Screening, provjera usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, faze koja prethodi konkretnim pregovorima, nastavljen je u ponedjeljak u Bruxellesu s poglavljem pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga. Hrvatski pregovarač za to poglavlje je Siniša Petrović, a radnu skupinu predvodi Tatjana Josipović.
Petrović je objasnio da je razlika između poslovnog nastana i pružanja usluga u tome što se nastan odnosi na stalno obavljanje neke djelatnosti, a usluga na privremeno ili povremeno.
Europska pravna stečevina, koju će Hrvatska morati prihvatiti u svoje zakonodavstvo, predviđa osiguranje jednakih uvjeta za sve državljane EU-a kod započinjanja gospodarskih djelatnosti, bilo kao samostalno zaposlenih osoba bilo kroz osnivanje trgovačkog društva.
Restrikcije i iznimke u tom poglavlju, poput zahtjeva da se mora imati neko posebno obrazovanje za obavljanje neke djelatnosti, mogući su samo u strogo određenim slučajevima i moraju vrijediti jednako za sve, neovisno o državljanstvu ili prebivalištu.
Hrvatska već ima vrlo liberalan režim u pogledu prava osnivanja trgovačkih društava u kojem se ne prave razlike između državljana EU-a i drugih zemalja. "Sustav stranih ulaganja je vrlo liberalan", rekao je Petrović.
"Ono što će trebati napraviti u Hrvatskoj do ulaska u EU-u jest liberalizirati tržište usluga i pravo poslovnog nastana u svim mogućim djelatnostima, poput frizerskih, vodoinstalaterskih ili stolarskih usluga, i osigurati jednake uvjete za sve, bez obzira na državljanstvo", rekao je Petrović.
Što se tiče mogućnosti da Hrvatska u pregovorima traži prijelazna razdoblja, Petrović je rekao da će se to "tek vidjeti kroz pregovarački proces i prilikom izrade pregovaračkih stajališta, ovisno o tome što će se ocijeniti kao potrebno radi zaštite interesa, bilo hrvatskih bilo europskih".
U pogledu međusobnog priznavanja kvalifikacija, područja koje spada i u poglavlja slobode kretanja radnika i obrazovanja, nekoliko zanimanja obuhvaćeno je i poglavljem pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga.
Riječ je o liječnicima, stomatolozima, veterinarima, medicinskim sestrama, farmaceutima, arhitektima i odvjetnicima. Osobama koje se bave tim zanimanjima moraju se priznati kvalifikacije stečene u njihovim zemljama kako bi mogle obavljati te djelatnosti bilo gdje u EU-u. No, da bi i hrvatski državljani uživali to pravo, stručni programi za obrazovanje morat će biti usklađeni s europskim.
Poglavlje pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga spada među zahtjevnija poglavlja u prilagodbi europskom zakonodavstvu i praksi.