotici, koji se ove godine održavaju četvrti put, nose ime Balinta Vujkova, književnika i najvećeg sakupljača hrvatskih narodnih pripovjedaka u Vojvodini.
LJUBLJANA
Dobre usluge koje je Hrvatskoj i Sloveniji ponudio Javier Solana za rješavanje međusobnih odnosa jesu dobrodošle, ali za ta pitanja nema čarobnog rješenja, navodi jučer u komentaru ljubljanskog "Dela" komentatorica Saša Vidmajer. "U vrijeme kad su odnosi dviju država u potpunoj blokadi Solanina je misija dobrodošla jer su otvorena analiza i vanserijski savjet uvijek korisni", navodi Vidmajer, ali podsjeća da je pokušaja da se otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije riješe posredništvom uglednih svjetskih političara već bilo. Prije više godina neuspješno je savjetovanjem pokušao riješiti pitanje granice u Piranskom zaljevu nekadašnji američki ministar obrane William Perry, a i sam Solana je u jesen prošle godine sugerirao da bi bio spreman pomoći nakon što je Slovenija zaprijetila da zbog incidenata u Piranskom zaljevu neće podržavati Hrvatsku pri njenoj integraciji u Europsku uniju.
LJUBLJANA
Nekoliko desetaka tisuća ljudi iz cijele Slovenije okupilo se jučer poslije podne u središtu Ljubljane na prosvjedima protiv ekonomskih, socijalnih i poreznih reformi koje je najavila vlada Janeza Janše. Organizatori mirnih prosvjeda, četiri najjače sindikalne središnjice, ocijenile su da se na mirnim prosvjedima pod geslom "Očuvajmo Sloveniju kao socijalnu državu" okupilo 40.000 ljudi, uz radnike i sindikalne aktiviste, još i predstavnici studentskih i umirovljeničkih organizacija. Policija je ocijenila da se na prosvjedima okupilo 25.000 ljudi. Sindikalni predstavnici naglasili su da nisu protiv svih mjera koje u reformnom paketu predlaže sadašnja vlada, ali se protive smanjenju prava zaposlenih iz radnog odnosa, te socijalnom raslojavanju koje će neke mjere izazvati. Posebno se protive uvođenju jedinstvenog poreza u visini 20 posto i ukidanju snižene stope PDV-a od 8,5 posto.
PODGORICA
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek boravit će sutra u prvom službenom posjetu Crnoj Gori, priopćeno je jučer iz ureda crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića. Prvi službeni posjet nekog slovenskog predsjednika Crnoj Gori predstavlja kontinuitet kvalitetne međudržavne komunikacije na najvišoj razini, navodi se u priopćenju. Drnovšek će se na Cetinju susreti sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, a u Podgorici će razgovarati s predsjednikom crnogorskog parlamenta Rankom Krivokapićem i premijerom Milom Đukanovićem.
TIRANA/PRIŠTINA
Neovisnost Kosova najbolje je rješenje konačnog statusa, a eventualna podjela pokrajine ne smije doći u obzir, rekao je jučer albanski predsjednik Alfred Moisiu na sastanku s posebnim izaslanikom UN-a u pregovorima o statusu Kosova Marttijem Ahtisaarijem, koji je u Tiranu stigao iz Podgorice. Najviši predstavnici albanske države rekli su mu da status Kosova treba riješiti u skladu s voljom većine građana Kosova, odnosno da mu treba priznati neovisnost. Osim s predsjednikom države, Ahtisaari je razgovarao i premijerom Salijem Berishom. Ahtisaari iz Tirane putuje u Skoplje gdje će se sastati s makedonskim čelnicima i time završiti prvi krug razgovora u regiji o budućem statusu Kosova.
ZAGREB
Kosovski Srbi napustili su jučer u Prištini konferenciju o žrtvama prisilnog nestanka, protuzakonitog lišavanja slobode i otmica prije, za vrijeme i poslije oružanih sukoba na Kosovu, koju organizira Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda uz podršku Vijeća Europe, nezadovoljni ponašanjem albanskih sudionika konferencije, javila je beogradska agencija Beta. Konferencija je počela pozivom direktorice FHP-a Nataše Kandić da svi koji imaju dokaze za počinjene zločine da ih javno objave i ukažu na one koji su te zločine počinili. Albanci su na konferenciji optužili Srbe za masakriranje i nestanak članova svojih obitelji tijekom rata na Kosovu i za te tvrdnje ponudili dokaze u obliku video-snimaka i raznih dokumenata. Srbi su takav potez nazvali provokacijom i napustili konferenciju u znak prosvjeda. Kad završi rad u Prištini, konferencija će se preseliti u Beograd.
BARCELONA
Više od 1500 ljudi prošlo je jučer graničnim prijelazom Rafah, između palestinskog pojasa Gaze i Egipta, prvog dana njegova otvaranja za putnički promet, objavila je Cristina Gallach, glasnogovornica visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane u Barceloni, gdje danas počinje euromediteranski summit. Sporazum o otvaranju prijelaza Rafah Izraelci i Palestinci postigli su 15. studenoga pod pokroviteljstvom američke državne tajnice Condoleezze Rice. Prijelaz je sada pod palestinskim nadzorom i uz promatračku misiju EU. Otvaranjem prijelaza, 1,3 milijuna stanovnika pojasa Gaze, odakle se Izrael povukao 12. rujna, više nije izolirano.
LONDON
Kršenje ljudskih prava danas je jednako snažno, ako ne i snažnije, kao za režima Sadama Huseina, rekao je bivši irački premijer Ijad Alavi u razgovoru za nedjeljni britanski dnevnik Observer. "Ljudi čine iste stvari kao u doba Sadama Huseina, pa i gore. To je prikladna usporedba", rekao je Allawi za Observer. "Ljude to podsjeća na dane pod Sadamom", rekao je Alavi, svjetovni šijit i nekadašnji član Sadamove stranke Baas, koji će se natjecati na izborima 15. prosinca. "Upravo su to razlozi zbog kojih smo se borili protiv Sadama Huseina, a sad vidimo da se događa isto"."Priča se o tajnoj policiji i tajnim bunkerima u kojima se ispituju ljudi", rekao je Alavi, vjerojatno govoreći o otkriću bunkera u Ministarstvu unutarnjih poslova gdje je bilo zatočeno 170 ljudi, koji su bili izloženi batinanju, izgladnjivanju i mučenju. "Mnoge Iračane muče i ubijaju tijekom istraga", rekao je Alavi, rekavši kako je irački MUP obuzela "bolest", koja će postati zarazna i proširiti se svim ministarstvima i strukturama vlasti ako je se odmah ne izliječi.
PRAG
Oko 25.000 osoba okupilo se jučer u Pragu na prosvjedu protiv promjena u zakonu o radu koje planiraju provesti konzervativne stranke u češkom parlamentu. Češke konzervativne stranke predložile su da se tvrtkama dopusti produljenje probnog rada za nove zaposlenike, olakša otpuštanje žena na porodiljskom dopustu i zaposlenika koji su dulje vrijeme na bolovanju. Prosvjede su sazvali češki sindikati.
BRATISLAVA
Sinoć su završili lokalni izbori u Slovačkoj uz izrazito slab odaziv birača kojih je na birališta, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (UVK), izašlo između 10 i 20 posto. Službeni rezultati izbora trebali bi biti poznati danas prije podne. Politolozi su i očekivali slab odaziv birača, jer ovi izbori nemaju velikog značenja, budući da su održani samo deset mjeseci prije parlamentarnih izbora i da biračko tijelo nije oobito upućeno u funkcioniranje regija. Za čelna mjesta u osam pokrajinskih vlada borilo se 60-ak kandidata, dok se za 400 zastupničkih mjesta u pokrajinskim skupštinama natjecalo 2830 kandidata.