U pismu dostavljenom Hini koje je, među ostalima, naslovljeno i na hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića te premijera Ivu Sanadera, udruga "Garbovica '93", koju zastupa njen predsjednik Josip Drežnjak, ističe kako je Haaški tribunal "besprimjernom aljkavošću" konstatirao da su pripadnici Armije BiH u Grabovici ubili 13 civila iako ih je zapravo likvidirano 33, od čega 18 ženskog spola, pri čemu je najmlađa žrtva, Mladenka Zadro, imala tek četiri godine.
U vrijeme tog zločina, podsjećaju iz udruge, najbliži vojnik HVO-a od Grabovice je bio udaljen 35 kilometara.
U udruzi stradalnika iz Grabovice drže kako je Halilović imao ovlasti Rasima Delića za koordinaciju vojnih aktivnosti, a ne samo za inspekcijski nadzor te je stoga jasno kako je on bio i stvarnim zapovjednikom operacije u Hercegovini.
Također podsjećaju kako je ICTY ranije osudio zapovjednika HVO-ve operativne zone Središnja Bosna, unatoč činjenici da je on u dva navrata tražio istragu i kažnjavanje počinitelja zločina nad Bošnjacima.
Sefer Halilović je, kako se ističe u reagiranju, poduzeo znatno manje službenih radnji vezanih uz zločin u Grabovici.
"Smatramo da je Tužiteljstvo ICTY-a u ovom predmetu krajnje neprofesionalno i nestručno obavilo svoj posao", ističu u udruzi Grabovičana te pitaju zašto je od 90 raspoloživih svjedoka zločina tek njih 40 sudjelovalo na glavnoj raspravi i zbog čega je tužitelj tražio svega 10 godina zatvora.
Zaključujući kako su zločini počinjeni u rujnu 1993. godine nedvojbeno bili dio plana etničkog čišćenja dijelova Hercegovine, Grabovičani postavljaju pitanje je li presuda Haliloviću bila dio neke šire pogodbe koja, ukoliko postoji, diskreditira na samo ICTY nego i cijelu zapadnu civilizaciju.