Publikacija sadrži presjek cjelokupnog hrvatskog fondovskog tržišta, među ostalim donosi pregled podataka o društvima za upravljanje investicijskim fondovima, kao i podatke o imovini, vrijednostima obračunskim jedinicama, vrijednostima udjela, prosječnom godišnjem prinosu, ocjeni rizičnosti ulaganja u fondove.
Zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire Ivo Šulenta najavio je da bi se ovaj tjedan na saborskim klupama trebao naći novi prijedlog Zakona o investicijskim fondovima. Ocijenio je da će to biti najkvalitetniji zakon iz domene financijske industrije, pisan po savjetima fondovske industrije i financijske struke.
Glede ulaska stranih investicijskih fondova na domaće tržište, Šulenta je kazao da će im neometan pristup biti omogućen kada Hrvatska uđe u EU, ali i da na njih gledaju kao na nelojalnu konkurenciju. Na upit zna li da u Hrvatskoj djeluje jedan strani parasavjetnički fond, Šulenta je odgovorio da Komisija o tome ima saznanja, ali ne mogu ništa protiv toga jer to nije u njihovoj domeni.
Pojasnio je da taj fond savjetuje ljudima kako da, primjerice, izbjegnu Zakon o deviznim plaćanjima, naglasivši da će novi zakon o fondovima Komisiji pomoći da budu efikasniji upravo u borbi protiv takvih fondova.
Do kraja godine, najavio je Šulenta, trebalo bi biti riješeni i zahtjevi za odobrenje rada 11 novih fondova.
Na predstavljanju je bilo i riječi i o rješenjima iz prijedloga novog Zakona o investicijskim fondovima, po kojem bi se mogli otvarati i novi oblici fondova, poput fondova s privatnom ponudom i fondova s rizičnim kapitalom.
Predsjednik uprave ZB Investa Pierre Matek smatra da je novi zakon kvalitetan, precizno određuje područje administriranja fondova, te tko i pod kakvim uvjetima će smjeti prodavati, dok predsjednik uprave Raiffesien Investa Hrvoje Fajdetić drži da se njime omogućava daljnji razvoj fondova.
Po Fajdetiću, 2005. godina je bila godina afirmacije fondova, a struktura imovine u fondovima se iz novčanih i obvezničkih fondova selila u mješovite fondove. Tako je relativni udio novčanih fondova pao sa 63,6 posto lani na 57,6 posto na kraju listopada 2005. No, usprkos tome, novčani fondovi i dalje bilježe najveće uplate. Na obvezničke fondove otpada 15,94 posto, uravnotežene fondove 19,59 posto, a na dioničke 6,91 posto. Relativno najveći rast u ovoj godini zabilježili su dionički fondovi i njihov je udio porastao sa 4,6 na 6,9 posto, ali su po imovini i dalje najmanji.
Najveći fond je ZB Plus sa 17,30 posto imovine i jedini je koji ima imovinu veću od milijardu kuna, točnije 1,45 milijardi kuna, dok je Raiffeisen Balanced jedini nenovčani među pet najvećih fondova.
Od društava za upravljanje fondovima, najveći tržišni udjel od 31,3 posto ima ZB Invest koji upravlja sa 2,62 milijarde kuna, ali je njegov tržišni udjel pao sa 39,6 posto koliko je iznosio krajem prošle godine. Slijede Raiffeisen Invest (tržišni udio 21,6 posto) te PBZ Invest (tržišni udio 19,8 posto).