Ministar financija Ivan Šuker izvijestio je da važeći zakon o računovodstvu iz 1993. više nije primjeren poslovanju poduzeća, posebno onih koja kupuju i prodaju na inozemnom tržištu.
Međunarodne računovodstvene standarde, propisuje predloženi zakon, morat će koristiti i mala i srednja poduzeća, koja će u tome nadzirati Odbor za standarde financijskog izvještavanja.
Za provedbu Zakona, koji bi na snagu stupio početkom iduće godine, iz državnog je proračuna u prvoj godini potrebno osigurati 600 tisuća kuna, u drugoj godini 700 tisuća, a u trećoj 800 tisuća kuna.
U kratkoj raspravi predloženi su zakon podržali klubovi HDZ-a i HSP-a, posebno podržavajući odredbu po kojoj će devet članova Odbora za standarde financijskog izvještavanja biti računovodstveni stručnjaci, te odredbu da se poslovne knjige mogu sastavljati i elektroničkim putem.
Sabor nastavlja rad raspravom o konačnom tekstu Zakona o reviziji, kojim se, kao i onim o računovodstvu, hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnim stečevinama EU.
Prijedlog novoga Zakona o reviziji naišao je na potporu svih saborskih zastupnika, koji su u raspravi isticali nužnost uvođenja reda u područje revizije i svih poslovnih subjekata koji su svoje poslovanje dužni podvrgnuti reviziji.
Novim se Zakonom o reviziji, među ostalim, predviđa da rad revizorskih kuća nadzire Hrvatska revizorska komora, a nadzor nad njezinim djelovanjem obavljalo bi Ministarstvo financija.
Zakonom se propisuje i da jednom godišnje reviziji podliježu dionička i društva s ograničenom odgovornošću s prihodima većina od 30 milijuna kuna, zatim banke, osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi.
Propisuju se i uvjeti po kojima strane revizorske kuće mogu poslovati u Hrvatskoj - moraju osnovati podružnicu u Hrvatskoj, poznavati hrvatski jezik i zakonodavstvo u području računovodstva.
Revizorske usluge mogla bi obavljati revizorska društva i samostalni revizori u kojima najmanje tri četvrtine glasačkih i upravljačkih prava imaju ovlašteni revizori.
Ante Markov (HSS) drži da će novi zakon, usklađen sa smjernicama EU, doprinijeti otklanjanju sumnje da se revizije u nekim poduzećima obavljaju po političkom ključu, odnosno da im se dopušta da rade što i kako žele, već da će viša razina nadzora osigurati neovisnost i učinkovitost revizije.
Šime Prtenjača (HDZ) podsjeća na poznati slučaj američke tvrtke Enron, koja je, kaže, bankrotirala kada se otkrilo da je koristila lažna revizorska izvješća kojima je poslovno stanje prikazivala drugačije od stvarnog.
SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević-Marinović (SDP) pita, pak, jesu li Ministarstvu financija dane prevelike ovlasti da nadzire rad Revizorske komore, zbog, kako kaže, sumnje da bi se neke revizorske kuće mogle politički favorizirati.
Te je sumnje pokušao otkloniti ministar financija Ivan Šuker, istaknuvši da netko mora nadzirati i rad Komore, napomenuvši da su se s takvom odredbom složili i sami revizori.